Connect with us

Društvo

KAKO JE TO MOGUĆE? Isti proizvodi PUNO SKUPLJI u BiH nego u EU

Na policama supermarketa u zemljama Evropske unije pojedini proizvodi mogu se kupiti po znatno nižim cijenama nego u Bosni i Hercegovini, pa su tako nerijetko maslac, brašno, čokolade, eurokremi, kao i hemijski proizvodi, i bez popusta jeftiniji nego kod nas.

Da ovakve situacije ne čude, pokazuju i nedavni podaci Eurostata, na osnovu koji se vidi da su cijene proizvoda u prošloj godini u BiH iznosile 85 odsto od prosjeka Evropske unije.

Na primjer, popularni eurokrem istog proizvođača i gramaže od 750 grama u Austriji se može kupiti za 5,89 evra, što je oko 11,5 KM, dok je kod nas oko 12,35 KM. S druge strane, u Njemačkoj se na sniženju kilogram ovog namaza može kupiti za 3,33 evra, što je oko 6,5 KM, a u nekim marketima u BiH redovna cijena iznosi 16,5 KM.

Takođe, primjer je i maslac, koji se kod nas može kupiti najčešće po cijeni od šest pa do devet maraka, dok se u Austriji može pazariti za pet do sedam maraka.

Neki od primjera su i šamponi, kao i roll-on stikovi, čija se cijena zna razlikovati i do četiri marke, pa se jeftinije kupe u Austriji nego u BiH.

Admir Arnautović, predsjednik Kluba potrošača srednje Bosne Travnik, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da su već dugo vremena primjetne velike razlike u cijenama u prodavnicama u BiH i zemljama zapadne Evrope.

“Ono što je i do sada bilo normalno je da su cijene odjeće i obuće, te sitne elektronike, znatno niže nego u BiH, posebno u periodima zimskih akcija i popusta, kada se zaista namjenski isplati otići preko granice. Međutim, ono što sve više brine građane, koji opravdano negoduju, jeste to da su i cijene prehrambenih i higijenskih proizvoda kod nas više nego u zemljama EU. Čokoladni namazi su u prosjeku dva eura po kilogramu jeftiniji nego kod nas, voda i sokovi su u prosjeku pola eura po litru jeftiniji, a dezodoransi istog proizvođača i do dva eura povoljniji nego u našim trgovinama”, kaže Arnautović.

Dodaje da i cijene u ugostiteljskim i uslužnim djelatnostima polako, ali sigurno stižu cijene u inostranstvu, dok su, s druge strane, plate znatno niže, pa se postavlja pitanje kako će građani preživjeti još jedan najavljeni talas poskupljenja.

Da su niže cijene u Evropskoj uniji odavno poznata priča, smatra i Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja za zaštitu potrošača DON Prijedor, koja navodi da su već u Sloveniji cijene drugačije.

“U zemljama Evropske unije, kada dođe do sniženja i akcije, to su zaista prava sniženja i prave akcije. Ljudi se u tom periodu i snabdiju onim što im je potrebno, pa i te kako mogu da uštede na određenim artiklima za nešto drugo”, kaže Marićeva za “Nezavisne novine” i dodaje da to kod nas nije slučaj.

Osim što su proizvodi iz Evropske unije jeftiniji u zemljama članicama nego u BiH, nedavno je zabilježena i zanimljiva situacija o kojoj su pisale “Nezavisne novine”, a koja pokazuje da je pavlaka proizvedena u Republici Srpskoj skuplja u Banjaluci nego u Sloveniji.

Tako se u septembru ista pavlaka mliječne masti od 20 odsto i gramaže od 180 grama u trgovinama u Banjaluci prodavala za 1,29 ili čak 1,39 KM, dok se u Sloveniji mogla kupiti za 0,55 centi ili 1,06 KM kada je redovna cijena.

Na sniženju, pavlaka proizvedena u Kozarskoj Dubici koštala je 0,45 centi ili oko 0,87 KM.

Tada je Saša Trivić, potpredsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, za “Nezavisne novine” objasnio da proizvođači, ako ne uspiju prodati dovoljno robe na domaćem tržištu, naprave izvozne cijene koje su niže od domaćih. Dodao je da je razlog i zatvoreno tržište.

“Određeni proizvođači imaju još malo pa monopol na tržištu i oni mogu ići sa različitim cijenama za domaće tržište i za izvoz”, rekao je Trivić za “Nezavisne novine”.

Dodao je da se na društvenim mrežama može vidjeti sve više objava koje upoređuju razlike u cijenama kod nas i u inostranstvu.

