Duboko u vječnom ledu Arktika, skladišti se sjeme biljaka iz čitavog svijeta. Ali taj trezor ne ugrožavaju samo klimatske promjene, već i geopolitički sukobi širom svijeta

“Dobili smo 60 kutija iz 15 banaka sjemena širom svijeta“, kaže Asmund Asdal. “Zapečaćene su i sada ih skeniramo u aerodromskom sistemu obezbjeđenja da bismo se uvjerili da sadrže samo sjemenke.“

I ovog mraznog jutra, Asdal se odvezao do aerodroma u najsjevernijem gradu na svijetu, Longjerbijenu, koji se nalazi na oko 1.500 kilometara od Sjevernog pola. Današnja misija tog čuvara “Globalnog trezora sjemena” je da zaključa 12.000 vrijednih duplikata sjemena iz Afrike 130 metara duboko u arktičkom trezoru sjemena.

Tu, na minus 18 stepeni u permafrostu Špicbergena, već 15 godina se čuva DNK biljaka za buduće generacije. U trezoru je sada 1,2 miliona uzoraka iz čitavog svijeta: sirak, pšenica, pasulj, kukuruz…

Pored norveškog biologa Asdalom, pored rentgena na aerodromu stoji Nigerijac Majova Olubiji. On je izaslanik Nacionalnog centra za genetičke resurse i biotehnologiju iz nigerijskog grada Ibadana. “Evo me, dakle, hiljadama kilometara od Ibadana i mojih polja“, kaže. “Ovo je stvarno veliki dan za mene, presrećan sam”. Nigerijski naučnik sa sobom je donio grašak, glavnu hranu miliona Afrikanaca.

Njegov zambijski kolega Grajbil Munkombve klima glavom u znak potvrde dok stavlja kutije sa sjemenkama na pokretnu traku. U njima je sjeme iz južne Afrike: sirak, pasulj i pirinač, “biljni materijal koji su naši poljoprivrednici koristili generacijama, ne samo kao hranu, već i u medicinske i kulturne svrhe”.

“To što će i te sjemenke sada ovdje da se čuvaju za nas znači očuvanje naše nacionalne baštine“, rekao je Munkombve. “Ako se nešto loše dogodi kod kuće, možemo da se oslonimo na duplikate koji će ovdje biti pohranjeni”.

Kad stigne do trezora sjemena na obroncima iznad Longjerbijenu okruženog napuštenim rudnicima uglja, Grajbil Munkombve zakopčava svoju debelu zimsku jaknu. Temperaturna razlika između u Lusake gdje radi i Svalbarda, danas iznosi 36 stepeni. Za to vrijeme Asmund Asdal otključava sef kombinacijom brojeva: “Dakle, tu smo”. On poziva grupu naučnika koji su se okupili oko ulaza da pogledaju u sef. “Fascinantno mi je to što nam banke sjemena iz svih djelovima svijeta vjeruju i šalju nam svoje seme“, kaže 66-godišnji biolog i agronom. “A novi stalno dolaze. Znaju da se mi ovdje vrlo dobro brinemo o njihovom materijalu”.

Štefan Šmic je izvršni direktor “Global Trust Fund for Crop Diversity”, skraćeno “Crop Trust”, sa sjedištem u Bonu u Njemačkoj. Ta organizacija podržava čitavu mrežu banaka gena koje čuvaju biološku raznolikost u svojim regionima. Među njima su i afričke banke u Zambiji i Nigeriji, kao i u Gani, Keniji i Etiopiji.

Savremena poljoprivreda oslanja se na odabrane sorte i uzgoje. Međutim, genetska raznolikost izvornih biljaka je ugrožena i mogla bi da nestane. Kako bismo se uhvatili u koštac s izazovom globalnih klimatskih promjena, ta raznolikost će biti potrebna u godinama koje dolaze, prije svega zato što su divlji srodnici biljaka za uzgoj otporniji.

