Connect with us

Svijet

JOŠ NIKO NIJE OPTUŽEN: Evropski tužioci istražuju Ursulu fon der Lajen

Evropski tužioci preuzeli su istragu o navodnim krivičnim djelima u vezi sa pregovorima o nabavci vakcina protiv virusa korona koje su vodili predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i izvršni direktor “Pfizera” Albert Burle, rekao je portparol kancelarije tužilaštva u belgijskom gradu Liježu.

Istražitelji iz Kancelarije evropskog javnog tužioca (EPPO) posljednjih mjeseci preuzeli su istragu od belgijskih tužioca, koji su istraživali Fon der Lajenovu zbog “miješanja u javne funkcije, uništavanja SMS-ova, korupcije i sukoba interesa”, navodi se u pravnim dokumentima u koje su uvid imali “Politico” i portparol kancelarije tužioca u Liježu.

Iako tužioci EPPO istražuju navodna krivična djela, niko nije još optužen u vezi sa tim slučajem.

Istragu su prvobitno otvorile belgijske vlasti u Liježu početkom 2023. godine, nakon što je lokalni lobista Frederik Baldan podnio krivičnu prijavu. Baldanova pritužba bila je usredsređena na navodnu razmjenu tekstualnih poruka između Fon der Lajenove i Burlea uoči postizanja najvećeg sporazuma o vakcini u EU na vrhuncu pandemije virusa korona, u aferi nazvanoj “Pfizergate”.

Baldan, 36-godišnji belgijski lobista povezan sa grupom skeptičnom prema vakcinama “Bon Sens”, podnio je krivičnu prijavu u Belgiji u vezi s ulogom Fon der Lajenovom u pregovorima o vakcini sa “Pfizerom” zbog, kako on tvrdi, “miješanja u javne funkcije, uništavanja SMS-ova, korupcije i sukoba interesa”, navodi se u pravnim informacijama koje je obezbijedio njegov advokat.

Kasnije su mu se pridružile mađarska i poljska vlada, iako je Varšava u procesu povlačenja svoje žalbe nakon pobjede na izborima proevropske vlade koju vodi premijer Donald Tusk, rekao je portparol poljske vlade za Politico, a prenosi Nova.

Američki list “New York Times”, koji je prvi otkrio da je došlo do razmjene kada su predsjednica EK i direktor “Pfizera” dogovarali uslove sporazuma, pokrenuo je paralelnu tužbu protiv Komisije nakon što je EK odbila da otkrije sadržaj poruka nakon zahtjeva za pristup dokumentima. Uslijed vijesti da EPPO sada istražuje slučaj rizikuje se dodatno ispitivanje uloge Fon der Lajenove u velikom dogovoru o vakcini, čija je vrijednost procijenjena na više od 20 milijardi evra.

EPPO vodi panevropske istrage o finansijskim zločinima i u teoriji bi mogao da zaplijeni telefone i drugi relevatni materijal iz kancelarije EK ili drugih zemalja u Evropi, kao što je Njemačka iz koje je Fon der Lajenova. Do ovakvog razvoja događaja dolazi u delikatnom trenutku za predsjednicu EK, jer uskoro slijede evropski izbori, a u Briselu očekuju da će Fon der Lajenova dobiti drugi mandat na čelu Evropske komisije.

Komisija je do sada odbijala da otkrije sadržaj tekstualnih poruka ili potvrdi njihovo postojanje. Sporazum, dogovoren na vrhuncu pandemije 2021., provobitno je smatran trijumfom Fon der Lajenove, ali sama količina kupljenih vakcina izazvala je čuđenje. “Politico” je krajem prošle godine otkrio da je propalo doza vakcina u vrijednosti od najmanje četiri milijarde evra.

Ugovor o vakcini sa “Pfizerom” je u međuvremenu ponovo ispregovaran. EPPO je 2022. godine objavio da uopštenije razmatra nabavku vakcina u EU, ali ovo je prvi put da je ova kancelarija izričito povezana sa takozvanim “Pfizergateom”.

Slučaj koji sada razmatra EPPO objedinjuje nekoliko različitih pravnih, političkih i finansijskih tokova i ukršta se sa tužbama koje je farmaceutski gigant “Pfizer” pokrenuo protiv Mađarske i Poljske. “Pfizer” je tužio Mađarsku i Poljsku zbog neplaćanja doza vakcina nakon zaustavljanja isporuka.

Mađarska, na čelu čije vlade je premijer Viktor Orban, nepokolebljivi protivnik Fon der Lajenove, takođe je podnijela žalbu u vezi sa ulogom predsjednice EK u pregovorima o vakcini s “Pfizerom”, rekla su dva izvora upućena u slučaj, koja su tražila da ostanu anonimna.

Poljska je podnijela žalbu u novembru prošle godine, potvrdio je portparol poljske vlade. Međutim, kako je naveo, nakon izbora Donalda Tuska za premijera u decembru prošle godine, “nova vlada radi na povlačenju Poljske iz ovih postupaka”, prenosi Nova.

Zvaničnik Evropske komisije rekao je da EK nema saznanja o mogućim postupcima osim iz novinskih članaka.

