Connect with us

Društvo

KAKO LJUDI UOPŠTE USPJEVAJU DA SASTAVLJAJU KRAJ SA KRAJEM? BiH prednjači u poskupljenju životnih namirnica na Balkanu

Proteklih mjeseci u državama Balkana, kao i u drugim zemljama u svijetu, značajno su porasle cijene osnovnih životnih namirnica kao i drugih proizvoda, što najviše pogađa obične građane.

Uzemljama u regiji osim goriva, grijanja i mnogih drugih proizvoda značajno su poskupile osnovne životne namirnice, poput brašna, ulja i mlijeka. Iako cijene životnih namirnica variraju po gradovima kao i u marketima, ovdje su predstavljene prosječne cijene nekih namirnica.

Prema najnovijim podacima, litar mlijeka sa 32 odsto mliječne masti najskuplji je u Bosna i Hercegovina gdje košta 1,40 eura, a potom slijedi Srbija sa cijenom od 1,30 eura, Sjeverna Makedonija 1,05 i Hrvatska gdje litar mlijeka košta 0,97 eura.

Brašno je takođe najskuplje u BiH, gdje, naprimjer, jedan kilogram brašna tip 500 košta 0,70 eura. Slijede Hrvatska gdje kilogram brašna u prosjeku košta 0,62 eura, Srbija 0,60 i Sjeverna Makedonija, gdje kilogram brašna košta 0,59 eura.

Šećer je takođe najskuplji u BiH gdje građani za kilogram moraju izdvojiti 1,15 eura, a u Hrvatskoj košta 1,10, Sjevernoj Makedoniji 0,90 i u Srbiji 0,88 eura.

Suncokretovo ulje je trenutno najskuplje u Hrvatskoj gdje litar košta 2,12 eura, dok je u Bosni i Hercegovini 2,05 eura, Sjevernoj Makedoniji 1,94 i Srbiji, gdje cijena litra ulja u prosjeku iznosi 1,58 eura.

Maslac je najskuplji u Bosni i Hercegovini, gdje 250 grama maslaca košta 3,36 eura. U Srbiji maslac košta 3,23 eura, u Hrvatskoj 2,92, a u Sjevernoj Makedoniji 2,6 eura.

Potrebno zaštititi potrošače
Edin Pašić, predsjednik Udruženja potrošača Kantona Sarajevo, ističe da postoje mehanizmi da se zaštite potrošači u Bosni i Hercegovini, ali da se ne koristi skoro nijedan.

– Ukratko, to su mehanizmi poput ograničavanja cijena, ograničavanja marži, oporezivanja ekstra profita. Sve su to alati koji su na raspolaganju, čime bi se mogle ograničiti cijene, a indirektno bi se moglo ograničiti tako što bismo mogli imati robne rezerve, za početak nafte, koju nemamo, gdje bi se naftni derivati mogli plasirati na tržište da se malo uravnoteži cijena i ublaže ti udari, gdje bi određene socijalne kategorije kao i ljudi koji troše mnogo goriva mogli da ublaže taj udar – kazao je Pašić.

Posebno napominje kako na tržištu u BiH ima špekulativnih pojava i lažnih nestašica.

– Ako vidimo da je inflacija u Bosni i Hercegovini oko 17 – 18 odsto, samim time znači da je određeni dio te inflacije uzrokovan netržišnim razlozima, odnosno povećanjem cijena zato što se može. Jednostavno, to je lov u mutnom u korištenju krize – kazao je Pašić, dodajući da potrošači trebaju prijavljivati špekulativne pojave i sumnjive cijene na tržištu.

Kako je rekao, potrošači jednostavno neće moći izdržati ove visoke cijene.

– Ja sam siguran da građani to neće moći podnijeti. Vi već sada imate ogroman pritisak, kao i prigovore na cijene grijanja u Sarajevu gdje ljudi to više ne mogu platiti. Ljudi jednostavno to neće moći više da plaćaju. Ljudi će morati odgađati određene troškove – rekao je Pašić, napominjući da je potrebno poduzeti nešto kako bi se ograničio rast cijena, posebno cijena nafte i grijanja.

Naglasio je da su u Bosni i Hercegovini proteklih mjeseci značajno poskupile osnovne životne namirnice.

