Connect with us

Društvo

KAFA SVE SKUPLJA: Građani kupuju manja pakovanja

Cijena omiljenog napitka velikog broja građana u Srpskoj u narednom periodu biće u porastu, ističu naši sagovornici i dodaju da je primjetno da građani zbog previsokih cijena manje piju kafu.

Momčilo Banjac, direktor kompanije “Minea” iz Gradiške, kazao je u razgovoru za “Nezavisne novine” da su neki proizvođači već podigli cijene kafe.

“U marketima su različite cijene, pa je tako u prethodnim danima došlo do rasta cijena nekih vrsta kafe, a očekuje se da i drugi proizvođači podignu cijene, a sve u cilju izjednačavanja”, kazao je Banjac i dodao da je ovo sada vrhunac što se tiče cijene kafe.

“U narednim mjesecima ne očekujemo nove cijene jer je došlo do stabilizacije na berzi i do pada dolara, tako da među proizvođačima ima optimizma da kafa neće poskupiti na berzama”, kazao je Banjac.

Kako je rekao, proizvođači kafe sada lakše dišu jer su u prethodnom periodu poslovali sa gubitkom.

“Sada se prelazi u neku stabilizaciju, te možda neki lagani plus što se tiče poslovanja”, kazao je Banjac.

Ističe da se cijene kafe u Srpskoj kreću u rasponu od 25 do 30 maraka po kilogramu.

Kako je rekao, od kada su cijene kafe rasle, primjetno je da stanovnici kupuju pakovanja manje gramaže.

Da se očekuju više cijene kafe na policima u marketima, kaže za “Nezavisne novine” i Dragan Grbić, pržioničar.

“Neće podizati cijene oni proizvođači koji imaju veće zaliha, ali čim istroše te zalihe, nabavka ide po novim cijenama”, kazao je Grbić.

Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja za zaštitu potrošača “Don” Prijedor, ističe za “Nezavisne novine” da je cijena kafe od 25 maraka previsoka.

“Definitivno nema nikakvog razloga da kafa poskupi, a sa druge strane treba da postoji razlika u cijenama, jer nisu svi proizvođači isti, niti su im ista ulaganja u proizvodnju”, kazala je Marićeva.

Dodala je da su konačno potrošači “kliknuli” da ne treba više da kupuju velika pakovanja.

“Osjetan je pad prodaje kafe i sigurno je da i građani piju manje kafe”, kazala je Marićeva i istakla da se vjerovatno i mijenjaju navike ispijanja omiljenog napitka više puta dnevno.

Dodala je da će proizvođači kafe sigurno morati dobro razmisliti o cijenama, jer, kako kaže, sigurno je da sa većim cijenama gube broj potrošača.

Da cijene kafe ponovo rastu, svjedoče i građani, a kako ističe Milana K. iz Banjaluke, nakon određenog vremena preko noći je pakovanje od 500 grama poskupjelo za dvije marke.

“Dugo sam kafu kupovala po cijeni od 12,89 KM, i to je bila cijena nakon posljednjih poskupljenja, da bih juče vidjela cijenu od 14,89 KM. Iskreno sam se šokirala. Nekada je bila manje od deset maraka. Brzo je porasla cijena”, rekla je ona.

I podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH pokazuju da je cijena kafe vrtoglavo rasla u ovoj godini jer je za četiri mjeseca uvezeno 6.088.583 kilograma kafe u vrijednosti od 70.787.400 KM

Dok je prošle godine u istom periodu uvezeno više za 274.794 kilograma kafe, odnosno 6.363.377 kilograma, a u vrijednosti manjoj za preko 22 miliona maraka, tačnije 48.453.394 KM.

Društvo

DJEČAK NAPRAVIO LOM ZBOG ZBOG IGRICA! Majka zvala Hitnu i policiju!

Prekomjerno korištenje mobilnih telefona i društvenih mreža sve je ozbiljniji problem među djecom i mladima, a zabrinjavajuće navike imaju i njihovi roditelji.