Mađarska vlada nije odgovorila na zahtjev za komentar. “Pfizer” i EPPO odbili su da komentarišu slučaj, prenosi Nova.

Svijet

PONOVO IZBORI U BUGARSKOJ! Čeka se deveta vlada za pet godina

U Bugarskoj se u nedjelju (19. aprila) održavaju parlamentarni izbori. Građani će glasati za devetu vladu u posljednjih pet godina.

  • Građani biraju deveti put za pet godina
  • Izbori nakon ostavke vlade i protesta
  • Socijalisti bi mogli ostati bez mandata
  • Neizvjestan sastav nove Skupštine
  • Moguća nova fragmentacija parlamenta

Izbori su raspisani nakon što je vlada Rosena Željaskova podnijela ostavku u decembru prošle godine, čemu su prethodili masovni protesti.

Prema istraživanjima, donedavno vladajuća Socijalistička partija mogla bi da ostane van parlamenta.

Od 2021. godine u Bugarskoj je održano više od 10 nacionalnih izbora, a država je potrošila gotovo 560 miliona evra na organizaciju parlamentarnih, predsjedničkih, lokalnih i evropskih izbora.

I opet, 19. aprila, Bugarska će ponovo glasati za 52. Narodnu skupštinu.

Ostavka vlade u decembru prošle godine

Ovi izbori su raspisani nakon što je vlada Rosena Željaskova podnijela ostavku u decembru prošle godine, poslije masovnih protesta.

Ubrzo nakon toga, Rumen Radev je podnio ostavku na mjesto predsjednika Bugarske i formirao koaliciju koja će učestvovati na izborima.

Na početku kampanje, Radevljeva koalicija je snažno startovala sa podrškom od oko 33 do 35 odsto, ali neka istraživanja već su zabilježila blagi pad u odnosu na početni zamah.

“Svi govorimo o 5 plus 2 partije u parlamentu. Podaci različitih agencija su prilično slični, iako se neznatno razlikuju u vremenskom okviru”, rekao je Julij Pavlov iz Centra za analize i marketing.

Prema istraživanjima, donedavno vladajuća Socijalistička partija može ostati van parlamenta, prenosi Euronews.

“Prije svega, primjećujemo porast spremnosti građana da glasaju. Sada, međutim, vidimo još viši nivo mobilizacije, koji bi mogao dostići i do rekordnih 3,4 miliona ljudi”, kaže Borjana Dimitrova iz Alfa istraživanja.

Rezultati izbora takođe će odrediti mogućnosti za formiranje vlade, devete za pet godina.

Nastavi čitati

Svijet

MAKRON PORUČIO TINEJDŽERIMA “Isključite telefone i čitajte”

Francuski predsjednik Emanuel Makron pozvao je srednjoškolce da isključe telefone i čitaju, zalažući se za jedan “dan bez ekrana” mjesečno i potpunu zabranu društvenih mreža za mlađe od 15 godina.

On je dodao da bi dan bez telefona mogao da se iskoristi za čitanje naglas, pozorište ili druge aktivnosti.

Nakon što je Australija prošle godine uvela revolucionarnu zabranu društvenih mreža za djecu, sve veći broj evropskih zemalja razmatra slična ograničenja, budući da raste zabrinutost zbog uticaja društvenih mreža na zdravlje i bezbjednost maloljetnika.

U Francuskoj nacrt zakona prolazi kroz Parlament s ciljem da se uspostavi zabrana za osobe mlađe od 15 godina.

Donji dom je glasao za opštu zabranu, ali članovi Senata žele da blokiraju pristup samo platformama koje se smatraju štetnim za djecu.

Do sada je najmanje 12 evropskih zemalja, uključujući države koje nisu članice EU, Veliku Britaniju i Norvešku, usvojilo ili razmatra zakone kojim se postavljaju minimalne starosne granice za korištenje društvenih mreža.

EU priprema aplikaciju za utvrđivanje starosti korisnika.

Nastavi čitati

Svijet

Zbog požara u turskim školama UHAPŠENE 162 OSOBE!

Turska policija danas je saopštila da je privela 162 osobe zbog objava na društvenim mrežama u kojima su pozdravljane dvije pucnjave u školama u Turskoj koje su se dogodile ove sedmice i u kojima je ubijeno najmanje devet osoba.

Turski ministar pravde Akin Gurlek rekao je da je 95 osoba uhapšeno zbog dijeljenja snimaka na internetu koji se odnose na napad, uprkos zabrani emitovanja, kao i zbog dijeljenja sadržaja koji bi mogao da stvori strah, podstakne prestupe i širi dezinformacije.

Gurlek je naveo da je 67 osoba privedeno zbog objava koje ukazuju na to da će napadi biti izvršeni u drugim školama.

On je istakao da su ograničenja uvedena na 1.104 naloga na društvenim mrežama.

Najmanje 16 osoba je povrijeđeno u pucnjavi u srednjoj školi na jugoistoku Turske u utorak, a najmanje devet je ubijeno u pucnjavi u drugoj školi u gradu Kahramanmaraš u srijedu.

Nastavi čitati

Aktuelno