Connect with us

Svijet

JESTE LI ZNALI? Ljudi daju vrtoglave cifre za lijek protiv ujeda zmija

Ljude koje ujede zmija otrovnica može spasiti samo protivotrov, koji se takođe pravi od otrova ovog gmizavca. To je rizičan posao, proizvodnja je komplikovana i dugotrajna, količine nedovoljne, pa su ovakvi proizvodi izuzetno skupi.

Zato pojedine azijske države subvencionišu lokalne proizvođače, a neka sela u Indiji i Kini specijalizovala su se za vađenje zmijskog otrova. Ipak, Kinezi su deset puta profitabilniji jer su sa profesionalnog hvatanja zmija otrovnica prešli na njihov uzgoj.

Koga zmija ujede i guštera se plaši, kaže narodna izreka. U moderno doba, postraumatski sindrom može izazvati i račun za lečenje protivotrovom, naročito u nekim zemljama u kojima dostiže cenu skromnijeg stana. To je, na primer, slučaj u Sjedinjenim Američkim Državama, koje su ovog leta bile domaćin svetskog kongresa proizvođača zmijskog protivotrova.

Širom svijeta postoji više od 3.000 vrsta zmija, od kojih je oko 600 otrovno, a 200 njih može svojim otrovom da ubije čovjeka. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, zmije otrovnice svake godine ujedu približno 5,8 miliona ljudi, od kojih umre između 80.000 i 140.000, a tri puta više njih ostanu trajni invalidi, najčešće zbog amputacije udova.

U poređenju sa nekim drugim dijelovima svijeta, ujedi zmija otrovnica u SAD su relativno rijetki, ali zato pacijent može da doživi srčani udar kada mu se isporuči račun koji dostiže i 200.000 dolara za liječenje protivotrovom. Većina ove sume je pokrivena zdravstvenim osiguranjem ako ga pacijent ima, ali oni koji nisu te sreće mogu se naći na ivici bankrota.

“Muža” zmija

Problem sa zmijskim protivotrovom je u maloj proizvodnji, koja je daleko ispod potreba zdravstvenog tržišta. Da bi napravili protivotrov, proizvođačima je potreban sam zmijski otrov. Vađenje i prerada zmijskog otrova je dug i komplikovan proces, a teškoća je i u tome što ne postoji jedinstvena terapija, jer se otrovi zmija razlikuju. Neki sadrže neurotoksine koji mogu da paralizuju čovjeka i izazovu gušenje, dok drugi uzrokuju ugruške u krvi ili krvarenje.

Firma “Agritoxins” je jedna od svega nekoliko kompanija u SAD koje proizvode zmijski protivotrov. Specijalizovana je za otrov koralnih zmija, koje nije lako uhvatiti jer žive pod zemljom. Kada njeni zaposleni uhvate zmiju na terenu, stavljaju je u posebnu epruvetu za te namjene. Zatim je u laboratoriji pažljivo vade i pritiskaju njene očnjake na nepropusnu tkaninu koja se nalazi preko vrha epruvete. Čitav proces daje svega nekoliko kapi tečnog otrova.

Dobijena tečnost se zatim prečišćava, suši i zamrzava u prah. Protivotrov se skladišti na minus 20 stepeni Celzijusa, i to mora jako brzo da se uradi, da ne bi izgubio na jačini. Manje zmije mogu dati tri do četiri miligrama u “jednom zalogaju”, a najveće od 700 do 800 miligrama, ali one su vrlo rijetke. Zato je za proizvodnju jednog grama praha potrebno u prosjeku “pomusti” 125 zmija.

Naknada za strah

Upravo zbog ovakvog procesa dobijanja protivotrova, proizvođači najviše naplaćuju za svoj trud i rizik koji preuzimaju. “Agritoxins” svoje protivotrove prodaje po cijeni koja se kreće od 300 do 6.000 dolara po gramu, u zavisnosti od toga iz koje zmije je otrov prikupljen. U principu, što je zmiju teže pronaći, uhvatiti, održati u životu i što je manji njen “prinos” u pravljenju protivotrova, to je proizvod na tržištu skuplji.

