Connect with us

Društvo

KAKO JE TO MOGUĆE? Isti proizvodi PUNO SKUPLJI u BiH nego u EU

Na policama supermarketa u zemljama Evropske unije pojedini proizvodi mogu se kupiti po znatno nižim cijenama nego u Bosni i Hercegovini, pa su tako nerijetko maslac, brašno, čokolade, eurokremi, kao i hemijski proizvodi, i bez popusta jeftiniji nego kod nas.

Da ovakve situacije ne čude, pokazuju i nedavni podaci Eurostata, na osnovu koji se vidi da su cijene proizvoda u prošloj godini u BiH iznosile 85 odsto od prosjeka Evropske unije.

Na primjer, popularni eurokrem istog proizvođača i gramaže od 750 grama u Austriji se može kupiti za 5,89 evra, što je oko 11,5 KM, dok je kod nas oko 12,35 KM. S druge strane, u Njemačkoj se na sniženju kilogram ovog namaza može kupiti za 3,33 evra, što je oko 6,5 KM, a u nekim marketima u BiH redovna cijena iznosi 16,5 KM.

Takođe, primjer je i maslac, koji se kod nas može kupiti najčešće po cijeni od šest pa do devet maraka, dok se u Austriji može pazariti za pet do sedam maraka.

Neki od primjera su i šamponi, kao i roll-on stikovi, čija se cijena zna razlikovati i do četiri marke, pa se jeftinije kupe u Austriji nego u BiH.

Admir Arnautović, predsjednik Kluba potrošača srednje Bosne Travnik, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da su već dugo vremena primjetne velike razlike u cijenama u prodavnicama u BiH i zemljama zapadne Evrope.

“Ono što je i do sada bilo normalno je da su cijene odjeće i obuće, te sitne elektronike, znatno niže nego u BiH, posebno u periodima zimskih akcija i popusta, kada se zaista namjenski isplati otići preko granice. Međutim, ono što sve više brine građane, koji opravdano negoduju, jeste to da su i cijene prehrambenih i higijenskih proizvoda kod nas više nego u zemljama EU. Čokoladni namazi su u prosjeku dva eura po kilogramu jeftiniji nego kod nas, voda i sokovi su u prosjeku pola eura po litru jeftiniji, a dezodoransi istog proizvođača i do dva eura povoljniji nego u našim trgovinama”, kaže Arnautović.

Dodaje da i cijene u ugostiteljskim i uslužnim djelatnostima polako, ali sigurno stižu cijene u inostranstvu, dok su, s druge strane, plate znatno niže, pa se postavlja pitanje kako će građani preživjeti još jedan najavljeni talas poskupljenja.

Da su niže cijene u Evropskoj uniji odavno poznata priča, smatra i Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja za zaštitu potrošača DON Prijedor, koja navodi da su već u Sloveniji cijene drugačije.

“U zemljama Evropske unije, kada dođe do sniženja i akcije, to su zaista prava sniženja i prave akcije. Ljudi se u tom periodu i snabdiju onim što im je potrebno, pa i te kako mogu da uštede na određenim artiklima za nešto drugo”, kaže Marićeva za “Nezavisne novine” i dodaje da to kod nas nije slučaj.

Osim što su proizvodi iz Evropske unije jeftiniji u zemljama članicama nego u BiH, nedavno je zabilježena i zanimljiva situacija o kojoj su pisale “Nezavisne novine”, a koja pokazuje da je pavlaka proizvedena u Republici Srpskoj skuplja u Banjaluci nego u Sloveniji.

Tako se u septembru ista pavlaka mliječne masti od 20 odsto i gramaže od 180 grama u trgovinama u Banjaluci prodavala za 1,29 ili čak 1,39 KM, dok se u Sloveniji mogla kupiti za 0,55 centi ili 1,06 KM kada je redovna cijena.

Na sniženju, pavlaka proizvedena u Kozarskoj Dubici koštala je 0,45 centi ili oko 0,87 KM.

Tada je Saša Trivić, potpredsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, za “Nezavisne novine” objasnio da proizvođači, ako ne uspiju prodati dovoljno robe na domaćem tržištu, naprave izvozne cijene koje su niže od domaćih. Dodao je da je razlog i zatvoreno tržište.

“Određeni proizvođači imaju još malo pa monopol na tržištu i oni mogu ići sa različitim cijenama za domaće tržište i za izvoz”, rekao je Trivić za “Nezavisne novine”.

Dodao je da se na društvenim mrežama može vidjeti sve više objava koje upoređuju razlike u cijenama kod nas i u inostranstvu.

Trivić je kazao da, za razliku od drugih zemalja gdje su trgovci bolje organizovani i imaju svoj transport i uvoz, kod nas to nije slučaj, te da zbog toga u BiH za dobar dio uvoznih proizvoda tipa deterdženata ili kozmetike imamo nepotrebno i nerealno visoke cijene.

