Connect with us

Društvo

KAKO NAJLAKŠE DO NJEMAČKOG DRŽAVLJANSTVA! Uvedena nova pravila

Zbog brojnih političkih turbulencija, loše bezbjedonosne situacije mnogi se odlučuju otići iz BiH. Za mnoge bh. državljane to je upravo Njemačka.
Za mnoge građane BiH koji žive i imaju državljanstvo u Njemačkoj, ali i oni koji su u procesu sticanja držvaljanstva, interesantni su novi uslovi koje je usvojio njemački Parlament, riječ je o dugo očekivanoj reformi koja će olakšati sticanje njemačkog državljanstva. Pod određenim uslovima, biće moguće i dvojno državljanstvo. Ko će sve dobiti njemačko državljanstvo? Koji su uslovi? I da li bi neko mogao ostati bez?

Dugotrajne naporne i skupe procedure za dobijanje njemačkog državljanstva od 1. marta, odlaze u prošlost.

Adisa Milag živi u Minhenu dvadeset godina. Njemačko državljanstvo dobila je sa 23 godine, zbog čega se morala odreći bosanskohercegovačkog. Smatra da su nove olakšice konstruktivne.

“Jako mi je pozitivan ovaj razvoj događaja u kojem je sada dozvoljeno imati dva državljanstva, ako se živi u Njemačkoj. Nije samo u kontekstu procedure, nego i emocionalno jer meni je tada ali i da nas teško palo što sam se morala odreći nečega što još pripada meni,” kaže za N1 Adisa Milag.

Najveća prepreka za mnoge je bila upravo odredba kojom se insistiralo na jednom državljanstvu. Pogotovo za ljude koji već dugo žive u Njemačkoj.

“Recimo gasterbajteri koji su došli prije 40, 50 godina, koji su radili da Njemačka postane ovako jaka država. Da njima damo znak, možete postati članci Njemačke i ne morate izgubiti vaš pasoš. To je posebno bitno za ljude koji su turskog porijekla a naravno i za nas iz BiH, ili iz drugih zemalja sa Balkana”, naglašava Jasmina Hostert, članica Bundestaga.

Reformom je omogućeno je i vraćanje starog državljanstva, bez da se izgubi njemačko. Neophodno imati boravište u BiH, najmanje godinu dana. Problem bi mogao biti entitetski zakon u BiH.

“Zakon o državljanstvu Republike Srpske nije navedeno precizno da ja mogu zadržati njemačko državljanstvo, a da dobijem bosansko državljanstvo tj. Republike Srpske i tu bi mogli biti potencijalni problemi. Sa Bosnom i Hercegovinom Zakon o državljanstvu BiH i Federacije BiH predviđa tu mogućnost nešto lakše”, kaže advokat Kasim Rašidović iz Wuppertala.

Novi njemački zakon strancima sada omogućava dobijanje državljanstva nakon pet godina boravka u toj zemlji, umjesto dosadašnjih osam. Ukoliko je faktor integracije izuzetno dobar, državljanin Njemačke može se postati i nakon tri godine. Nameće se pitanje šta je sa strancima koji su godinama imali tzv. duldung, – ili u prijevodu trpljeni boravak, koji je znatno ograničen.

Posljedice po broj stanovnika u BiH

S druge strane konstantno poboljšavanje uslova za sticanje dugotrajnog boravka u Njemačkoj mnogi, opravdano ili ne, povezuju sa manjkom kvalitetne radne snage u Njemačkoj. Ekspert iz oblasti sociologije migracija Amer Osmić kaže kako bi novi zakon mogao imati direktne posljedice po broj stanovnika u BiH, ali i da se neće stati na ovim olakšicama.

“Nemamo ni jedan gram sumnje da će se obistini ono što su međunarodne organizacije na čelu sa Ujedinjenim nacijama zapravo predvidjele da će BiH do 2070. ostati, odnosno biti na nivou od milion i po stanovnika sa iznimno velikom prosječnom starošću iznad 50 godina”, naglašava Amer Osmić, profesor na FPN.

Kako bi se masovni odlazak barem malo usporio, država mora nešto uraditi po pitanju stvaranja boljih radnih uslova, povećanja plata i standarda života u našoj zemlji. Usvajanje njemačkog zakona trebalo bi takav poduhvat ubrzati.

Related Topics:

Društvo

RADOSTAN PLANČ! U Srpskoj rođeno 17 beba, bez poroda u Foči, Bijeljini i Trebinju

U Republici Srpskoj u protekla 24 časa rođeno je 17 beba, devet djevojčica i osam dječaka, rečeno je Srni u porodilištima.

Pet beba rođeno je u Banjaluci, tri u Istočnom Sarajevu, po dvije u Doboju, Zvorniku, Prijedoru i Gradišci, a jedna beba u Nevesinju.