Mada zmijski protivotrov nazivaju tečnim zlatom zbog potražnje za njim i cijena po kojima se prodaje, proizvođač sa Floride tvrdi da to nije posao od koga ćete se obogatiti. Jedini način da dođete do veće zarade je ako uspjete da sklopite ugovor sa nekom od velikih farmaceutskih kompanija, kojima ćete prodavati veće količine u kontinuitetu.

Ali, takvih nema mnogo. Konkretno, na američkom tržištu Pfizer je jedini proizvođač protivotrova za ujede koralnih zmija, dok za ujede zvečarki postoje dva proizvoda: Anavip i CroFab. Ovaj drugi proizvodi kompanija “BTG International”, koja je u vlasništvu “SERB Pharmaceuticals”, multinacionalne kompanije sa sjedištem u Parizu.

Ona ekstrahovani otrov zvečarki šalje u Britaniju na prečišćavanje, a odatle u Australiju gdje se ubrizgava ovcama. Te ovce razvijaju antitela za neutralizaciju zmijskog otrova, koja sa vade poslije 18 mjeseci i ponovo šalju u Britaniju na dodatno prečišćavanje, prije nego što se dobije finalni proizvod koji na američkom tržištu košta oko 3.800 dolara po bočici.

Zbog ovolike skupoće, zmijski protivotrov je gotovo nedostupan malim zdravstvenim ustanovama u SAD, ali nestašica je daleko izraženija u nekim drugim delovima svijeta, gde su ujedi zmija otrovnica mnogo masovniji, poput Azije i Afrike.

U Aziji liječenje 30 puta jeftinije nego u Africi

U Africi, oko 95% ugriza otrovnih zmija dešava se u ruralnim oblastima, a manje od 5% žrtava dobije protivotrov, dok ostali traže pomoć od lokalnih iscjelitelja. U podsaharskoj Africi zmije otrovnice ujedu i do pola miliona ljudi godišnje, a stopa smrtnosti je pet puta veća nego što pogine ljudi u automobilskim nesrećama u SAD. Na cijelom afričkom kontinentu postoji samo jedan proizvođač zmijskog protivotrova za podsaharsku Afriku, i to u Južnoj Africi, dok su ostali proizvodi neodgovarajući, ili preskupi ako ih prave strane kompanije.

Izuzetak je indijska firma “Premium Serums”, koja osim za Indiju, odnedavno proizvodi zmijske protivotrove i za Šri Lanku, Sjevernu Afriku i podsaharsku Afriku. Preduzeće pravi milion i po bočica godišnje, a cijena jedne iznosi svega osam dolara.

Pojedine države u jugoistočnoj Aziji pokušavaju da riješe nestašice efikasnih protivotrova za ujede zmija tako što subvencionišu lokalne proizvođače, ali su rezultati različiti. Primjera radi, Indonezija, Malezija i Vijetnam imaju dovoljno ovih lijekova, Tajland proizvodi toliko da ih čak i izvozi, ali je nedostatak izražen na Filipinima, u Mijanmaru i posebno u Laosu. Lijekovi se distribuiraju zdravstvenim ustanovama kroz centralizovanu nabavku, što dugo traje, pa se dešava da nekima u međuvremenu istekne rok trajanja.

Zahvaljujući izdašnim državnim subvencijama, u pomenutim zemljama cjelokupno liječenje od ujeda zmija košta do 800 dolara po pacijentu, što je čak 30 puta jeftinije nego u podsaharskoj Africi, a svi troškovi su pokriveni za stanovnike koji imaju zdravstveno osiguranje.

