Connect with us

Svijet

JESTE LI ZNALI? Ljudi daju vrtoglave cifre za lijek protiv ujeda zmija

Ljude koje ujede zmija otrovnica može spasiti samo protivotrov, koji se takođe pravi od otrova ovog gmizavca. To je rizičan posao, proizvodnja je komplikovana i dugotrajna, količine nedovoljne, pa su ovakvi proizvodi izuzetno skupi.

Zato pojedine azijske države subvencionišu lokalne proizvođače, a neka sela u Indiji i Kini specijalizovala su se za vađenje zmijskog otrova. Ipak, Kinezi su deset puta profitabilniji jer su sa profesionalnog hvatanja zmija otrovnica prešli na njihov uzgoj.

Koga zmija ujede i guštera se plaši, kaže narodna izreka. U moderno doba, postraumatski sindrom može izazvati i račun za lečenje protivotrovom, naročito u nekim zemljama u kojima dostiže cenu skromnijeg stana. To je, na primer, slučaj u Sjedinjenim Američkim Državama, koje su ovog leta bile domaćin svetskog kongresa proizvođača zmijskog protivotrova.

Širom svijeta postoji više od 3.000 vrsta zmija, od kojih je oko 600 otrovno, a 200 njih može svojim otrovom da ubije čovjeka. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, zmije otrovnice svake godine ujedu približno 5,8 miliona ljudi, od kojih umre između 80.000 i 140.000, a tri puta više njih ostanu trajni invalidi, najčešće zbog amputacije udova.

U poređenju sa nekim drugim dijelovima svijeta, ujedi zmija otrovnica u SAD su relativno rijetki, ali zato pacijent može da doživi srčani udar kada mu se isporuči račun koji dostiže i 200.000 dolara za liječenje protivotrovom. Većina ove sume je pokrivena zdravstvenim osiguranjem ako ga pacijent ima, ali oni koji nisu te sreće mogu se naći na ivici bankrota.

“Muža” zmija

Problem sa zmijskim protivotrovom je u maloj proizvodnji, koja je daleko ispod potreba zdravstvenog tržišta. Da bi napravili protivotrov, proizvođačima je potreban sam zmijski otrov. Vađenje i prerada zmijskog otrova je dug i komplikovan proces, a teškoća je i u tome što ne postoji jedinstvena terapija, jer se otrovi zmija razlikuju. Neki sadrže neurotoksine koji mogu da paralizuju čovjeka i izazovu gušenje, dok drugi uzrokuju ugruške u krvi ili krvarenje.

Firma “Agritoxins” je jedna od svega nekoliko kompanija u SAD koje proizvode zmijski protivotrov. Specijalizovana je za otrov koralnih zmija, koje nije lako uhvatiti jer žive pod zemljom. Kada njeni zaposleni uhvate zmiju na terenu, stavljaju je u posebnu epruvetu za te namjene. Zatim je u laboratoriji pažljivo vade i pritiskaju njene očnjake na nepropusnu tkaninu koja se nalazi preko vrha epruvete. Čitav proces daje svega nekoliko kapi tečnog otrova.

Dobijena tečnost se zatim prečišćava, suši i zamrzava u prah. Protivotrov se skladišti na minus 20 stepeni Celzijusa, i to mora jako brzo da se uradi, da ne bi izgubio na jačini. Manje zmije mogu dati tri do četiri miligrama u “jednom zalogaju”, a najveće od 700 do 800 miligrama, ali one su vrlo rijetke. Zato je za proizvodnju jednog grama praha potrebno u prosjeku “pomusti” 125 zmija.

Naknada za strah

Upravo zbog ovakvog procesa dobijanja protivotrova, proizvođači najviše naplaćuju za svoj trud i rizik koji preuzimaju. “Agritoxins” svoje protivotrove prodaje po cijeni koja se kreće od 300 do 6.000 dolara po gramu, u zavisnosti od toga iz koje zmije je otrov prikupljen. U principu, što je zmiju teže pronaći, uhvatiti, održati u životu i što je manji njen “prinos” u pravljenju protivotrova, to je proizvod na tržištu skuplji.

