Connect with us

Društvo

KAKO LJUDI UOPŠTE USPJEVAJU DA SASTAVLJAJU KRAJ SA KRAJEM? BiH prednjači u poskupljenju životnih namirnica na Balkanu

Proteklih mjeseci u državama Balkana, kao i u drugim zemljama u svijetu, značajno su porasle cijene osnovnih životnih namirnica kao i drugih proizvoda, što najviše pogađa obične građane.

Uzemljama u regiji osim goriva, grijanja i mnogih drugih proizvoda značajno su poskupile osnovne životne namirnice, poput brašna, ulja i mlijeka. Iako cijene životnih namirnica variraju po gradovima kao i u marketima, ovdje su predstavljene prosječne cijene nekih namirnica.

Prema najnovijim podacima, litar mlijeka sa 32 odsto mliječne masti najskuplji je u Bosna i Hercegovina gdje košta 1,40 eura, a potom slijedi Srbija sa cijenom od 1,30 eura, Sjeverna Makedonija 1,05 i Hrvatska gdje litar mlijeka košta 0,97 eura.

Brašno je takođe najskuplje u BiH, gdje, naprimjer, jedan kilogram brašna tip 500 košta 0,70 eura. Slijede Hrvatska gdje kilogram brašna u prosjeku košta 0,62 eura, Srbija 0,60 i Sjeverna Makedonija, gdje kilogram brašna košta 0,59 eura.

Šećer je takođe najskuplji u BiH gdje građani za kilogram moraju izdvojiti 1,15 eura, a u Hrvatskoj košta 1,10, Sjevernoj Makedoniji 0,90 i u Srbiji 0,88 eura.

Suncokretovo ulje je trenutno najskuplje u Hrvatskoj gdje litar košta 2,12 eura, dok je u Bosni i Hercegovini 2,05 eura, Sjevernoj Makedoniji 1,94 i Srbiji, gdje cijena litra ulja u prosjeku iznosi 1,58 eura.

Maslac je najskuplji u Bosni i Hercegovini, gdje 250 grama maslaca košta 3,36 eura. U Srbiji maslac košta 3,23 eura, u Hrvatskoj 2,92, a u Sjevernoj Makedoniji 2,6 eura.

Potrebno zaštititi potrošače
Edin Pašić, predsjednik Udruženja potrošača Kantona Sarajevo, ističe da postoje mehanizmi da se zaštite potrošači u Bosni i Hercegovini, ali da se ne koristi skoro nijedan.

– Ukratko, to su mehanizmi poput ograničavanja cijena, ograničavanja marži, oporezivanja ekstra profita. Sve su to alati koji su na raspolaganju, čime bi se mogle ograničiti cijene, a indirektno bi se moglo ograničiti tako što bismo mogli imati robne rezerve, za početak nafte, koju nemamo, gdje bi se naftni derivati mogli plasirati na tržište da se malo uravnoteži cijena i ublaže ti udari, gdje bi određene socijalne kategorije kao i ljudi koji troše mnogo goriva mogli da ublaže taj udar – kazao je Pašić.

Posebno napominje kako na tržištu u BiH ima špekulativnih pojava i lažnih nestašica.

– Ako vidimo da je inflacija u Bosni i Hercegovini oko 17 – 18 odsto, samim time znači da je određeni dio te inflacije uzrokovan netržišnim razlozima, odnosno povećanjem cijena zato što se može. Jednostavno, to je lov u mutnom u korištenju krize – kazao je Pašić, dodajući da potrošači trebaju prijavljivati špekulativne pojave i sumnjive cijene na tržištu.

Kako je rekao, potrošači jednostavno neće moći izdržati ove visoke cijene.

– Ja sam siguran da građani to neće moći podnijeti. Vi već sada imate ogroman pritisak, kao i prigovore na cijene grijanja u Sarajevu gdje ljudi to više ne mogu platiti. Ljudi jednostavno to neće moći više da plaćaju. Ljudi će morati odgađati određene troškove – rekao je Pašić, napominjući da je potrebno poduzeti nešto kako bi se ograničio rast cijena, posebno cijena nafte i grijanja.

Naglasio je da su u Bosni i Hercegovini proteklih mjeseci značajno poskupile osnovne životne namirnice.

– Sve vrste mesa su dramatično poskupile. Od 2020. godine piletina je recimo poskupila preko 100 posto. Zadnji talas poskupljenja je mlijeko koje je sa marke i po otišlo na 2,80 KM. Za te namirnice recimo nema opravdanja da toliko poskupe jer mlijeko se ne pravi od nafte. Otkupna cijena mlijeka od 50 feninga je ostala skoro pa ista u odnosu na prije dvije – tri godine, a tržišna cijena je otišla preko 100 odsto – kazao je.

Smanjiti PDV
Pašić ističe da su u zemljama regije Balkana poduzete određene mjere kako bi se zaštitili potrošači od rastućih cijena, prije svega na umanjivanju poreza na dodatu vrijednost (PDV).