Alarmantne digitalne navike

  • Dječak zbog videoigara gotovo prestao ići u školu
  • Majka pozvala policiju i hitnu pomoć
  • Učenici na telefonu osam i po sati dnevno
  • Roditelji često zanemaruju djecu zbog ekrana
  • Psihijatar savjetuje porodična pravila

Psihijatar Tarik Hodžić iz Zavoda za liječenje ovisnosti Kantona Sarajevo otkrio je da su srednjoškolci s kojima je razgovarao u prosjeku provodili osam i po sati dnevno na telefonu. Upozorio je na posljedice kompulsivnog korištenja digitalnih tehnologija, ali i objasnio kako roditelji mogu prepoznati problem i pomoći djeci.

Zašto je majka dječaka morala pozvati hitnu i policiju?

Govoreći o slučajevima iz kliničke prakse, Hodžić je opisao dječaka koji je zbog pretjeranog igranja videoigara gotovo prestao pohađati školu.

Kada mu je majka isključila struju u sobi kako bi spriječila daljnje igranje, dječak je burno reagovao, zbog čega je morala pozvati policiju i hitnu pomoć.

“I onda dijete koje je mirno, koje je blijedo i bijelo jer ne vidi praktično sunčevog svjetla, koje je totalno anksiozno, dakle u apstinencijalnoj krizi, napravi haos do te mjere da majka zove policiju i hitnu”, ispričao je psihijatar.

Dodao je da je dječaka pregledao jednom, ali da ne zna šta se kasnije s njim dogodilo.

Koliko vremena srednjoškolci provode na telefonu?

Hodžić je naveo da je tokom aktivnosti u sarajevskim školama u protekle dvije godine razgovarao s učenicima iz približno 30 odjeljenja.

“Radio sam neku brzu računicu i na osnovu aritmetičke sredine došao do podatka da iz nekih 30-ak odjeljenja u kojima sam bio u srednjim školama u Sarajevu, prosjek je osam i po sati dnevno, što je meni bio frapantan podatak”, kazao je Hodžić za N1.

Naglasio je da su djeca i adolescenti posebno osjetljivi na štetne utjecaje digitalnih tehnologija jer njihov psihološki razvoj još nije završen.

Prema njegovim riječima, ključni znak problema jeste kompulsivno ponašanje, odnosno nemogućnost prestanka korištenja tehnologije uprkos očiglednim štetnim posljedicama.

Kako roditelji utiču na digitalne navike djece?

Hodžić je predstavio i rezultate vlastitog, nereprezentativnog istraživanja među kolegama iz zdravstvene struke.

Prema podacima koje je iznio, više od 90 odsto ispitanih roditelja provjerava telefon tokom razgovora s djetetom, dok 75 posto od 48 ispitanika odgađa odgovor djetetu zbog gledanja u ekran.

“66 posto roditelja kaže da im dijete nekad mora ponavljati da bi skrenulo njihovu pažnju”, naveo je.

Dodao je da četvrtina ispitanih roditelja smatra kako im se djeca manje povjeravaju nego ranije i da je emocionalna bliskost oslabljena.

“Možemo mi djeci pričati šta hoćemo, ali djeca uvijek gledaju šta mi radimo puno više nego što slušaju šta mi govorimo”, poručio je.

Zašto su TikTok i Instagram posebno problematični?

Hodžić smatra da su TikTok i Instagram među posebno problematičnim platformama zbog načina na koji podstiču dugotrajno korištenje.

“TikTok je strašan i njega bih izdvojio kao prvog, Instagram drugi, i to prati ga u stopu”, rekao je.

Objasnio je da beskonačno prikazivanje sadržaja i iščekivanje novih reakcija mogu podsticati kompulsivno ponašanje.

Kako spriječiti pretjerano korištenje telefona?

Kao jedno od mogućih rješenja naveo je ograničavanje korištenja telefona u školama, ali i uspostavljanje porodičnih pravila.