Mada zmijski protivotrov nazivaju tečnim zlatom zbog potražnje za njim i cijena po kojima se prodaje, proizvođač sa Floride tvrdi da to nije posao od koga ćete se obogatiti. Jedini način da dođete do veće zarade je ako uspjete da sklopite ugovor sa nekom od velikih farmaceutskih kompanija, kojima ćete prodavati veće količine u kontinuitetu.

Ali, takvih nema mnogo. Konkretno, na američkom tržištu Pfizer je jedini proizvođač protivotrova za ujede koralnih zmija, dok za ujede zvečarki postoje dva proizvoda: Anavip i CroFab. Ovaj drugi proizvodi kompanija “BTG International”, koja je u vlasništvu “SERB Pharmaceuticals”, multinacionalne kompanije sa sjedištem u Parizu.

Ona ekstrahovani otrov zvečarki šalje u Britaniju na prečišćavanje, a odatle u Australiju gdje se ubrizgava ovcama. Te ovce razvijaju antitela za neutralizaciju zmijskog otrova, koja sa vade poslije 18 mjeseci i ponovo šalju u Britaniju na dodatno prečišćavanje, prije nego što se dobije finalni proizvod koji na američkom tržištu košta oko 3.800 dolara po bočici.

Zbog ovolike skupoće, zmijski protivotrov je gotovo nedostupan malim zdravstvenim ustanovama u SAD, ali nestašica je daleko izraženija u nekim drugim delovima svijeta, gde su ujedi zmija otrovnica mnogo masovniji, poput Azije i Afrike.

U Aziji liječenje 30 puta jeftinije nego u Africi

U Africi, oko 95% ugriza otrovnih zmija dešava se u ruralnim oblastima, a manje od 5% žrtava dobije protivotrov, dok ostali traže pomoć od lokalnih iscjelitelja. U podsaharskoj Africi zmije otrovnice ujedu i do pola miliona ljudi godišnje, a stopa smrtnosti je pet puta veća nego što pogine ljudi u automobilskim nesrećama u SAD. Na cijelom afričkom kontinentu postoji samo jedan proizvođač zmijskog protivotrova za podsaharsku Afriku, i to u Južnoj Africi, dok su ostali proizvodi neodgovarajući, ili preskupi ako ih prave strane kompanije.

Izuzetak je indijska firma “Premium Serums”, koja osim za Indiju, odnedavno proizvodi zmijske protivotrove i za Šri Lanku, Sjevernu Afriku i podsaharsku Afriku. Preduzeće pravi milion i po bočica godišnje, a cijena jedne iznosi svega osam dolara.

Pojedine države u jugoistočnoj Aziji pokušavaju da riješe nestašice efikasnih protivotrova za ujede zmija tako što subvencionišu lokalne proizvođače, ali su rezultati različiti. Primjera radi, Indonezija, Malezija i Vijetnam imaju dovoljno ovih lijekova, Tajland proizvodi toliko da ih čak i izvozi, ali je nedostatak izražen na Filipinima, u Mijanmaru i posebno u Laosu. Lijekovi se distribuiraju zdravstvenim ustanovama kroz centralizovanu nabavku, što dugo traje, pa se dešava da nekima u međuvremenu istekne rok trajanja.

Zahvaljujući izdašnim državnim subvencijama, u pomenutim zemljama cjelokupno liječenje od ujeda zmija košta do 800 dolara po pacijentu, što je čak 30 puta jeftinije nego u podsaharskoj Africi, a svi troškovi su pokriveni za stanovnike koji imaju zdravstveno osiguranje.