Related Topics:

Društvo

ZIMA SE NE PREDAJE! Večeras dodatno zahlađenje

Temperature bi mogle znatno pasti, pa se građanima savjetuje oprez, posebno na putevima gdje je moguća poledica.

Snježne pahulje zabijelile su više predjele širom Republike Srpske, potvrđujući tako dugoočekivane prognoze koje su meteorolozi najavljivali prethodnih dana.

Iako smo već duboko zakoračili u proljeće, priroda kao da se predomislila – zima se ne predaje lako.

Pojava snijega iznenadila je mnoge, donoseći prizore tipične za januar, a ne za početak aprila. Mještani Mrkonjić Grada i okolnih sela jutros su osvanuli u bijelom okruženju, a društvene mreže preplavile su fotografije snježnih pejzaža.
Meteorolozi upozoravaju da će se hladno vrijeme zadržati i narednih dana, uz mogućnost slabog snijega u višim predjelima i mraza tokom noći. Posebno se apeluje na poljoprivrednike da zaštite rane zasade, jer bi niske temperature mogle nanijeti štetu usjevima.

Zima je pokazala da još uvijek ima snage, a nas ostaje da sačekamo da proljetno sunce ponovo preuzme glavnu riječ.
Srpskainfo

Nastavi čitati

Društvo

U SRPSKOJ ROĐENO SAMO SEDAM BEBA! Tri djevojčice i četiri dječaka

U Republici Srpskoj u protekla 24 časa rođeno je sedam beba, tri djevojčice i četiri dječaka, potvrđeno je u porodilištima.
Uporodilištima u Doboju i Banjaluci rođene su po dvije bebe, a u Zvorniku, Prijedoru i Trebinju po jedna.

U Banjaluci su rođeni po jedna djevojčica i jedan dječak, u Doboju dva dječaka, u Zvorniku jedan dječak, a u Prijedoru i Trebinju po jedna djevojčica.
U porodilištima u Nevesinju, Gradiški, Istočnom Sarajevu, Bijeljini i Foči nije bilo poroda.

Nastavi čitati

Društvo

SUTRA SU BLAGOVIJESTI! Koji su običaji i vjerovanja?

Hrišćani vjeruju da je arhangel Gavrilo riječima “Raduj se, Blagodatna, Gospod je s tobom”, otvorio istoriju Novog zavjeta kojom počinje spasenje čitavog čovječanstva.
Zato Blagovijesti spadaju u jedan od najradosnijih praznika u godini, a slave se uvijek 7. aprila, tačno devet mjeseci prije Božića.
Zato, iako postoji vjerovanje da do Uskrsa nije lijepo veseliti se, Blagovijesti se u srpskom narodnu uvijek proslavljaju radosno i sa mnogo živopisnih običaja. Za Blagovijesti se vezuju i radosni narodni običaji, i oni zaštitnički. Naši stari su govorili da se na Blagovijesti završava zima.
Pošto je praznik Bogorodičin, znači ženski, mnoge se žene na današnji dan mole Bogorodici za potomstvo. To je povezano i sa razmnožavanjem u prirodi jer od Blagovesti kreće setva jarih žita, a vjeruje se i da je sutrašnji dan srećan za kalemljenje voća.
Jedan od njih savremenom čovjeku, a posebno mladima, sve više postaje “strani”. To je “ranilo” – kada se ustaje ranom zorom a dan započne pjesmom. Najbolje djevojaka, koje sakupljaju grane od kojih se pali vatra.

Vatra ima iskonsku zaštitničku ulogu, između ostalih štiti od zmija i gmizavaca, koji se prema vjerovanju na Blagovijesti bude iz zimskog sna. Na ovaj dan čiste se kuća, dvorište, štale, a svo đubre se obavezno iznosi iz kuće i spaljuje. Uz vatru se potom vesele i žene i muškarci, i mladi i stari i onda se ta vatra preskače. Onaj ko preskoči vatru, taj “obred” se zove bukara, zaštićen je od zmija.

Strah od zmija je veliki. Toliki da na ovaj dan ne valja čak ni pričati o zmijama.

U nekim krajevima upražnjavalo se da djeca idu oko kuće, lupaju u gvozdene predmete i viču “Bježite zmije i gušteri”. Takođe, postoji i vjerovanje da se žene na ovaj dan ne češljaju, a valjalo bi se umiti u reci ili na nekom izvoru.

Na Blagovijesti, je dobro započeti neki veći posao (gradnja, početak biznisa, učenje) ili donijeti neku veću ili čak životnu odluku.

I, na kraju ovog narodnog dijela – vremenska prognoza. I Blagovijesti, kao i neki drugi praznici, “ukazuju” kakva će godina biti. Ako je nebo vedro – biće godina rodna, a ljudi zdravi. Takođe, i jesen će biti pozna.

Nastavi čitati

Aktuelno