Connect with us

Društvo

Jeftinije brašno, ali NE I HLJEB

Cijene pšenice i brašna na tržištu dosta su niže u odnosu na raniji period, pa poljoprivrednici, ali i mlinari kažu da je došlo vrijeme da cijene hljeba i pekarskih proizvoda budu niže, dok s druge strane pekarski sektor ističe da cijene ovih proizvoda trenutno ne mogu biti jeftinije.

Saša Trivić, predsjednik Udruženja pekara Republike Srpske i vlasnik pekarsko-slastičarskog društva “Krajina klas”, kazao je da će cijene hljeba i rasti ukoliko minimalna plata bude iznosila 1.050 KM.

– Ako ne bude značajnog rasta minimalne plate, za očekivati je da cijene hljeba i pekarskih proizvoda budu na ovom nivou – kazao je Trivić i istakao da se ne očekuje značajniji pad cijene brašna.

– Mi još trpimo prošlogodišnje minuse, a plate i dalje rastu, tako da niže cijene ne možemo očekivati – kazao je Trivić.

Da cijene hljeba i pekarskih proizvoda u narednom periodu neće biti niže kaže i Radenko Pelemiš, predsjednik Udruženja mlinara i pekara regije Bijeljina.

– Evidentno je da su cijene brašna niže, ali sva ta razlika je otišla u veće plate radnika, jer imamo velike probleme da pronađemo radnike za rad u pekarama – kazao je Pelemiš.

Dodao je da se cijena brašna po kilogramu trenutno kreće od 0,63 do 0,73 feninga, zavisno od tipa brašna, ali i kvaliteta. Prema njegovim riječima, trenutno nema osnova da dođe do nižih cijena pekarskih proizvoda.

Naime, kako je rekao Zoran Kos, predsjednik Udruženja mlinara Republike Srpske, cijena vreće brašna od 25 kilograma kreće se od 20 do 25 KM, te da cijena hljeba isključivo zavisi od pekara.

– Cijena pšenice se sada kreće od 170 do 250 evra za tonu, tako da su se cijene vratile na period prije pandemije – kazao je Kos i dodao da se cijene pšenice sigurno neće mijenjati u narednom periodu.

– Očekujemo da cijena pšenice, ali i brašna ostane na ovom nivou, sve do naredne žetve – rekao je Kos i istakao da su mlinari spustili cijenu ispod koje se više ne može ići.

Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske, kazao je da je cijena pšenice u otkupu bila 0,30 feninga po kilogramu, te da ne postoji nikakvo opravdanje za to što su cijene hljeba visoke.

– Smatramo da hljeb nikako ne bi trebalo da bude na nivou ovih cijena, nego znatno jeftiniji, ali isto tako da bude znatno kvalitetniji – kazao je Marinković i istakao da je primjetno da su i cijene goriva dosta niže, jer, kako kaže, gorivo je glavni pokretač svega, pa treba očekivati da i pekarski proizvodi budu niži.

– Kad dođe do nižih cijena goriva, niko ne snižava cijene, ali ako su cijene veće, odmah dođe do poskupljenja svih proizvoda, pravdajući se da su cijene veće i to je hronični problem koji imamo – zaključio je Marinković.

Da bi niža cijena hljeba za pet, deset feninga bila jako značajna za potrošače, smatra Jovan Vasilić, predsjednik Udruženja potrošača “Zvono” Bijeljina.

– Kad god je došlo do smanjenja cijena brašna, nikada nije došlo do nižih cijena pekarskih proizvoda, ali kada cijene porastu, oni odmah povise cijenu svojih proizvoda – smatra Vasilić.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Tmurno, ponegdje slaba kiša i snijeg

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH se nastavlja tmurno, ponegdje i maglovito vrijeme, sa kišom na istoku i sjeveroistoku, a na planinama na istoku sa slabim snijegom.