Selo u Kini profitabilnije od indijskih “kolega”

Indija je, nažalost, svjetski rekorder po broju ujeda zmija otrovnica, od čega umre oko 58.000 ljudi godišnje. Sedam lokalnih kompanija proizvodi osam miliona bočica zmijskog protivotrova godišnje, ali je problem u tome što u Indiji ima više od 300 vrsta zmija, od kojih je preko 60 otrovnih, pa je teško napraviti lijek koji bi bio pod‌jednako efikasan za veći broj različitih otrova.

Narod Irula, koji broji oko 200.000 ljudi i predstavlja jednu od najstarijih starosjedelačkih zajednica u Indiji, specijalizovao se za hvatanje zmija otrovnica. Članovi plemena prenose svoj zanat s koljena na koljeno i osnovali su preduzeće koje je najveći proizvođač kvalitetnog zmijskog otrova u Indiji, sa zaradom od oko 300.000 dolara godišnje.

Njihove “kolege” u Kini, iz sela Zisikiao koje je takođe “specijalizovano” za vađenje zmijskog otrova su deset puta profitabilnije. Razlog je u tome što su Kinezi sa hvatanja zmija prešli na uzgoj, i to onih čiji je otrov najtraženiji na domaćem farmaceutskom tržištu.

Škorpije još unosnije

Iako američki proizvođači zmijskog protivotrova tvrde da taj posao ne donosi bogatstvo, neki konsultanti preporučuju mladim preduzetnicima da se, umjesto Volstrita ili tehnoloških aplikacija, opredijele upravo za tu djelatnost.

Pojedinci iznose računice da je od zmija još isplativije “musti” škorpije, jer njihov otrov, zavisno od kvaliteta ekstrakcije, može dostići cijenu od 8.000 do 12.000 dolara po gramu. Ako želite da zaradite 100.000 dolara godišnje, pod pretpostavkom da možete prodati otrov škorpije po prosječnoj cijeni od 10.000 dolara po gramu, potrebno je da proizvedete 10.000 miligrama otrova za godinu dana. Da biste to ostvarili, potrebno je da nahvatate oko 417 škorpija. Pa, srećno sa ovom poslovnom idejom, poručuje se u tekstu Forbes Srbija.

Related Topics:

Svijet

ZAŠTO SU INTERNETSKI PREKIDI SVE ČEŠĆI? Cloudflare navodno pao zbog jedne datoteke, nastao haos širom svijeta

Uticaj pada određenih sistema je tako velik jer se većina interneta oslanja na nekoliko ključnih provajdera usluga, poput Amazona, Majkrosofta i Gugla, koji čine okosnicu interneta.

Imate li u posljednje vrijeme problema sa pristupom omiljenim veb-stranicama? Niste jedini.

Internet gigant Klaudfler (Cloudflare) juče je doživio pad sistema koji je privremeno oborio niz popularnih servisa – od Spotifyja do ChatGPT-ja, pa čak i društvenu mrežu Truth Social Donalda Trampa.

Ovo je samo posljednji u nizu velikih internet prekida, nakon što je problem sa Amazon Web prošlog mjeseca poremetio svakodnevni život milionima ljudi, a samo nekoliko dana kasnije pao je i Majkrosoftov Azure.

Prema stručnjacima, ovakvi događaji rezultat su kombinacije sve veće zavisnosti društva od digitalnih usluga, konsolidacije ključne infrastrukture u rukama svega nekoliko kompanija i sklonosti ljudi da se na tehnološke probleme žale onlajn. To takođe pokazuje da niko, pa čak ni najveće tehnološke kompanije, nije imun na tehničke kvarove.

“Gotovo je nevažno koliko je provajder usluga dobro pozicioniran u ovim slučajevima, ili čak koliko je sofisticirana IT organizacija i infrastruktura za privatno poslovanje“, rekla je Ajlin Hagerti, potpredsjednica u kompaniji za IT i sajber bezbjednost Natskaut. Tehnološki prekidi poput ovih su “vrlo, vrlo česti problemi”.

Zašto je pao Cloudflare?
Iz Klaudflera su za CNN izjavili da je prekid bio rezultat tehničkog problema, a ne sajber napada.