Ili, kako to kaže Šmic: “U vrijeme klimatskih promjena mi sebi ne možemo da dozvolimo da se velike količine te genetske raznolikosti zauvijek izgube”.

Stručnjaci u trezoru prvi put su se suočili s posljedicama klimatskih promjena 2016. godine, kada je neuobičajeno obilna kiša uzrokovala ulazak vode u predtunel hermetički obezbjeđenog trezora. Otada su preduzete dodatne mjere bezbjednosti kako bi se izbjegla bilo kakva opasnost po sjeme. “Sef je sada sigurniji nego ikada”, uvjeren je njegov čuvar Asmund Asdal. Samo, da li je zaista tako? Klimatske promjene, krize, katastrofe…

Nisu samo klimatske promjene ono što prijeti jedinstvenoj biljnoj raznolikost smještenoj u vječnom ledu Svalbarda. Botaničari i biolozi s velikom zabrinutošću prate i sve veće geopolitičke preokrete u svijetu. Nedavno je važna banka sjemena u sirijskom Alepu uništena u ratu, a sada je i skladištenje primjeraka iz Jermenije odloženo zbog najnovijih političkih napetosti u toj zemlji.

Kuldep Sing iz Indijskog međunarodnog instituta za istraživanje usjeva za polusušne tropske krajeve (ICRISAT), takođe je krenuo na dugo putovanje do norveškog Arktika. “Osim klimatskih promjena, politička nestabilnost posebno šteti genetskoj raznolikosti”, kaže on. Zato je rat na Bliskom istoku tako prijeteći: “Pratimo to veoma pažljivo. Izrael, na primjer, ima izvanrednu banku sjemena. Ako se tamo nešto dogodi, mogli bismo da izgubimo kompletnu tu zalihu“, upozorava Sing.

Štefan Šmic iz “Crop Trusta” dijeli to mišljenje: “Sve veći sukobi širom svijeta, uključujući i one u Africi, povećavaju pritisak i zato bismo svi morali brzo da djelujemo”. On je prije svega zabrinut zbog situacije u bankama sjemena u Africi: “Često se njima ne upravlja baš najbolje. Nedostaje novca, nedostaje osoblja. To znači da se u svakom trenutku može dogoditi da blaga koja se tamo čuvaju budu izgubljena. A ako se izgube, onda su izgubljena zauvijek”.

Nakon početka ruskog rata protiv Ukrajine i u izolovanom Svalbardu su osetili koliko brzo globalna svjetska politika može da prodre i do njih. U trenutku kada je počeo rat oko 400 Rusa i Ukrajinaca radilo je u naseljima Piramiden i Barentsburg, prije svega kao rudari, ali i u turizmu. Otprilike polovina njih je nakon toga napustila Svalbard, dijelom i zbog toga što su norveški turoperateri pozvali na bojkot ruskih proizvoda i usluga.

Između Norvežana i Rusa ionako vlada ledeno doba. Arktički susjedi, Norveška, Danska (Grenland), Kanada i SAD nakon agresije sa pažnjom posmatraju ruske ambicije po pitanju sirovina u tom regionu. “S geopolitičke tačke gledišta ne mislimo da je bezbjednost trezora sjemena na Svalbardu ugrožena”, kaže ipak guverner Svalbarda Lars Fause za DW.

Ali, predstavnica norveške vlade Grete Evjen ne može da sakrije zabrinutost: “Veoma pažljivo pratimo situaciju, jer trenutno zaista ne znamo šta još može da se dogodi u svijetu. Zato su nam apsolutno potrebni duplikati sjemena kako to ne bi bili pohranjeno samo na jednom jedinom mjestu“, kaže Evjen. Ipak, nakon toga dodaje sa osmjehom: “Čak i ako se mnoge stvari trenutno čine neizvjesnim, ovo mjesto je definitivno najbolje osiguranje.“, prenosi DW.