– Sve vrste mesa su dramatično poskupile. Od 2020. godine piletina je recimo poskupila preko 100 posto. Zadnji talas poskupljenja je mlijeko koje je sa marke i po otišlo na 2,80 KM. Za te namirnice recimo nema opravdanja da toliko poskupe jer mlijeko se ne pravi od nafte. Otkupna cijena mlijeka od 50 feninga je ostala skoro pa ista u odnosu na prije dvije – tri godine, a tržišna cijena je otišla preko 100 odsto – kazao je.

Smanjiti PDV
Pašić ističe da su u zemljama regije Balkana poduzete određene mjere kako bi se zaštitili potrošači od rastućih cijena, prije svega na umanjivanju poreza na dodatu vrijednost (PDV).

– Hrvatska je negdje u koroni uvela diferencirane stope PDV. Mislim da je Srbija ograničila marže na određene vrste proizvoda. To su stvari koje bi trebale da se urade. Ne treba ni biznismenima oduzeti pravo na zaradu. Međutim, treba ih ubijediti, da tako kažem, da ovo nije vrijeme za ekstra profit – smatra Pašić.

Podsjetio je da potrošačka korpa u BiH poskupljuje svake godine.

– Već sada je misterija kako ljudi sastavljaju kraj s krajem jer matematika govori da jedna prosječna porodica ne može sa dvije prosječne plate podmiriti potrošačku korpu – kazao je Pašić.

(Agencije)

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Spremite kišobrane, temperatura do 16 STEPENI

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH (FBiH)Ž se očekuje promjenljivo oblačno vrijeme uz povremenu slabu kišu ili pljuskove i temperaturu vazduha do 16 Celzijusovih stepeni.

Ujutro će biti umjereno do pretežno oblačno i hladnije, a oko rijeka i po kotlinama ponegdje magla. Na istoku će biti slaba kiša ponegdje, a u višim predjelima slab snijeg. Na jugu i zapadu biće suvo uz kraće sunčane periode, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Duvaće slab do umjeren vjetar, sjevernih smjerova, a na planinama na zapadu ponegdje jak.

Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od nula do pet, na jugu do osam, u višim predjelima od minus tri, a dnevna od osam na istoku do 16 na jugu i zapadu, u višim predjelima od tri Celzijusova stepena.

Srna

Nastavi čitati

Društvo

RODITELJSTVO JE U KRIZI: Autoriteta je sve manje, a zdrave porodične temelje zamijenili su novac i karijera

Roditeljstvo je danas u krizi jer se roditelji sve manje snalaze, a zdrava porodica se temelji na ljubavi i postavljenim jasnim pravilima i granicama kod djece, izjavila je psiholog Mladenka Milanović.

Mladenovićeva, iz Centra za zaštitu mentalnog zdravlja dobojskog Doma zdravlja, rekla je da se u zdravoj funkcionalnoj porodici autoritet gradi na poštovanju, a ne strahu.

Ona je naglasila da su prve godine života veoma važne u razvoju ličnosti djeteta i da bez jasno definisanih i postavljenih pravila može doći do problema tokom odrastanja i u ponašanju usljed nedostatka poštovanja i gubitka autoriteta roditelja.

“Roditelji se nalaze između onoga kako su oni učili, što je vezano za tradicionalne norme, i društvenih promjena i tehnoloških uticaja”, rekla je Milanovićeva novinarima tokom radionice za članove dobojskog Udruženja porodica sa troje i više djece “Ponos”.

Ukazujući na iskustva iz prakse, Milanovićeva je navela da su se isprofilisala tri stila roditeljstva, prvi je liberalna porodica zaokupljena sticanjem novca i karijerom, u kojima se novac daje djeci kao kompenzacija za nedostatak svakodnevne porodične okupljenosti, koja je najznačajni faktor prevencije od pojave rizičnih ponašanja.

Drugi stil je hiperprotektivna porodica gdje djeca vode glavnu riječ tražeći da se ispunjavaju sve njihove želje, što ih pretvara u osobe sklone manipulacijama.

Kao treći stil roditeljstva, Milanovićeva je navela razorene porodice u kojima su djeca prisiljena da se sama bore tokom odrastanja, što kod njih proizvodi emotivne posljedice i uvodi u rizične poremećaje i ponašanja.

Predsjednik Udruženja “Ponos” Marina Protić ocijenila je korisnim radionice o mentalnom zdravlju porodice s obzirom na to da se roditelji svakodnevno suočavaju sa brojnim izazovima.

Silvana Mićanović, majka troje djece, smatra da nije izgubila autoritet kao roditelj uprkos tome što je blaga i popustljiva i što se prilikom donošenja odluka rukovodi osjećajima, a ne očekivanjima i savjetima sredine.