Kompanija je objasnila da je problem izazvala “konfiguraciona datoteka” namijenjena upravljanju “saobraćajem prijetnji”. „Datoteka je narasla izvan očekivane veličine unosa i izazvala pad u softverskom sistemu koji obrađuje saobraćaj za niz Klaudflerovih usluga“, navodi se u saopštenju.

Dejn Neht, glavni tehnološki direktor Klaudflera, podelio je više detalja na društvenoj mreži X. Ukratko, rutinska promjena konfiguracije aktivirala je bag, što je “kaskadno dovelo do široke degradacije naše mreže i drugih usluga”.

“Radovi su već u toku kako bi se osiguralo da se to više ne dogodi, ali znam da je danas izazvalo pravu muku”, napisao je.

Slično tome, i nedavni prekid u Amazonu bio je izazvan bagom koji je nastao kada su dva automatizovana sistema pokušala istovremeno da ažuriraju iste podatke.

Da li su internet prekidi zaista sve češći?
Činjenica da su se tri velika prekida dogodila u manje od mjesec dana je slučajnost. Međutim, Hagerti priznaje da se svakako stiče utisak da se događaju češće, uglavnom zbog razmjera njihovog uticaja.

Broj prekida “ostao je dosljedan”, ali se “broj veb-stranica i aplikacija koje zavise od tih usluga povećao, čineći ih ometajućim za korisnike”, pojasnila je Angelik Medina, direktorka internet inteligencije u Sisko Tauzand Ajz.

Siskova usluga za nadzor mreže zabilježila je do sada 12 velikih prekida u 2025. godini, ne računajući ovaj Klaudflerov. Za poređenje, u 2024. bilo ih je 23, u 2023. godini 13, a 2022. godine 10. Podsjetimo, veliki prekid Kraudstrajk 2024. godine poremetio je poslovanje, vazdušni saobraćaj i bolnice širom svijeta.

“Prekidi su relativno česti”
Uticaj je tako velik jer se većina interneta oslanja na nekoliko ključnih provajdera usluga, poput Amazona, Majkrosofta i Gugla, koji čine okosnicu interneta. Problemi prijavljeni Daundetektoru, stranici koja prati prekide, u utorak su premašili 2,1 milion, pokazuju podaci koje je CNN-u dostavila matična kompanija Ukla. Sam Klaudfler u prosjeku obrađuje 81 milion HTTP zahtijeva u sekundi.

IT prekidi su relativno česti, kažu stručnjaci.

Prije dvadeset godina bilo je uobičajeno da IT usluge “stalno” ne rade, rekao je Majk Čepl, profesor na Univerzitetu Notr Dam.

“Ne bi bilo neobično provesti sedmicu dana na poslu sa barem jednim prekidom neke IT usluge”, rekao je, napominjući da se sada svi oslanjaju na iste velike provajdere.

Prema Sisku, među prekidima u prvoj polovini 2025. ističu se neki zajednički trendovi: kaskadni kvarovi, sistemi koji su se činili ispravnima uprkos skrivenim problemima i pogrešne promene konfiguracije. Iako ovi trendovi nisu novi, iz Siska navode da “viđaju više ovakvih vrsta prekida sa dalekosežnijim posljedicama”. A verovatno će se ponovo dogoditi.

“Nisu to stvari za koje biste rekli: ‘Pa, hvala Bogu da se to nama nikada ne bi dogodilo’”, zaključila je Hagerti i dodala:

“Sve se to zapravo može dogoditi bilo kom poslovanju.”

Nastavi čitati

Svijet

NOVI PLAN EU: “Vojni Šengen” za ubrzanje kretanja vojske unutar Unije

Države članice Evropske unije imaće samo tri dana u mirnodopsko vrijeme i šest sati u kriznim situacijama da odobre prolazak vojnih trupa i opreme preko svojih granica, prema novom prijedlogu Evropske komisije. Cilj takozvanog vojnog Šengena je drastično poboljšati vojnu mobilnost širom Unije, piše Euronews.