U Banjaluci su rođene dvije djevojčice i tri dječaka, u Istočnom Sarajevu dva dječaka i djevojčica, u Doboju i Zvorniku po jedan dječak i jedna djevojčica, u Prijedoru dvije djevojčice, a u Nevesinju jedan dječak.

Poroda nije bilo u Foči, Bijeljini i Trebinju.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčanije i toplije

U Bosni i Hercegovini se očekuje pretežno sunčano vrijeme, uz malu do umjerenu oblačnost i toplije.

Ujutro će biti svježe, a oko rijeka i po kotlinama maglovito, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Vjetar slab do umjeren i u skretanju na sjeverne smjerove. Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od devet do 15 stepeni, u višim predjelima od pet, a dnevna od 24 do 29 stepeni, u višim predjelima od 20 Celzijusovih stepeni.

Nastavi čitati

Društvo

POSKUPLJENJA jure naprijed, efikasne mjere TAPKAJU U MJESTU!

Sudeći prema rastu primanja u poslednjih pet godina, na prvi pogled bi moglo da se kaže da smo imućniji, ali nas demantuje stvarnost, u kojoj je skoro sve poskupjelo, a određeni artikli i po nekoliko puta, tako da ustvari imamo, umjesto veći, niži životni standard. Zato se prosječan građanin usteže od kupovine “manje potrebnih” stvari, da bi obezbjedio one neophodne. Statistika kaže da za iznos od stotinu maraka možemo da kupimo svega nekoliko, za većinu porodica, neophodnih namirnica i potrepština, dok smo nekada za isti iznos mogli da kupimo znatno više.
Kakav je standard građana, najbolje vidimo kada idemo u prodavnicu prehrambenih proizvoda, jer prema statstičkim podacima, najviše trošimo na hranu, pa smo tako nekada za 100 maraka iz marketa mogli kući da donesemo i do 4 pune vrećice, a danas jednu ili dvije.

U “statističku korpu“ za pomenuti iznos možemo da stavimo kilogam hljeba koji u prosjeku košta 3,58 KM, kilogram teletine 30,72 KM, kilogram riže 4,13 KM. Paradajz u prosjeku košta 3,30 KM, kilogram džema 9,70 KM, a litar ulja 3,29 KM. Među skupljim proizvodima je mljevena kafa, a za kilogram je potrebno čak 29,18 KM. Litar voćnog soka u prosjeku iznosi 2,37 KM, a litar piva 3,34 KM. itar deterdženta za suđe košta 5,19 KM, dok je za pastu za zube potrebno 4,09 KM.
Ako cijene iz ovog prikaza uporedimo sa cijenama istih proizvoda od prije pet godina i isto uradimo sa iznosom plata ili penzija, dobijamo realnu sliku, koliko je ustvari kupovna moć građana niža.

Pošto zvanična statistika ne prati kretanje potrošačkih cijena, već podatke o kupovnoj moći stanovništva objavljuju svakih pet godina, moramo da se oslonimo na podatke o potrošačkoj korpi Saveza sindikata Republike Srpske, gdje vidimo koliko opada platežna moć stanovništva, kaže ekonomista Milenko Stanić.
“Potrošačka korpa za juli mjesec ove godine, iznosila je oko 2.750 KM. Ako te podatke uporedimo sa podacima od prije samo pet godina – od 2020, kada je iznosila 1.923 KM, vidimo da je na mjesečnom nivou, u prosjeku za 43% opala potrošačka mogućnost, odnosno vrijednost plata i penzija koje ima naše stanovništvo”, kaže Stanić.

“Otprilike da je hrana najviše otišla gore, pa onda dođe i ova kućna hemija. Prema našim podacima i prema onome što kažu potrošači, to je otprilike ono što se prošle godine moglo kupiti za 80 ili 85 maraka. Znači, to je minimalno između 15% i 20%, u zavisnosti od toga šta se kupuje”, kaže Jovan Vasilić, predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača “Zvono”.

Osnovni razlog za obezvrjeđivanje platežne moći i smanjenja životnog standarda su troškovi neefikasne državne administracije, koja ima veće budžetske izdatke u odnosu na prihode, što moraju da plate građani, a plaćanje se vrši preko visokih cijena i inflacije, kaže Stanić.

“Obično iz Vlade tu adresu traže u inostrantvu, kroz teoriju uvozne inflacije. Ona jeste prisutna, ali samo u manjim procentima. Da je to tako pokazuju podaci o kretanju cijena i inflacije ove godine. Dok je u EU inflacija uglavnom stavljena pod kontrolu i zadržava se na nivou od 2%, kod nas je za prvih 6 mjeseci ove godine dostigla iznos od 4,7%”, rekao je Stanić.

Vrijednost novca, uslijed visoke inflacije, opada, pa podaci koje dobijiamo od zvanične statistike često nisu stvarni. Jedno se pokazuje u statističkim izvještajima, a drugo je realnost i stvarni život, pojašnjava Stanić.

(BN) Foto: BN

Nastavi čitati

Aktuelno