– Hrvatska je negdje u koroni uvela diferencirane stope PDV. Mislim da je Srbija ograničila marže na određene vrste proizvoda. To su stvari koje bi trebale da se urade. Ne treba ni biznismenima oduzeti pravo na zaradu. Međutim, treba ih ubijediti, da tako kažem, da ovo nije vrijeme za ekstra profit – smatra Pašić.

Podsjetio je da potrošačka korpa u BiH poskupljuje svake godine.

– Već sada je misterija kako ljudi sastavljaju kraj s krajem jer matematika govori da jedna prosječna porodica ne može sa dvije prosječne plate podmiriti potrošačku korpu – kazao je Pašić.

(Agencije)

Related Topics:

Društvo

Nova pravila za ulazak u Šengen, VEĆ SE NAJAVLJUJU GUŽVE

Od 12. oktobra u Evropskoj uniji počinje postupno uvođenje novog sistema provjere ulaska i izlaska državljana zemalja koje su izvan Šengen zone, zbog čega se očekuje da će na granici BiH s Hrvatskom doći do velikih gužvi u saobraćaju. Najvažnija promjena u odnosu na stari sistem provjere odnosi se na to da će se svim državljanima “trećih zemalja”, tj. zemalja izvan Evropske unije, u šta spadaju i građani BiH, uzimati otisak četiri prsta, kao i fotografiju lica.

Ovaj postupak će biti provođen samo za prvi prelazak granice Šengena, odnosno, podaci će biti sačuvani te prilikom svakog sljedećeg ulaska neće biti potrebe za ponovnim davanjem otiska prstiju.

U početku se zbog toga mogu stvarati velike gužve na granici BiH i Hrvatske jer će postupak zahtijevati nekoliko minuta zadržavanja po automobilu. Očekuje se da će se čekanja smanjiti nakon “uhodavanja” sistema i stvaranja većeg broja ličnih dosjea.

Postojaće i zasebne ulazno/izlazne EES trake, primarno za one putnike koji podliježu ovim provjeravam (sistem će bez obzira na te posebne trake biti operativan i na svim drugim ulazno/izlaznim trakama zbog perioda velikih gužvi i vršnih opterećenja kada će biti neophodno za EES potrebe koristiti i druge trake.

Od primjene su izuzeti putnici koji su nositelji boravišne iskaznice, boravišne dozvole ili viza za dugotrajni boravak, kao i nositelji pogranične propusnice te na ostale izuzetke navedene u članku 2. Uredbe (EU) 2017/2226.

EES sistem se takođe ne primjenjuje na državljane Evropske unije, uključujući i državljane Republike Hrvatske, bez obzira na mjesto prebivališta.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova Hrvatske su najavili da će ova vrsta registracije u EES sistem započeti istovremeno na svim graničnim prijelazima i da će postupno uvođenje ovog sistema trajati šest mjeseci, do 10. aprila 2026. godine.

– EES je sistem Evropske unije za digitalnu registraciju podataka o ulasku i izlasku državljana trećih zemalja, kao i podataka o odbijenim ulascima na spoljnim granicama država članica. Ovaj sistem, definisan je Uredbom (EU) 2017/2226, koja zamjenjuje ručno štambiljanje putnih isprava automatiziranim postupkom bilježenja podataka – navodi se iz MUP RH.

EES se uvodi radi poboljšanja upravljanja spoljnim granicama te obezbjeđuje poštovanja propisanog trajanja boravka u državama članicama.

(Klix) Foto: Anadolija

Nastavi čitati

Društvo

Da li znate KOLIKA bi trebala biti plata za NORMALAN život u BiH?

Prosječna neto plata u BiH u julu ove godine iznosila je 1. 601 KM, pokazuju zvanični podaci koje je objavila Agencija za statistiku BiH.
Plata je u odnosu na prethodni mjesec nominalno veća za dva odsto, a realno za 1,8 odsto. Kada je o godišnjem poređenju riječ, prosječna neto plata u sedmom mjesecu u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 14,8 odsto, a realno za 9,5 odsto.

Koliko ona prati cijenu potrošačke korpe?

Prema podacima Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine, potrošačka korpa za juli mjesec iznosila je 3.202,70 KM, a za mjesec august 3.541,80 KM, što predstavlja porast od 10,59 odsto.

Dakle, prosječna plata u BiH pokriva tek oko 45,2 odsto mjesečnih troškova potrošačke korpe.

Da bi sustigla njen rast, plata bi se morala povećati za 121,2 odsto, a da bi pružila “solidan” život, što znači 20 odsto više od potrošačke korpe, što bi uključivalo pristojan život, štednju ili nepredviđene troškove, morala bi porasti za 165,4 odsto, tj. lični dohodak bi trebao iznositi oko 4.000 KM.

Takođe, inflacija od 4,8 odsto čini realni standard još nižim, jer ima manju kupovnu moć nego prošle godine. Iako plata iznosi 1.601 KM, realno “vrijedi” oko 1.527 KM.

U drugom kvartalu 2025. godine, radnu snagu činilo je 1,405 miliona osoba od kojih je 1,221 milion (86,9%) zaposlenih i 184 hiljada (13,1%) nezaposlenih.