Vojni Šengen za bržu odbranu

“Danas, kako bi se vojna oprema i trupe premjestile, recimo, sa zapada na istok, nažalost, potrebni su mjeseci”, rekao je Apostolos Tzitzikostas, evropski komesar za održivu trgovinu i turizam. “Ono što želimo postići jest da se to dogodi u roku od nekoliko dana.” “Ne možete braniti kontinent ako se ne možete kretati po njemu”, poručio je na konferenciji za medije. “Vrlo je jasno, stoga stvaramo ovaj vojni Šengen.”

Paket za vojnu mobilnost, koji će službeno biti predstavljen danas, najnoviji je u nizu planova Komisije za jačanje odbrane EU-a do kraja decenije. Taj se rok spominje jer neke obavještajne agencije vjeruju da bi Rusija do tada mogla imati kapacitete za napad na neku drugu evropsku zemlju.

Novi sistem po uzoru na civilnu zaštitu

Jedna od ključnih mjera biće ubrzanje izdavanja dozvola za prekograničnu vojnu mobilnost. Trenutno pravila u 27 država članica nisu usklađena, a nekima su potrebne sedmice da odgovore na zahtjev druge zemlje EU-a. Komisija želi to skratiti na najviše tri dana u mirnodopsko vrijeme i samo šest sati u kriznim situacijama, pri čemu bi se u potonjem slučaju odobrenje podrazumijevalo.

Plan predviđa novi evropski sistem za vojnu mobilnost, osmišljen po uzoru na Mehanizam civilne zaštite EU-a koji omogućuje brzu pomoć u slučaju katastrofa. Uključivaće “fond solidarnosti za vojnu mobilnost”, putem kojeg će članice moći staviti na raspolaganje imovinu poput teretnih vozova ili trajekata, kao i “katalog vojne mobilnosti” s popisom imovine dvojne namjene iz civilnog sektora koja se može koristiti za vojne operacije.

Ulaganje u ključnu infrastrukturu

Sve aktivnosti koordinisaće nova radna grupa sastavljena od nacionalnih koordinatora iz svake države članice. Njihov zadatak biće i davanje prioriteta finansiranju za 500 odabranih infrastrukturnih projekata ključnih za poboljšanje četiri dogovorena vojna koridora, čije su lokacije i dalje tajne.

Cilj je nadograditi puteve, željezničke pruge, luke, aerodrome, tunele i mostove kako bi mogli izdržati težinu i veličinu vojne opreme. “Čvrste logističke mreže čine razliku između pobjede i poraza u ratovima”, naglasio je Tzitzikostas, dodajući da je “fokus na kratkoročnim ulaganjima s brzim dobitkom kako bi se brzo povećao kapacitet.”

Cijena mobilnosti

Tzitzikostas procjenjuje da će za ovaj posao biti potrebno 100 milijardi evra. Međutim, EU je dosad izdvojila samo 1,7 milijardi evra za vojnu mobilnost u trenutnom višegodišnjem budžetom koji završava 2027. godine, iznos koji je povjerenik opisao kao “kap u moru”.

Prijedlog za sljedeći sedmogodišnji budžet od 2028. iznosi nešto manje od 18 milijardi evra – desetorostruko povećanje, ali i dalje daleko od cilja. Ipak, Tzitzikostas je pojasnio da to nije jedini izvor finansiranja. S obzirom na to da je infrastruktura dvojne namjene, države članice moći će koristiti kohezijske fondove, kao i novac iz programa odbrambenih zajmova SAFE. Ta ulaganja moći će se uračunati i u novi cilj potrošnje NATO saveza.

“Nije samo novac u pitanju. Ovaj paket je i o okviru”, istakao je Tzitzikostas. “Geopolitička situacija u svijetu sada nije laka, stoga moramo naučiti kretati se brže, moramo naučiti raditi više i moramo naučiti postići rezultate mnogo ranije nego što bi se očekivalo”, zaključio je, prenosi Index.

