Connect with us

Društvo

KAKO NAJLAKŠE DO NJEMAČKOG DRŽAVLJANSTVA! Uvedena nova pravila

Zbog brojnih političkih turbulencija, loše bezbjedonosne situacije mnogi se odlučuju otići iz BiH. Za mnoge bh. državljane to je upravo Njemačka.
Za mnoge građane BiH koji žive i imaju državljanstvo u Njemačkoj, ali i oni koji su u procesu sticanja držvaljanstva, interesantni su novi uslovi koje je usvojio njemački Parlament, riječ je o dugo očekivanoj reformi koja će olakšati sticanje njemačkog državljanstva. Pod određenim uslovima, biće moguće i dvojno državljanstvo. Ko će sve dobiti njemačko državljanstvo? Koji su uslovi? I da li bi neko mogao ostati bez?

Dugotrajne naporne i skupe procedure za dobijanje njemačkog državljanstva od 1. marta, odlaze u prošlost.

Adisa Milag živi u Minhenu dvadeset godina. Njemačko državljanstvo dobila je sa 23 godine, zbog čega se morala odreći bosanskohercegovačkog. Smatra da su nove olakšice konstruktivne.

“Jako mi je pozitivan ovaj razvoj događaja u kojem je sada dozvoljeno imati dva državljanstva, ako se živi u Njemačkoj. Nije samo u kontekstu procedure, nego i emocionalno jer meni je tada ali i da nas teško palo što sam se morala odreći nečega što još pripada meni,” kaže za N1 Adisa Milag.

Najveća prepreka za mnoge je bila upravo odredba kojom se insistiralo na jednom državljanstvu. Pogotovo za ljude koji već dugo žive u Njemačkoj.

“Recimo gasterbajteri koji su došli prije 40, 50 godina, koji su radili da Njemačka postane ovako jaka država. Da njima damo znak, možete postati članci Njemačke i ne morate izgubiti vaš pasoš. To je posebno bitno za ljude koji su turskog porijekla a naravno i za nas iz BiH, ili iz drugih zemalja sa Balkana”, naglašava Jasmina Hostert, članica Bundestaga.

Reformom je omogućeno je i vraćanje starog državljanstva, bez da se izgubi njemačko. Neophodno imati boravište u BiH, najmanje godinu dana. Problem bi mogao biti entitetski zakon u BiH.

“Zakon o državljanstvu Republike Srpske nije navedeno precizno da ja mogu zadržati njemačko državljanstvo, a da dobijem bosansko državljanstvo tj. Republike Srpske i tu bi mogli biti potencijalni problemi. Sa Bosnom i Hercegovinom Zakon o državljanstvu BiH i Federacije BiH predviđa tu mogućnost nešto lakše”, kaže advokat Kasim Rašidović iz Wuppertala.

Novi njemački zakon strancima sada omogućava dobijanje državljanstva nakon pet godina boravka u toj zemlji, umjesto dosadašnjih osam. Ukoliko je faktor integracije izuzetno dobar, državljanin Njemačke može se postati i nakon tri godine. Nameće se pitanje šta je sa strancima koji su godinama imali tzv. duldung, – ili u prijevodu trpljeni boravak, koji je znatno ograničen.

Posljedice po broj stanovnika u BiH

S druge strane konstantno poboljšavanje uslova za sticanje dugotrajnog boravka u Njemačkoj mnogi, opravdano ili ne, povezuju sa manjkom kvalitetne radne snage u Njemačkoj. Ekspert iz oblasti sociologije migracija Amer Osmić kaže kako bi novi zakon mogao imati direktne posljedice po broj stanovnika u BiH, ali i da se neće stati na ovim olakšicama.

“Nemamo ni jedan gram sumnje da će se obistini ono što su međunarodne organizacije na čelu sa Ujedinjenim nacijama zapravo predvidjele da će BiH do 2070. ostati, odnosno biti na nivou od milion i po stanovnika sa iznimno velikom prosječnom starošću iznad 50 godina”, naglašava Amer Osmić, profesor na FPN.