U poređenju sa prethodnim kvartalom, broj zaposlenih osoba se povećao za 0,7 %, dok se broj nezaposlenih osoba smanjio za 1,8%.

Stopa aktivnosti je bila 48,9 odsto, stopa zaposlenosti 42,5 odsto, stopa nezaposlenosti 13,1 odsto i stopa neaktivnosti 51,1 odsto. Od ukupnog broja radne snage, 60,5 odsto su muškarci, a 39,5 odsto su žene.

Ovakvi podaci pokazuju da je samo polovina građana radno aktivna na tržištu rada.

Stopa neaktivnog stanovništva od 51,1 odsto pokazuje da više od polovine ljudi nije ekonomski angažovano, dakle niti radi niti traži posao. Uzimajući u obzir da je u EU stopa zaposlenosti oko 76 odsto, Bosna i Hercegovina daleko je ispod tog nivoa.

Tu se primjećuje i značajan polni disbalans zbog manjeg broja zaposlenih žena i njihovu visoku stopu neaktivnosti.

Iako nominalna plata u Bosni i Hercegovini raste, njen stvarni značaj slabi zbog porasta stope inflacije, visoke neaktivnosti, demografskih izazova…, koji sve više opterećuju ekonomski sistem.

(Fobres) Foto: CBBiH

Nastavi čitati

Društvo

KAD BRAK POSTANE VIJEST! Ova opština slavi prve mladence nakon tri decenije

Nakon skoro 30 godina imamo vjenčanje u našoj opštini krajem ovog mjeseca, kazao je za “Nezavisne novine” Božo Sjeran, načelnik opštine Istočni Mostar, i dodao da je ova lokalna zajednica uvela jedan vid podrške za svaki sklopljeni brak.

“Mladi parovi koji se vjenčaju u našoj opštini dobijaju subvencije u iznosu od 1.000 KM, dok parovi koji imaju preko 35 godina a stupe u brak dobijaju podršku u iznosu od 3.000 KM”, kazao je Sjeran.

Naime, prema podacima Zavoda za statistiku Republike Srpske, demografski pokazatelji u pojedinim malim opštinama Republike Srpske sve su porazniji, pa tako u nekima tokom čitave prethodne godine nije rođeno nijedno dijete, a nije zabilježen niti jedan sklopljen brak.

Posebno teška situacija je u opštinama Istočni Mostar i Istočni Drvar, gdje zvanično nije zabilježena nijedna novorođena beba u 2024. godini. Uz to, u Istočnom Mostaru, Kupresu, ali i Petrovcu nije registrovano nijedno vjenčanje.

Demograf Stevo Pašalić upozorava da je stanje u malim, ruralnim opštinama ozbiljno, ali ne i iznenađujuće.

“Male lokalne zajednice već dugo kubure sa izumiranjem stanovništva. U njima uglavnom živi stotinak ljudi, pretežno starije populacije. Sasvim je logično da se u takvim sredinama godišnje rodi jedno ili nijedno dijete”, kazao je Pašalić.

Dodaje da se od populaciono malih opština ne može očekivati demografski oporavak.

“Potrebno je ozbiljno razmisliti o reorganizaciji o pripajanju ovih opština većim i funkcionalnijim administrativnim cjelinama. Jer, one su neodržive, kako demografski, tako i ekonomski”, poručio je Pašalić i dodao da su problem i funkcije, ne samo brojke.

Iako bi logično rješenje bilo ukidanje ili spajanje malih opština, Pašalić ističe da za takav potez ne postoji politička volja.

“Ljudi ne dozvoljavaju ukidanje tih opština jer se vezuju za funkcije koje one nose”, pojašnjava Pašalić.

Dodaje da je statistika neumoljiva, da se početkom devedesetih u BiH rađalo oko 66.700 djece godišnje, dok je 2023. rođeno samo 24.451 dijete, što predstavlja pad od skoro 60 odsto.

“Uzrok je takozvani tempo-efekat, mladi kasnije stupaju u brak i kasnije rađaju djecu, često tek u tridesetim godinama. Osim toga, masovne migracije mladih u inostranstvo dodatno ubrzavaju demografski pad”, ističe Pašalić.

Pojasnio je da se moramo navići na činjenicu da će nas biti sve manje.

“Održivi razvoj mora se bazirati na kvalitet kroz obrazovanje, zapošljavanje, ekonomsku sigurnost i društvenu stabilnost”, zaključuje Pašalić i dodaje da prirodni priraštaj neće popraviti demografsku sliku.

Komentarišući podatak da u Istočnom Mostaru u prošloj godini nije rođena nijedna beba, Sjeran je istakao da, iako u ovoj lokalnoj zajednici ima mladih ljudi, mnogi od njih imaju prebivalište u susjednim opštinama.

“Zbog toga često nema upisa u matičnu knjigu rođenih, jer se upisuju u tim sredinama gdje su roditelji prijavljeni”, kazao je Sjeran.

Nastavi čitati

Aktuelno