Connect with us

Svijet

Sada je najvažnije izbjeći direktan sukob Rusije i NATO-a

Mađarska smatra da je u ovom trenutku najvažnije da se ne dozvoli da napetost u odnosima Rusije i NATO-a preraste u otvoreni vojni sukob, čije posljedice nisu potrebne nijednoj od strana, izjavio je u intervjuu za Sputnjik šef mađarske diplomatije Piter Sijarto.

„Ako mene pitate, to je sad najvažniji zadatak – izbeći bilo kakav direktni sukob Rusije i NATO-a, jer će nas to dovesti do posljedica koje nisu potrebne nijednoj od strana“, rekao je Sijarto, koji boravi u Njujorku radi učešća u radu Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.

Šef mađarske diplomatije je priznao da se on, kao i mnogi drugi pripadnici njegove generacije, ranije nadao da nikada neće doživjeti rat koji su preživjeli njegovi roditelji.

„To očekivanje se krajem februara pokazalo kao iluzija. Ne želimo da dovodimo u opasnost postojanje planete, jer direktan sukob NATO-a i Rusije nema kraj i svima je jasno šta to znači. Eto zašto svaki put kada se sastajemo s kolegama iz NATO-a imamo kao zadatak bro jedan da ne dopustimo sukob Rusije i NATO-a“, rekao je Sijarto.

Prema njegovim riječima, rizik od prerastanja napetosti u odnosima zemalja NATO-a i Rusije u otvoreni sukob neće nestati dok god traje kriza u Ukrajini.

Šef mađarske diplomatije je, međutim, rekao da vjeruje da su Ujedinjene nacije i dalje „najpogodnije mjesto“ za razmatranje pitanja u vezi s ponovnim uspostavljanjem mira na raznim tačkama planete.

Prema njegovom mišljenju, kriza u Ukrajini neće biti riješena ukoliko ne bude postignut dogovor Rusije i SAD, nezavisno od toga da li on odgovara drugim zemljama.

„Zaista smatram da bez dogovora Rusije i SAD, bez razgovora Rusije i SAD, ovu situaciju neće biti moguće riješiti, sviđalo se to nama ili ne. To je naš stav. On može biti pogrešan, ali smatram da je za rješavanje ove situacije neophodan rusko-američki dijalog što je moguće prije“, rekao je Sijarto.

Šef mađarske diplomatije je, takođe, komentarisao mogućnost upućivanja snaga NATO-a u Ukrajinu, koja se već mjesecima spominje u zapadnim medijima. Prema njegovim riječima, do sadasu sporazumi zemalja NATO-a omogućavali da se izbjegne razmeštanje snaga te alijanse u Ukrajini.

„Voljeli bismo da te odluke ostanu na snazi“, naglasio je Sijarto.

Evropa ne razmatra mogućnost ukidanja sankcija Rusiji
Govoreći o sankcijama protiv Rusije, Sijarto je rekao da evropske zemlje u ovom trenutku ne razmatraju mogućnost ukidanja ograničenja uvedenih zbog dogašaja u Ukrajini, te da je situacija upravo suprotna.

On nije mogao da odgovori na pitanje može li deficit energenata tokom zime da podstakne evropske zemlje da ublaže antiruske sankcije.

Proteklih dana šef evropske diplomatije Žozep Borelj je najavio da će Evropska unija uvesti nove sankcije Rusiji, kako personalne, tako i sektorske, zbog organizovanja referenduma na teritoriji oslobođenih područja Donjecke i Luganske Narodne Republike, Zaporoške i Hersonske oblasti.

Mađarska protiv ukidanja veta u donošenju odluka EU
Mađarska je protiv ideje da se ukine pravo veta prilikom usvajanja spoljnopolitičkih odluka u Evropskoj uniji i nastaviće da zastupa takav stav, rekao je Sijarto.

Prošlog utorka održano je zasjedanje Savjeta Evrope na kojem je razmatrano pitanje izmjena mehanizama usvajanja odluka u Evropskoj uniji, koje bi podrazumijevale da jednoglasno donošenje odluka zamijeni većinskim glasanjem.

Na taj način bi zemlje-članice EU bile lišene mogućnosti da koriste pravo veta, uključujući i veto na uvođenje ili ukidanje sankcija.

„Oni žele to da učine, ali mi se s tim ne slažemo. Naše kolege obično govore o poštovanju evropskih sporazuma, sa čime se slažemo. U evropskim sporazumima je vrlo jasno rečeno da su u oblasti spoljne politike i politike bezbjednosti neophodne jednoglasne odluke i mi se toga pridržavamo“, rekao je Sijarto.

Related Topics:

Svijet

KINEZI STVORILI JEZIVO AI ORUŽJE: Novi rojevi dronova sami donose odluke i uništavaju 100% meta

Kinezi su razvili HG-STR, autonomni AI sistem za rojeve dronova koji donosi odluke za svega 6,6 milisekundi i potpuno samostalno postiže stopu uništenja meta od 100 odsto.

Kineski naučnici razvili su novi sistem vještačke inteligencije koji bi mogao iz korijena da promijeni način na koji dronovi traže i uništavaju neprijateljske mete na bojnom polju.

U uslovima elektronskog ratovanja, neprijateljski sistemi za ometanje često prekidaju komunikaciju između letjelica, zbog čega mete nestaju sa radara operatera. Međutim, novi algoritam omogućava rojevima dronova da donose ispravne odluke i ostanu koordinisani čak i uz nepotpune informacije i u uslovima prekinutih veza.

Sistem je nazvan HG-STR (Heterogeneous Graph Spatio-Temporal Reasoning) i predstavlja prvi AI algoritam koji može da postigne stopu uništenja meta od 100 odsto, tvrde istraživači sa Sjeverozapadnog politehničkog univerziteta u Sijanu.