“Zabrana adolescentu samo sredstvo koje je zabranjeno čini privlačnijim”, upozorio je, ističući da je važnije uključiti djecu u donošenje odluka.

Predložio je da se telefoni ne koriste tokom zajedničkih obroka i porodičnog druženja, kao ni nakon 22 sata, pri čemu bi ista pravila trebala važiti i za roditelje.

Naglasio je da cilj nije potpuno izbacivanje digitalnih tehnologija iz života djece, nego njihovo svrsishodno korištenje bez štetnih posljedica.

Nastavi čitati

Društvo

SUZE, SIRENE I POSLJEDNJI APLAUZ! Radnici „Zotovića“ na najemotivniji način ispratili dr Gorana Talića! (VIDEO)

Radnici Instituta “Dr Miroslav Zotović” odali su danas počast preminulom direktoru Goranu Taliću

Goran Talić preminuo je u utorak, 13. oktobra, u 67. godini.

Komemoracija Goranu Taliću biće održana u petak, 16. oktobra, u 10 časova u Banskom dvoru u Banjaluci, dok je sahrana zakazana za isti dan u 13 časova na groblju Sveti Pantelija.

Nastavi čitati

Društvo

ZAKON POSTOJI SAMO NA PAPIRU! Čak 92 odsto trgovina bez pardona PRODAJE PIĆE maloljetnicima!

Čak 92 odsto trgovina obuhvaćenih novim, sveobuhvatnim istraživanjem “Tajni kupac”, koje je sproveo Centar za edukaciju mladih iz Travnika, spremno je da proda alkoholna pića maloljetnim licima, uprkos jasnoj zakonskoj zabrani.

Podaci prikupljeni sa terena tokom 2026. godine pokazuju konstantan i zabrinjavajući rast ovog negativnog trenda u posljednje tri godine.

Prema zvaničnim podacima istraživanja, učešće u ovoj akciji monitoringa uzela su dva maloljetna volontera uzrasta od 12 do 16 godina. Oni su u ulozi “tajnih kupaca” testirali odgovornost trgovaca i poštovanje zakonskih propisa u deset gradova širom BiH, na uzorku od ukupno 100 trgovina.

Upoređivanjem podataka kroz trogodišnji period, vidljiv je konstantan pad odgovornosti prodavaca. Tokom 2024. godine procenat uspješne kupovine alkohola od strane maloljetnika iznosio je 82 odsto, odnosno u 82 od 100 objekata, da bi u 2025. godini taj broj porastao na 90 odsto. Najnoviji rezultati iz 2026. godine dostigli su kritičnih 92 odsto, što predstavlja rast od deset postotnih bodova u odnosu na 2024. godinu.

Posmatrano po gradovima, situacija je najkritičnija u Sarajevu, Mostaru, Doboju i Vitezu, gdje je zabilježen maksimalan i poražavajući procenat od 100 odsto prolaznosti. Slijede Banjaluka, Tuzla, Jajce i Bugojno sa 90 odsto, dok su stope od 80 odsto registrovane u Travniku i Zenici.

Iz Centra za edukaciju mladih upozoravaju da je zaštita djece zajednička obaveza i apeluju na hitno preduzimanje četiri ključne mjere.

Prva mjera odnosi se na intenziviranje inspekcijskog nadzora kroz provođenje redovnih i nenajavljenih kontrola u maloprodajnim objektima širom BiH. Druga stavka podrazumijeva strože sankcije i dosljedno kažnjavanje trgovaca i pravnih lica koja prodaju alkohol maloljetnicima. Kao treći korak navodi se obavezna edukacija trgovačkog osoblja o zakonskim obavezama i štetnim posljedicama po zdravlje mladih. Na kraju, apeluje se i na podizanje društvene svijesti kako bi se razbila ukorijenjena tradicija i mitovi koji tolerišu rani kontakt djece sa alkoholom.

Glas Srpske

Nastavi čitati

Aktuelno