Dragana Marić je istakla da se razgovorom bori da joj djeca ne skrenu sa pravog puta ili dohvate lošeg društva, a kao najveći izazov je navela internet i velika dostupnost sadržaja koji on omogućava.

Nastavi čitati

Društvo

EVO KAO SU ZAPOSLENI U INSTITUCIJAMA SRPSKE pokvarili prosječnu ocjenu! Ni truda ni zalaganja

Službenici i namještenici u Republici Srpskoj blago su nazadovali u radu i zalaganju ako je suditi prema ocjenama njihovih šefova, a samo jedan radnik u 45 republičkih institucija dobio je jedinicu.

Navedeno je to u izvještaju o sprovedenom ocjenjivanju državnih službenika i namještenika zaposlenih u republičkim organima uprave Republike Srpske za prvo polugodište 2023. koji je objavila Agencija za državnu upravu. Šefovi su ocjenjivali rad i zalaganje 5.337 radnika u 45 republičkih institucija.

– Prosječna ocjena u radu službenika i namještenika iznosi 3,57. Taj prosjek bilježi blagi pad u odnosu na godinu ranije, kada je prosječna ocjena iznosila 3,80 – stoji u izvještaju.

Ocjenu “ne zadovoljava” dobio je svega jedan zaposleni od ukupnog broja ocijenjenih, a riječ je o radniku Ministarstva porodice, omladine i sporta.

Kod imena 85 službenika i namještenika upisana je ocjena “zadovoljava”.

– Najviše radnika, i to njih 2.729, dobilo je ocjenu “ističe se”, dok je nešto manje zaposlenih, tačnije njih 2.522 dobilo najveću ocjenu, odnosno kraj njihovih imena upisano je da se “naročito ističu” – navodi se u izvještaju Agencije za državnu upravu RS.

U istom izvještaju stoji i da je u prvom polugodištu prošle godine u višu kategoriju radnog mjesta napredovalo pet zaposlenih.

– Sporno je da li upisane ocjene pokazuju pravo stanje efikasnosti u javnoj upravi, ali je jasno da tako rad službenika i namještenika vide njihovi pretpostavljeni. Vjerovatno pojedini upisuju i veće ocjene da se ne bi zamjerali radnicima. Sve je to relativno – kazao je “Glasu Srpske” vršilac dužnosti direktora Agencije za državnu upravu Aleksandar Radeta.

* ne zadovoljava – 1

* zadovoljava – 85

* ističe se – 2.729

* naročito se ističe – 2.522

Ako dođe do usvajanja novog zakona o državnim službenicima, naglašava Radeta, ocjenjivanje službenika i namještenika biće mnogo realnije.

– Radna grupa je završila taj zakon, odnosno napisala ga onako kako misli da treba. Ne znam da li će se on uskoro naći na dnevnom redu Vlade. Potrebno je obezbijediti i sredstva za sprovođenje svih predloženih rješenja. Nadležni će procijeniti kada je najbolji trenutak za donošenje novog zakona o državnim službenicima – poručio je Radeta.

Naglasio je da, ako uporedimo našu upravu sa administracijama u Evropi, onda ona i nije tako loša.

– Narod misli da je uprava lošija nego što jeste. Mnogi misle da je javna uprava i ono što nije, jer iznose razne primjedbe koje u principu nemaju nikakve veze sa ovim službenicima i namještenicima koje ocjenjuju njihovi pretpostavljeni. Primjedbe građana se obično odnose na rad zaposlenih u lokalnim zajednicama ili javnim ustanovama – naveo je Radeta.

Kada je riječ o zaposlenom koji je ocijenjen ocjenom “ne zadovoljava”, Radeta navodi da taj radnik može da snosi određene sankcije, kao što je smanjenje plate u određenom procentu nekoliko mjeseci.

– Ako taj radnik dobije drugu negativnu ocjenu zaredom, može ostati bez posla – zaključio je Radeta.

Motivacija

U Agenciji za državnu upravu RS navode da je svrha ocjenjivanja zaposlenih u republičkim organima uprave motivisanje službenika, odnosno namještenika da konstantno unapređuju svoja znanja i iskustva.

– Istovremeno, ocjenjivanje stvara preduslov za poboljšanje i unapređenje rada republičke uprave u cjelini – navode u Agenciji za državnu upravu.

Nastavi čitati

Aktuelno