Trivić je kazao da, za razliku od drugih zemalja gdje su trgovci bolje organizovani i imaju svoj transport i uvoz, kod nas to nije slučaj, te da zbog toga u BiH za dobar dio uvoznih proizvoda tipa deterdženata ili kozmetike imamo nepotrebno i nerealno visoke cijene.

Related Topics:

Društvo

CIJENE RASTU, GRAĐANI ĆUTE I PLAĆAJU! Prijedor NAJSKUPLJI grad u Srpskoj!

Rast cijena već duže vrijeme potresa tržište Republike Srpske, a osim što idu ka gore, one i variraju od mjesta do mjesta.

Analizirali smo cijene nekoliko istih proizvoda i usluga u Banjaluci, Bijeljini, Prijedoru i Trebinju kako bismo vidjeli za šta su i gdje su građani lani izdvajali najviše para, prenose Nezavisne.

Cijene namirnica
Za hranu su građani najviše izdvajali u Prijedoru, a najmanje u Trebinju.

Tako su svi oni u čijim su se korpama našli kilogram bijelog pšeničnog brašna, kilogram bijelog hljeba, isto toliko junetine s kostima, ali i svinjetina bez kostiju, kao i svježa piletina, te ulje, jabuke i paradajz u Banjaluci za to izdvajali ukupno 44,93 KM, u Bijeljini 47,49 KM, u Prijedoru 48,98 KM, a u Trebinju 44,16 KM.

Pojedinačno gledano, brašno je po cijeni od 1,8 KM bilo najskuplje u Prijedoru, a hljeb sa cijenom od 3,74 KM u Banjaluci. Junetina s kostima po cijeni od 14,49 KM i svinjetina bez kostiju po cijeni od 13,03 KM najskuplje su bile u Bijeljini, dok je svježa piletina sa cijenom od 6,68 KM najskuplje plaćana u Trebinju. Ulje sa cijenom od 3,25 KM bilo je najskuplje u Banjaluci, a Prijedor je dominirao sa cijenama jabuka i paradajza, za šta se trebalo izdvojiti 2,38 KM, odnosno 3,92 KM.
Cijene odjeće

Da bi kupili jaknu, muškarci su u Banjaluci izdvajali 148,40 KM, u Bijeljini 106, 78 KM, u Prijedoru 115,11 KM, a u Trebinju najviše, i to 191,56 KM.

S druge strane, žene u Banjaluci su za kaput iz novčanika morale izvaditi 221,66 KM, u Bijeljini 341,20 KM, dok je u Prijedoru za kaput bilo potrebno dati 181,24 KM. U Trebinju je ženski kaput u prosjeku koštao 284,86 KM. Takođe, muška košulja najskuplja je bila u Banjaluci, i to 84 KM, a najjeftinija u Prijedoru 52,87 KM. Žene su za suknju morale izdvojiti najviše u Trebinju, i to 79,91 KM, a najmanje u Prijedoru 58,88 KM.

Ogrjev i klima-uređaj

Oni koji su se tokom zimskih dana grijali na drva za metar kubni su izdvajali od 100 do 140 KM. Najjeftinija drva su bila u najjužnijem gradu Srpske, i to 100 KM, zatim u Prijedoru 102,38 KM, dok su u Banjaluci bila 114,86 KM i Prijedoru 138,33 KM.

S druge strane, ko se tokom zimskih dana grijao na struju, a ljeti tražio spas od vrućina, za klima-uređaj je morao izdvojiti od 732 do 1.000 KM.

Klima je u najjeftinija bila u Prijedoru, i to 732 KM, u Banjaluci 859 KM, u Bijeljini 891 KM, a u Trebinju 1.001 KM.

Opremanje stana

Ni opremanje stana ili kupovina nekih od potrebnih uređaja i stvari nisu bili jeftini.

Za kupovinu trpezarijskog stola, bračnog kreveta, tepiha, jorgana, frižidera sa zamrzivačem i mašine za veš građani su u Banjaluci trebali da izdvoje 2.636,54 KM, u Bijeljini 2.846,07 KM, u Prijedoru 2.968 KM, a u Trebinju 3.130,71 KM. Trpezarijski sto i bračni krevet bili su najskuplji u Trebinju i za njih su građani morali izdvojiti oko 700, odnosno 1.000 KM. Jorgan, frižider sa zamrzivačem i mašina za veš najskuplji su bili u Prijedoru, a tepih u Bijeljini.

Cijene u apotekama

Odlazak u apoteku i kupovina antibiotika, sirupa za kašalj, vitamina i sedativa najviše je koštala u Bijeljini, gdje su navedeni proizvodi ukupno koštali 18,38 KM. Isti proizvodi u Prijedoru su koštali 17,82 KM, u Trebinju 17,47 KM, a u Banjaluci 16,02 KM. Za antibiotike su najviše izdvajali građani Bijeljine, i to 4,48 KM, kao i za sirup za kašalj i vitamine, čije su cijene iznosile 10,57, odnosno 1,54 KM. Sedativi su bili najskuplji u Prijedoru i koštali su 3,80 KM.