Tehnologija se oslanja na takozvani sistem “heterogenog grafa”, gdje se svaki objekat mapira na mrežu u kojoj svaka nit nosi specifično značenje. Kroz ovaj model, informacije se dijele u korisne kategorije, pa dronovi momentalno znaju koga treba da proganjaju, a sa kim da sarađuju, piše Independent.

Unutar ove mreže, podaci su organizovani kroz tri ključna informaciona čvora:

Svaki pojedinačni dron nosi podatke o svojoj poziciji, brzini, preostaloj municiji i prethodnom zadatku.
Detektovana neprijateljska meta postaje čvor koji sadrži lokaciju i nivo oštećenja koji je potreban da bi bila uništena.
Okruženje svakog drona funkcioniše kao čvor sa podacima o tome koliki je dio terena ostao neistražen.
Istraživači su u sistem ugradili i naprednu kompresovanu memoriju koja pamti prethodna zapažanja svake letjelice. To znači da u trenutku kada komunikacija otkaže, dronovi ne kreću ispočetka, već nastavljaju misiju koristeći zapamćene podatke.

Tokom testiranja, roj od 10 dronova uspio je da pretraži prostor veličine 100×100 kilometara i uništi sve mete znatno efikasnije, uz kraću pređenu distancu leta. Cijeli proces donošenja odluka unutar HG-STR sistema traje svega 6,6 milisekundi, što je ključni faktor u borbenim situacijama.

Za razliku od dosadašnjih autonomnih algoritama koji sve podatke o prijateljskim i neprijateljskim snagama i terenu tretiraju na isti način – što često dovodi do zabune – kineski AI uči da se fokusira isključivo na prave mete. Kada uoči neprijatelja, to tretira kao prijetnju visokog prioriteta, dok bliskost drugog drona vidi kao priliku za zajednički napad.

Iako se dronovi na ratištima poput Ukrajine još uvijek u velikoj meri kontrolišu ručno preko ljudskih pilota, ovaj izum otvara vrata za stvaranje potpuno autonomnih flota. AI vođeni dronovi će moći da uđu u prostore potpuno odsječene od ljudske komande i samostalno izvrše samo jedno naređenje – da lociraju i eliminišu sve neprijateljske mete.

Nastavi čitati

Svijet

NOVI NUKLEARNI RASPORED U EVROPI: SAD razmatraju slanje atomskog naoružanja na istočno krilo NATO-a

Sjedinjene Američke Države razmatraju mogućnost raspoređivanja nuklearnog oružja u dodatnim evropskim državama članicama NATO saveza.

SAD razmatraju da li da rasporede nuklearno oružje u dodatnim evropskim državama iz NATO saveza, piše “Financial Times”.

Američki zvaničnici su nagovijestili da su otvoreni za dodatno raspoređivanje atomskog naoružanja izvan postojećih šest zemalja u kojima se nalaze nuklearni bombarderi, piše list pozivajući se na tri osobe upućene u razgovore.

Taj potez bi uključivao više zemalja koje će ugostiti američke letjelice sa dvostrukom sposobnošću, koje su u stanju da izvrše nuklearne napade, navodi list, uz upozorenje da sporazum o proširenju američkog nuklearnog raspoređivanja nije potvrđen.

Zemlje na istočnom krilu NATO saveza, uključujući Poljsku i pojedine baltičke države, zainteresovane su za potencijalno ugošćavanje baza sa nuklearnim bombarderima, piše list i dodaje da se unutar Alijanse vodi diskusija o ovom pitanju.

Šef političkog odjeljenja Pentagona Elbridž Kolbi ranije je javno rekao da će SAD nastaviti da koriste svoje nuklearno oružje za zaštitu članica NATO-a, iako evropski saveznici preuzimaju vođstvo nad konvencionalnim snagama.

Nastavi čitati

Svijet

METEOROLOZI UPOZORILI NA SNAŽAN El NINJO: Prijeti rizik od ekstremnih vremenskih nepogoda

Svjetska meteorološka agencija /SMO/ prognozirala je umjeren ili vjerovatno jak vremenski fenomen “El Ninjo”, koji bi u narednim mjesecima mogao da poveća globalnu temperaturu i rizik od ekstremnih vremenskih nepogoda.

“El Ninjo” je periodično zagrijavanje površinske temperature mora u centralnom i istočnom dijelu Tihog okeana, koje obično traje između devet i 12 meseci, prema meteorološkoj agenciji UN.

SMO je saopštila da tople vode okeana podstiču razvoj El Ninja i predviđa natprosječnu temperaturu u većini dijelova svijeta od juna do avgusta.

U izvještaju se navodi da će El Ninjo vjerovatno trajati do novembra.

“Moramo da se pripremimo za potencijalno jak događaj `El Ninjo`, koji će pogoršati sušu i obilne padavine i povećati rizik od toplotnih talasa kako na kopnu tako i u okeanu”, izjavila je generalni sekretar SMO Seleste Saulo.

Ona je dodala da je prethodni “El Ninjo” doprinio da 2024. godina bude najtoplija u istoriji od kada se vrše mjerenja.

Poznato je da ovaj vremenski obrazac remeti regionalnu klimu i potencijalno dovodi do povećanja količine padavina u Južnoj Americi, južnom dijelu SAD, dijelovima Roga Afrike i centralne Azije, dok izaziva sušu u Australiji, centralnoj Americi, Indoneziji i dijelovima južne Azije.

Takođe može da ima efekat zagrijavanja na globalnu klimu i podsticanja uragana u centralnom i istočnom dijelu Tihog okeana, navodi SMO.

Nastavi čitati

Aktuelno