Kako bi se masovni odlazak barem malo usporio, država mora nešto uraditi po pitanju stvaranja boljih radnih uslova, povećanja plata i standarda života u našoj zemlji. Usvajanje njemačkog zakona trebalo bi takav poduhvat ubrzati.

Društvo

DANAS POČINJE BOŽIĆNI POST! Prethodi najradosnijem hrišćanskom prazniku

Za pravoslavne vjernike sutra počinje šestonedjeljni Božićni post, koji prethodi najradosnijem hrišćanskom prazniku Roždestvu Hristovom – Božiću.

Priprema za Božić, koji se proslavlja 7. januara, potpuna je ako vjernik na kraju šestonedjeljnog posta pristupi svetim tajnama ispovijesti, pokajanja i pričešća.

Post je temelj hrišćanskog puta i prva neophodnost na putu spasenja, pa Crkva post smatra značajnim za duhovni život svojih vjernika, ali i veoma moćnim sredstvom za postizanje punog spasenja.

Prema tumačenju Svetog vladike Nikolaja Velimirovića, post se sastoji u uzdržavanju od mrsne hrane, zlih misli, pohotnih želja i rđavih djela, kao i u umnožavanju molitava, dobročinstava i revnosnom upražnjavanju hrišćanskih vrlina, jer je podvig posta tjelesni i duhovni.

Ciljevi su, poučava vladika Nikolaj, “očišćenje tijela, jačanje volje, uzdizanje duše iznad tijela, a sve radi proslavljanja Boga i poštovanja njegovih svetitelja”.

Post se zasniva na primjeru samog Isusa Hrista, koji je na hljebu i vodi postio 40 dana prije nego što se suočio sa Satanom.

Tokom ovog posta upotreba ulja je dozvoljena svim danima, osim srijede i petka, kada se jede hrana spremljena na vodi.

Riba i vino se mogu upotrebljavati svake subote i nedjelje, kao i na praznik Vavedenja Presvete Bogorodice (4. decembra), Svetog Nikole (19. decembra) i Svetog Ignjatija Bogonosca (2. januara), čak i ako praznik padne u srijedu ili petak.

Posljednja sedmica pred Božić posti se strože, bez upotrebe ribe i ulja, sa hranom spremljenom samo na vodi.

Crkva je četiri puta godišnje odredila višednevne postove – Božićni, Vaskršnji ili Časni uoči Vaskrsenja Hristovog, Petrovski pred praznik posvećen Svetim apostolima Petru i Pavlu (12. jula) i Gospojinski uoči Uspenija Presvete Bogorodice (28. avgusta).

Nezavisne novine

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Pretežno oblačno i hladno, temperatura do 11 stepeni

U Bosni i Hercegovini će preovladavati pretežno oblačno vrijeme uz slabe padavine i hladno.

Na jugu će biti sunačnih perioda, a mjestimično je u Hercegovini moguća i slaba kiša, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda. Na jugu i jugozapadu slaba do umjerena bura, a u ostalim područjima slab sjeverni vjetar. Јutarnja temperatura vazduha od minus dva do četiri, na jugu do osam stepeni, a dnevna od minus jedan do pet, na jugu od sedam do 11 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

BHRT PRED KOLAPSOM: Protesti u Sarajevu, radnici poručuju da je javni servis ugrožen

Zaposleni Radiotelevizije Bosne i Hercegovine (BHRT) danas, 27.novembra, će održati protest ispred zgrade Parlamentarne skupštine BiH zbog, kako navode, dugogodišnjeg ignorisanja zakonskih obaveza, neprovođenja Zakona o javnom RTV sistemu BiH i sistemskog urušavanja jedinog javnog medijskog servisa na nivou države.

Istovremeno, i sa istog mjesta, BHT1 i BH radio 1 emitovaće višesatni specijalni program “Ne gasite BHRT“, u potpunosti posvećen krizi u javnom servisu, njenim uzrocima i posljedicama po građane Bosne i Hercegovine.