Nastavi čitati

Svijet

UMRLA CIJELA PORODICA: Hotel u Istanbulu zatvoren, otkriveni jezivi detalji istrage

Hotel u Istanbulu je evakuisan nakon što je preminula četvoročlana porodica koja je u njemu boravila. Policija nastavlja da prikuplja uzorke iz zgrade radi ispitivanja.

Policija vjeruje da je četvoročlana porodica, među njima i dvoje male djece, stradala od posljedica trovanja pesticidom korišćenim za suzbijanje stjenica u hotelu u Istanbulu u kojem su boravili. Prema prvim indikacijama, otrovna supstanca mogla je da dopre do njihove sobe kroz ventilacioni otvor u kupatilu, što je dovelo do smrtnog ishoda tokom odmora.

Podsjećamo, majka Čigdem Boček (27), otac Servet (38) i njihova djeca Masal (3) i Kadir Muhamet (6) proglašeni su mrtvima nakon što su se teško razboljeli u svojoj hotelskoj sobi u Istanbulu. Ranije se pretpostavljalo da su svi pretrpjeli trovanje hranom nakon cjelodnevnog degustiranja ulične hrane na štandovima i u restoranima u turskoj prijestonici.

Međutim, policija i tužilaštvo uhapsili su 11 osoba, uključujući osoblje hotela Harbour Suites Old City, zbog sumnje da je aluminijum-fosfid, korišćen u tretmanu protiv stjenica u sobi u prizemlju hotela, možda dospio do sobe porodice kroz ventilacioni otvor u kupatilu i otrovao ih.

Hotel je evakuisan i zatvoren
Aluminijum-fosfid je snažna otrovna supstanca koja se koristi kao pesticid u poljoprivredi i domaćinstvima i može izazvati smrt ako se u velikim količinama udiše. Istražitelji su takođe otkrili da barem jedan zaposleni u firmi za suzbijanje štetočina, čiji su proizvodi korišćeni u hotelu, nije imao potrebnu sertifikaciju.

Hotel je u međuvremenu evakuisan i zatvoren dok policija nastavlja da prikuplja uzorke iz zgrade radi ispitivanja. Navodno su policajci uzeli uzorke sa čaršava, jastuka, boca vode i ćebadi. Policija je takođe navodno uklonila stvari iz soba još dvoje gostiju – italijanskog i marokanskog turiste – nakon što su i oni prevezeni u bolnicu zbog sumnje na trovanje.

Porodicu Boček iz Hamburga u Njemačkoj, stigla je u svoj hotel u istanbulskoj četvrti Fatih na početku odmora 9. novembra. Dva dana kasnije otišli su u bolnicu nakon što su se žalili na mučninu, povraćanje i vrtoglavicu poslije cjelodnevnog razgledanja.

Čigdem i dvoje djece umrli su samo nekoliko sati kasnije, dok je Servet preminuo u ponedjeljak nakon šest dana provedenih na intenzivnoj njezi u gradskoj bolnici Džemil Taškčoglu. Čigdem i djeca sahranjeni su u subotu u gradu u zapadnoj turskoj provinciji Afjonkarahisar.

Oglasio se i predsjednik Turske
Kancelarija glavnog javnog tužioca u Istanbulu prvobitno je privela sedam osoba, uključujući ulične prodavce hrane, a uzorke sa štandova i iz restorana koje je porodica posjetila analizirao je Institut za sudsku medicinu.

Deda stradale djece, Mustafa Čelik, izjavio je da je porodica planirala da ga posjeti nakon sedmodnevnog odmora u Istanbulu. Istakao je da će pokrenuti postupke protiv svih odgovornih i naglasio da očekuje da krivci budu kažnjeni najstrože moguće.

Oglasio se i predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan, rekao je: “Naše bezbjednosne snage i tužioci sprovešće potrebne istrage kako bi utvrdili uzroke ovih smrti”.

Nastavi čitati

Aktuelno