Selo u Kini profitabilnije od indijskih “kolega”

Indija je, nažalost, svjetski rekorder po broju ujeda zmija otrovnica, od čega umre oko 58.000 ljudi godišnje. Sedam lokalnih kompanija proizvodi osam miliona bočica zmijskog protivotrova godišnje, ali je problem u tome što u Indiji ima više od 300 vrsta zmija, od kojih je preko 60 otrovnih, pa je teško napraviti lijek koji bi bio pod‌jednako efikasan za veći broj različitih otrova.

Narod Irula, koji broji oko 200.000 ljudi i predstavlja jednu od najstarijih starosjedelačkih zajednica u Indiji, specijalizovao se za hvatanje zmija otrovnica. Članovi plemena prenose svoj zanat s koljena na koljeno i osnovali su preduzeće koje je najveći proizvođač kvalitetnog zmijskog otrova u Indiji, sa zaradom od oko 300.000 dolara godišnje.

Njihove “kolege” u Kini, iz sela Zisikiao koje je takođe “specijalizovano” za vađenje zmijskog otrova su deset puta profitabilnije. Razlog je u tome što su Kinezi sa hvatanja zmija prešli na uzgoj, i to onih čiji je otrov najtraženiji na domaćem farmaceutskom tržištu.

Škorpije još unosnije

Iako američki proizvođači zmijskog protivotrova tvrde da taj posao ne donosi bogatstvo, neki konsultanti preporučuju mladim preduzetnicima da se, umjesto Volstrita ili tehnoloških aplikacija, opredijele upravo za tu djelatnost.

Pojedinci iznose računice da je od zmija još isplativije “musti” škorpije, jer njihov otrov, zavisno od kvaliteta ekstrakcije, može dostići cijenu od 8.000 do 12.000 dolara po gramu. Ako želite da zaradite 100.000 dolara godišnje, pod pretpostavkom da možete prodati otrov škorpije po prosječnoj cijeni od 10.000 dolara po gramu, potrebno je da proizvedete 10.000 miligrama otrova za godinu dana. Da biste to ostvarili, potrebno je da nahvatate oko 417 škorpija. Pa, srećno sa ovom poslovnom idejom, poručuje se u tekstu Forbes Srbija.

Related Topics:

Svijet

TRAMP IMA NOVI PLAN: Želi da Evropa proizvodi projektile i drugo naoružanje

Američki predsjednik u tome vidi brži način za jačanje saveznika, s obzirom na to da su američke zalihe značajno iscrpljene tokom rata sa Iranom.

Administracija američkog predsjednika, Donalda Trampa, razmotriće mogućnost da se američkim odbrambenim kompanijama dozvoli licenciranje proizvodnje oružja u Evropi i Ukrajini.

Cilj je da se riješi nedostatak presretačkih raketa za sisteme protivvazdušne odbrane koji su Kijevu potrebni za odbranu od ruskih balističkih projektila, piše Blumberg, pozivajući se na nekoliko zvaničnika upoznatih sa situacijom.

Kako se navodi, Tramp namjerava da zatraži od američkih proizvođača vojne opreme da evropskim i ukrajinskim kompanijama dodjele licence za proizvodnju.

Američki predsjednik u tome vidi brži način za jačanje saveznika, s obzirom na to da su američke zalihe značajno iscrpljene tokom rata sa Iranom, a za proširenje domaće proizvodnje biće potrebno dosta vremena.

“Oni bi to željeli, a mi ćemo razmotriti”, rekao je Tramp novinarima.

Njemački kancelar, Fridrih Merc, izjavio je da će se “o konkretnim licencama o kojima je riječ detaljno razgovarati među zemljama učesnicama”. Naveo je da bi to uključivalo dodelu širokih licenci kompanijama koje posjeduju potrebne tehničke sposobnosti.

“Svi se suočavamo sa problemom da trenutno proizvodimo premalo, a to se može nadoknaditi dodjelom licenci kompanijama koje imaju potrebne proizvodne kapacitete. To uključuje i evropske i ukrajinske kompanije”, rekao je Merc.