Kolegiji BHT1 i BH radija 1 prethodno su uputili zajedničko saopštenje najvažnijim institucijama države, predstavnicima međunarodne zajednice i građanima BiH, u kojem su upozorili da se BHRT nalazi u “posljednjoj fazi urušavanja“, jer se zakoni koje je Parlament sam donio ne provode.

“Već godinama tolerirate kršenje Zakona o javnom RTV sistemu/sustavu BiH od Radio-televizije Republike Srpske čija su dugovanja prema BHRT-u prešla cifru od 100 miliona KM. Taj dug danas predstavlja egzistencijalnu prijetnju za opstanak BHRT-a”, istaknuto je, između ostalog, u pismu.

Sloboda medija bitna za kvalitet demokratije
Zastupnik u Evropskom parlamentu i predsjedavajući Delegacije za odnose sa Bosnom i Hercegovinom Davor Ivo Stier je prošle sedmice u razgovoru sa grupom novinara iz BiH koji su boravili u Briselu, odgovorio i na pitanje o ulozi javnog servisa.

Kazao je da javni servis upravo treba biti to, jedna usluga svim ljudima u BiH da im mogu približiti informacije.

“Nema prave demokracije ukoliko ljudi nisu informirani, ukoliko ne mogu donijeti informirane odluke. Utoliko je naravno ključno da se borimo protiv dezinformacija, da imamo servise koje su profesionalni i koji rade prema svim pravilima struke, ali koji imaju onda i finansijske uvjete da mogu na taj način raditi. Nije naša uloga da kažemo na koji način ili što se mora učiniti u konkretnom slučaju, znaju dobro dužnosnici u BiH, ali da da istaknemo koliko je sloboda medija, ali i informiranost svih ljudi, svih građana bitna za kvalitetu demokracije”, zaključio je Stier.

Stabilizovati finansijsku situaciju
Predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto izjavila je da podržava stabilan servis, dodajući da je sa ministrom komunikacija i transporta BiH Edinom Fortom pokušavala da dođu do određenih rješenja, ali “nismo na razini Vijeća ministara mogli naći tu suglasnost”.

“Vidjeli ste da nije bilo političke volje da se to nađe, ni kroz sredstva proračuna, na neki način, da to nisu institucije koje se direktno financiraju iz proračuna, odnosno da budu prepoznate kao proračunski korisnik. Ali mislim da treba učiniti sve da se dođe i do stabilizacije financijske situacije kad je u pitanju taj javni servis, jer ima dovoljno sredstava, samo je pitanje političke volje da se ta pitanja i problemi riješe”, navela je Krišto.

Nedostatak političke volje
Ministar komunikacija i transporta BiH Edin Forto je izjavio da “do sada nismo vidjeli političku volju da se iznađe rješenje za BHRT”.

“Ono što trenutno komuniciram sa sva tri javna emitera je pokušaj da se ujednači zahtjev prema RAK-u, kako bi se korigovala pretplata koja jako dugo nije bila korigovana i da bar na neki način premostimo ovu trenutnu situaciju u kojoj BHRT ne može plaćati ni račune u smislu vode, struje, grijanja i tako dalje. Mislim da je to velika sramota i politika koja blokira pomoć BHRT-u treba da se stidi”, – istaknuo je Forto.

Nema raspoloženja iz Republike Srpske
Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković je kazao da je u interesu svih onih ljudi koji poštuju, vole, cijene državu Bosnu i Hercegovinu, njene institucije, da se stanje u BHRT-u popravi.

“Ali svjedoci ste da tog raspoloženja iz Republike Srpske nema. RTRS je, po presudama sudova, dužan i oteo je pare javnom emiteru. Znamo da ima novca i u budžetu i od Plana rasta. Šta god budemo pregovarali o nekoj raspodjeli u sve dijelove BiH, prioritet broj jedan za našu stranu, za Trojku, bit će BHRT, da pokušamo barem ovako projektno, budžetski olakšati život. Ali je tužno i teško funkcionisati u organu u kome te vrste raspoloženja nema od predstavnika iz Republike Srpske, a dobro znate da bez konsenzusa tu zaista ne možemo uraditi ništa”, kazao je Konaković, prenosi Fena.

Nastavi čitati

Aktuelno