Na jugu je ujutro moguća slaba kiša, a tokom dana biće suvo uz sunčane periode i toplije, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Duvaće slab vjetar sjevernih smjerova ili promjenljiv, u Hercegovini slaba do umjerena bura. Јutarnja temperatura vazduha od tri do šest, na jugu oko devet, u višim predjelima od nule, a najviša dnevna od pet do devet, na jugu do 15, u višim predjelima od dva stepena Celzijusova.

Nastavi čitati

Društvo

U BiH zatvorena prva pumpa zbog AMERIČKIH SANKCIJA NIS-U

Američke sankcije ruskim naftnim kompanijama koje posluju u Srbiji i BiH dovele su do zatvaranja Gazpromove benzinske pumpe u Veljacima, na području Ljubuškog.

Ova pumpa, smještena svega dva kilometra od granice sa Hrvatskom i graničnog prelaza Orah-Orahovlje, proteklih godina bila je omiljeno mjesto za točenje goriva mnogih Vrgorčana, jer je bilo jeftinije, kao i stranih turista na putu ka Međugorju i hercegovačkim oazama Kravici i Koćušim prenosi Slobodna Dalmacija.

Pumpa je neko vrijeme bila u privatnom vlasništvu, ali nakon snažnog ulaska ruskog-srpskog kapitala u BiH završila je u portfelju Gazproma.

Proteklih sedmica, kako navodi splitski portal, sve je ukazivalo na to da će zatvoriti svoja vrata. Naime, kupci koji su dolazili da natoče gorivo u svoje automobile mogli su plaćati isključivo gotovinom, a police sa slatkišima i pićima svakim danom bile su sve praznije.

U Bosni i Hercegovini Naftna industrija Srbije (NIS) posluje preko svojih sestrinskih kompanija NIS Petrol Banjaluka i G-Petrol Sarajevo, sa 42 benzinske pumpe i oko 500 radnika.

Vlasnik NIS-a od 2008. godine je ruski energetski gigant Gazprom Neft, koji drži 56,15% akcija, dok ostatak pripada Republici Srbiji i manjim akcionarima.

Nastavi čitati

Društvo

LIDL ZAVRŠIO MEGACENTAR U BIH: Počinje odbrojavanje do otvaranja prodavnica (VIDEO)

Izgradnja distributivnog centra njemačke kompanije Lidl u Bosni I Hercegovini privedena je samom kraju.

Radi se o objektu u Lepenici kod Sarajeva privedena je samom kraju, koji predstavlja ključnu tačku Lidlovog ulaska na tržište BiH i najvažniji korak ka otvaranju prvih prodavnica, izvještava BiznisInfo.ba.

Građevinski radovi su praktično završeni – objekat je dobio svoj finalni izgled, a uređen je i kompletan parking prostor. Trenutno se izvode završni radovi u unutrašnjosti. Radi se o investiciji vrijednoj 100 miliona evra.

Uporedo sa završetkom logističkog centra, njemački trgovački lanac ubrzava sve aktivnosti vezane za ulazak na tržište. Lidl intenzivno gradi, kupuje zemljište, otkupljuje stare objekte i regrutuje kadrove u desetinama lokalnih zajednica.

Lista gradova u kojima Lidl već gradi, priprema gradnju ili zapošljava radnike stalno se širi. Prema raspoloživim podacima, Lidl je prisutan u sljedećim gradovima:

Kakanj, Zvornik, Gradiška, Bihać, Livno, Istočno Sarajevo, Banjaluka, Gračanica, Mostar, Trebinje, Bijeljina, Doboj, Zenica, Brčko, Modriča, Laktaši, Travnik, Sarajevo, Čapljina, Tešanj, Kiseljak, Čitluk, Živinice, Prnjavor…

Prema trenutnim procjenama, prve Lidlove prodavnice u BiH mogle bi biti otvorene krajem 2026. ili početkom 2027. godine.

Nastavi čitati

Aktuelno