I francuski predsjednik, Emanuel Makron, potvrdio je da je Tramp “insistirao na mobilizaciji američke odbrambene industrije i njenoj sposobnosti da obezbjedi takvu opremu”.

Sjedinjene Američke Države su tradicionalno veoma zaštitnički nastrojene prema svojoj tehnologiji naoružanja. Ipak, pojedine vrste naoružanja, uključujući rakete “patriot”, već se proizvode u Njemačkoj.

Na samitu grupe G7 u Francuskoj lideri su se složili da će povećati isporuke sistema protivvazdušne odbrane i presretačkih raketa Ukrajini. Tada su takođe izjavili da su spremni da razmotre dodjelu licenci za njihovu proizvodnju direktno u Ukrajini.

Nastavi čitati

Svijet

DETALJI SPORAZUMA: Otvara se Ormuski moreuz, ukidaju se sankcije, stižu milijarde dolara

Memorandum o razumijevanju između SAD i Irana o okončanju rata ima za cilj održanje primirja na Bliskom istoku i pokretanje pomorskog saobraćaja kroz Ormuski moreuz, a dokument od 14 tačaka ostavlja brojne detalje koje strane treba da dogovore kasnije, uključujući i osjetljivu temu iranskog nuklearnog programa, prenosi CNN.

Sporazum Irana i SAD utvrđuje uslove prekida vatre između dvije zemlje, ponovno otvaranje Ormuskog moreuza, određeno finansijsko olakšanje za Iran i potvrdu iz Teherana da nikada neće proizvoditi nuklearno oružje, objavila je danas američka mreža prema tekstu potpisanog sporazuma, koji je pročitao visoki zvaničnik administracije SAD u telefonskom razgovoru sa novinarima.

Dokument koji su elektronski potpisali američki predsjednik Donald Tramp i iranski predsjednik Masud Pezeškijan, obećava Iranu mnogo novca, ukidanjem sankcija Iran može da prodaje svoju naftu, imaće pristup milijardama zamrznute imovine i potencijalno još 300 milijardi dolara dodatnog finansiranja, navodi CNN.

Prema tekstu koji je objavila američka televizija tačke tačke sporazuma sadrže:

1. SAD, Iran i njihovi saveznici u tekućem ratu potpisuju Memorandum o razumijevanju kako bi proglasili trenutni i trajni prekid vojnih operacija na svim frontovima, uključujući i Liban, i obavezuju se od sada da neće pokretati nikakav rat ili bilo kakvu vojnu operaciju jedna protiv druge, i da će se uzdržati od prijetnje ili upotrebe sile jedna protiv druge, i osigurati teritorijalni integritet i suverenitet Libana.

2. SAD i Iran obavezuju se da će poštovati međusobni suverenitet i teritorijalni integritet i da će se uzdržati od miješanja u međusobne unutrašnje poslove.

3. SAD i Iran obavezuju se da će pregovarati i postići konačni sporazum u roku od najviše 60 dana, uz mogućnost produženja uz obostrani pristanak.

4. Odmah po potpisivanju Memoranduma o razumijevanju, SAD će početi sa uklanjanjem svoje pomorske blokade i svih poremećaja ili prepreka protiv Irana, i u potpunosti će okončati pomorsku blokadu u roku od 30 dana. Tokom ovog perioda, saobraćaj plovila biće srazmjeran broju predratnog saobraćaja koji Iran obnavlja. SAD se dalje obavezuju da će ukloniti svoje snage iz blizine Irana u roku od 30 dana nakon konačnog sporazuma.