Cijene u restoranima

Svi koji su poželjeli pojesti picu u Banjaluci za taj užitak morali su izdvojiti 11,37 KM, u Bijeljini 9,27 KM, u Prijedoru 12,45 KM, a u Trebinju 10 KM. Šnicla s prilogom u Banjaluci je bila najskuplja i koštala je 20,11 KM, a zatim u Trebinju 17,01 KM. Niža cijena bila je u Bijeljini i Prijedoru, odnosno 12,99 KM i 14,84 KM. Svi koji su htjeli zasladiti, komad torte u Banjaluci plaćali su 6,12 KM, dok je cijena niža u drugim gradovima. U Bijeljini je 3,72 KM, u Trebinju 3,5 KM, a u Prijedoru 3,16 KM. Pivo je bilo najskuplje u Trebinju, i to 3,27 KM, a zatim u Banjaluci 3,02 KM. U Bijeljini je 2,73 KM, a u Prijedoru 2,5 KM. S druge strane, šoljica kafe bila je najjeftinija u Bijeljini, i to 1,84 KM, dok su najskuplje užitak plaćali Banjalučani po cijeni od 2,32 KM.

Cijene goriva

Tokom 2023. godine prosječna cijena dizela u Banjaluci i Trebinju bila je 2,69 KM. Za fening manje u Prijedoru, a 2,61 KM u Bijeljini. Motorni benzin 95 oktana u Trebinju je koštao 2,67 KM, Bijeljini 2,55 KM, dok je u Banjaluci i Prijedoru 2,6 KM.
BL-portal

Nastavi čitati

Društvo

ZA SUTRA UPALJEN METEOALARM! Izdato upozorenje za građane Srpske

Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ) izdao je upozorenje za petak zbog naglih vremenskih promjena koje se očekuju u Republici Srpskoj.

-U petak, 20.decembra očekuje se vjetrovito vrijeme uz jaču kišu koja će već tokom jutra preći u snijeg na planinama, a tokom dana u većini predjela osim na jugu –saopštio je RHMZ.

Očekuju se, dodaju, udari vjetra od 30 do 60 kilometara na čas, u višim predjelima na zapadu i u Hercegovini udari vjetra do 80 kilometara na čas, ponegdje na planinama i preko 90 kilometara na čas.

-Na sjeveroistoku (Semberija i Posavina) duvaće slabiji vjetar, uglavnom oko 30-50 kilometara na sat – navodi se u upozorenju RHMZ.

Očekuje se od 20 do 40 milimetara padavina, na istoku manja količina padavina uglavnom do 10 milimetara.

-Doći će do formiranja snježnog pokrivača. U nižim predjelima se očekuje uglavnom do pet centimetara snijega, na krajnjem sjeveru bez snježnog pokrivača. U brdsko-planinskim predjelima biće od 15 do 25 centimetara novog snijega. U brdsko-planinskim predjelima jak vjetar uz snježne padavine će stvarati mećave i snježne nanose – zaključuje RHMZ.

Nastavi čitati

Društvo

NAJTEŽE ŠTO RODITELJ MOŽE DOČEKATI! Majka sama podizala djecu, ONI JE DANAS ZABORAVILI!

Kako izgleda stisak ruke i lijepa riječ onih koje je rodila, zaboravila je Radojka Petrović. Kad je neko pita gdje su joj djeca, ne može da sakrije suze.

Za neke ne znam ni gdje su. Neće ni da se jave, kroz suze progovara Radojka.

Teška mladost i borba da djecu nakon razvoda izvede na pravi put, donijeli su joj još težu starost. I ruke kojima je prehranila porodicu izdale su je, pa više ne može da radi.
“Odem u grad i prosim u zadnje vrijeme, jer ne mogu da radim”, kazala je ona.

– Boli što dosađujem porodici koja je u teškoj situaciji. Iako je to moja sestra, to je tuđa kuća.

Radojka o sebi i svom zdravlju brine sama. No, njenu bol ne može da izliječi ljekar. Ni želje nisu velike, a upućene su deci.

– Makar taj telefonski poziv i da se sastanemo da progovorimo. Drugo ne tražim poručuje ona.

Radojki bi jedan poziv uljepšao dan, ali i mnogim roditeljima, da znaju da o njima misle oni kojima su život posvetili, a to je najmanje što možemo da učinimo, piše RTCG.

Nastavi čitati

Aktuelno