5. Po potpisivanju ovog Memoranduma o razumijevanju, Iran će preduzeti mjere, upotrijebivši sve napore za bezbjedan prolaz komercijalnih plovila bez naknade, samo 60 dana, iz Persijskog zaliva u Omansko more i obrnuto. Saobraćaj komercijalnih plovila će odmah početi, a uzimajući u obzir potrebu za uklanjanjem tehničkih i vojnih prepreka i razminiranjem od strane Irana, biće uspostavljen u roku od 30 dana. Iran će voditi dijalog sa Omanom kako bi definisala buduću administraciju i pomorske usluge u Ormuskom moreuzu, u razgovoru sa drugim državama priobalnog dijela Persijskog zaliva, u skladu sa važećim međunarodnim pravom i suverenim pravima priobalnih država Ormuskog moreuza.

6. SAD se obavezuju da će sa regionalnim partnerima razviti definitivan, obostrano dogovoren plan sa najmanje 300 milijardi američkih dolara za obnovu i ekonomski razvoj Irana. Mehanizam za sprovođenje ovog plana biće finalizovan kao dio konačnog sporazuma u ​​roku od 60 dana. Sve potrebne licence, izuzeća i dozvole potrebne za relevantne finansijske transakcije izdaće SAD.

7. SAD se obavezuju da će ukinuti sve vrste sankcija protiv Irana, uključujući rezolucije Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija.

8. Iran potvrđuje da neće nabavljati niti razvijati nuklearno oružje. SAD i Iran su se složili da riješe pitanje raspolaganja zalihama obogaćenog materijala u skladu sa mehanizmom koji će biti obostrano dogovoren u skladu sa rasporedom pomenutim u sedmom stavu, sa minimalnom metodologijom koja će se kombinovati na licu mjesta pod nadzorom Međunarodne agencije za atomsku energiju. Dvije strane su se takođe složile da razgovaraju o pitanju obogaćivanja i drugim obostrano dogovorenim pitanjima u vezi sa nuklearnim potrebama Irana, na osnovu zadovoljavajućeg okvira koji će biti dogovoren u konačnom sporazumu.

9. Do konačnog sporazuma, SAD i Iran se slažu da održe “status kvo”. Iran će zadržati trenutni “status kvo” svog nuklearnog programa, a SAD neće uvoditi nikakve nove sankcije i neće raspoređivati dodatne snage u regionu.

10. SAD se obavezuju da će odmah po potpisivanju ovog Memoranduma o razumijevanju i do prestanka sankcija, Ministarstvo finansija SAD izdati izuzeća za izvoz iranske sirove nafte, naftnih proizvoda i derivata, kao i sve povezane usluge, uključujući bankarske transakcije, osiguranja, transport itd.

11. SAD se obavezuju da će u potpunosti staviti na raspolaganje zamrznuta ili ograničena sredstva i imovinu Irana nakon sprovođenja Memoranduma. SAD i Iran će se međusobno dogovoriti o procedurama u vezi sa oslobađanjem ovih sredstava tokom pregovora. Takva sredstva, bilo da su zadržana na originalnom računu ili prebačena, biće u potpunosti upotrebljiva za isplatu bilo kom krajnjem korisniku koga odredi Centralna banka Irana.

12. SAD i Iran slažu se da će biti uspostavljen izvršni mehanizam za praćenje uspješnog sprovođenja ovog Memoranduma o razumevanju i budućeg poštovanja konačnog sporazuma.

13. Nakon potpisivanja ovog Memoranduma o razumijevanju, i pod uslovom da se počne sa sprovođenjem paragrafa 1, 4, 5, 10 i 11 ovog Memoranduma o razumijevanju i kontinuiranom sprovođenju ovih mjera, SAD i Iran će započeti pregovore o konačnom sporazumu isključivo o ostalim paragrafima.

14. Konačni sporazum će biti odobren obavezujućom rezolucijom Savjeta bezbjednosti UN.

Nastavi čitati

Svijet

Probijena PVO odbrana u Moskvi, POGOĐENA RAFINERIJA

Ukrajinska ofanziva na rusku teritoriju ne jenjava, a Moskva je u noći između srijede i četvrtka pretrpela udarac od kojeg će se dugo oporavljati.

Kijev je izveo masovni, precizan napad dronovima kamikazama koji su uspjeli da zaobiđu višeslojne ruske sisteme PVO, pogode ključnu rafineriju nafte “Gaspromnjefta” i izazovu haos i požare na jednoj od najvećih moskovskih pijaca “Sadovod”.

Dok se nad ruskom prestonicom vije gust, crni dim, sve je očiglednije da Vladimir Putin i vojni vrh u Kremlju nemaju nikakvo rješenje za novu taktiku Kijeva.

Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin potvrdio je da je ovo bio najžešći napad na glavni grad u posljednje dvije godine. Desetine dronova ciljale su srce Rusije u talasima.

Snimci koji kruže društvenim mrežama pokazuju da je u napadu, po drugi put u tri dana, pogođena moskovska rafinerija nafte, koja je nakon ovih udara u plamenu. Sobjanjin je saopštio da je od početka dana neutralisano približno 180 ukrajinskih dronova koji su se približavali ruskoj prestonici.

Sobjanjin je rekao i da se operacije protivvazdušne odbrane nastavljaju, prenosi RIA Novosti.

“Nekoliko dronova uspjelo je da stigne do rafinerije nafte”, rekao je i dodao da postoji “manja šteta” na zgradi u trgovačkom centru Sadovod u jugoistočnom dijelu grada. U ovom trenutku nema izvještaja o žrtvama.

Restrikcije na aerodromima
Tokom napada uvedena su i privremena ograničenja letova na moskovskim aerodromima Vnukovo, Šeremetjevo i Žukovski.

Fotografije i videozapisi koje su stanovnici objavili na društvenim mrežama prikazuju požare i eksplozije na više lokacija širom grada, uključujući rafineriju u četvrti Kapotnja. Telegram kanal Exilenova-Plus objavio je snimke lokalnih stanovnika koje prikazuju požare u rafineriji nafte, zapaljenu višespratnicu i gusti dim koji se uzdiže nad glavnim gradom.

Ljudi u nevjerici gledaju šta se dešava
Dramatične napade bespilotnim letjelicama na ključne lokacije unutar Moskve posmatraju lkjudi iz svojih stanova ,terasa i ulica.

Kako se vidi na snimcima, ljudi su uplašeni za svoju bezbjednost, a neki su napustili i automobile nasred ulice.

Takođe, guverner Moskovske oblasti Andrej Vorobjov naveo je da je u tržnom centru “Belaja Dača” u Kotelnikiju, u Moskovskoj oblasti, izbio požar nakon pada fragmenata drona. “Ostaci bespilotne letjelice sleteli su na krov tržnog centra Belaja Dača. Izbio je požar. Informacije o obimu požara i mogućim žrtvama se razjašnjavaju”, napisao je Vorobjov na svom Max kanalu.

Rafinerija pretrpjela više napada
Snimci ukazuju na to da su je rafinerija pretrpela udare na više mjesta, piše Kyiv Independent, dodajući da nisu mogli nezavisno da potvrde ove izvještaje.

Rusija je lansirala nekoliko raketa na ciljeve u Ukrajini, uključujući i glavni grad Kijev, rekli su ukrajinski zvaničnici rano jutros.

“Neprijatelj napada glavni grad balističkim raketama”, rekao je zvaničnik vojne uprave Kijeva Timur Tkačenko na Telegramu.

Eksplozije i u Kijevu
Nekoliko eksplozija čulo se u centru Kijeva, izvijestio je dopisnik dpa.

Ukrajinsko ratno vazduhoplovstvo saopštilo je da su najmanje dvije rakete išle prema Kijevu, dok je jedna bila usmjerena na središnju Poltavsku regiju. Ukrajina se bori protiv ruske invazije više od četiri godine.

Nastavi čitati

Aktuelno