Connect with us

Društvo

KAKO NAJLAKŠE DO NJEMAČKOG DRŽAVLJANSTVA! Uvedena nova pravila

Zbog brojnih političkih turbulencija, loše bezbjedonosne situacije mnogi se odlučuju otići iz BiH. Za mnoge bh. državljane to je upravo Njemačka.
Za mnoge građane BiH koji žive i imaju državljanstvo u Njemačkoj, ali i oni koji su u procesu sticanja držvaljanstva, interesantni su novi uslovi koje je usvojio njemački Parlament, riječ je o dugo očekivanoj reformi koja će olakšati sticanje njemačkog državljanstva. Pod određenim uslovima, biće moguće i dvojno državljanstvo. Ko će sve dobiti njemačko državljanstvo? Koji su uslovi? I da li bi neko mogao ostati bez?

Dugotrajne naporne i skupe procedure za dobijanje njemačkog državljanstva od 1. marta, odlaze u prošlost.

Adisa Milag živi u Minhenu dvadeset godina. Njemačko državljanstvo dobila je sa 23 godine, zbog čega se morala odreći bosanskohercegovačkog. Smatra da su nove olakšice konstruktivne.

“Jako mi je pozitivan ovaj razvoj događaja u kojem je sada dozvoljeno imati dva državljanstva, ako se živi u Njemačkoj. Nije samo u kontekstu procedure, nego i emocionalno jer meni je tada ali i da nas teško palo što sam se morala odreći nečega što još pripada meni,” kaže za N1 Adisa Milag.

Najveća prepreka za mnoge je bila upravo odredba kojom se insistiralo na jednom državljanstvu. Pogotovo za ljude koji već dugo žive u Njemačkoj.

“Recimo gasterbajteri koji su došli prije 40, 50 godina, koji su radili da Njemačka postane ovako jaka država. Da njima damo znak, možete postati članci Njemačke i ne morate izgubiti vaš pasoš. To je posebno bitno za ljude koji su turskog porijekla a naravno i za nas iz BiH, ili iz drugih zemalja sa Balkana”, naglašava Jasmina Hostert, članica Bundestaga.

Reformom je omogućeno je i vraćanje starog državljanstva, bez da se izgubi njemačko. Neophodno imati boravište u BiH, najmanje godinu dana. Problem bi mogao biti entitetski zakon u BiH.

“Zakon o državljanstvu Republike Srpske nije navedeno precizno da ja mogu zadržati njemačko državljanstvo, a da dobijem bosansko državljanstvo tj. Republike Srpske i tu bi mogli biti potencijalni problemi. Sa Bosnom i Hercegovinom Zakon o državljanstvu BiH i Federacije BiH predviđa tu mogućnost nešto lakše”, kaže advokat Kasim Rašidović iz Wuppertala.

Novi njemački zakon strancima sada omogućava dobijanje državljanstva nakon pet godina boravka u toj zemlji, umjesto dosadašnjih osam. Ukoliko je faktor integracije izuzetno dobar, državljanin Njemačke može se postati i nakon tri godine. Nameće se pitanje šta je sa strancima koji su godinama imali tzv. duldung, – ili u prijevodu trpljeni boravak, koji je znatno ograničen.

Posljedice po broj stanovnika u BiH

S druge strane konstantno poboljšavanje uslova za sticanje dugotrajnog boravka u Njemačkoj mnogi, opravdano ili ne, povezuju sa manjkom kvalitetne radne snage u Njemačkoj. Ekspert iz oblasti sociologije migracija Amer Osmić kaže kako bi novi zakon mogao imati direktne posljedice po broj stanovnika u BiH, ali i da se neće stati na ovim olakšicama.

“Nemamo ni jedan gram sumnje da će se obistini ono što su međunarodne organizacije na čelu sa Ujedinjenim nacijama zapravo predvidjele da će BiH do 2070. ostati, odnosno biti na nivou od milion i po stanovnika sa iznimno velikom prosječnom starošću iznad 50 godina”, naglašava Amer Osmić, profesor na FPN.

Kako bi se masovni odlazak barem malo usporio, država mora nešto uraditi po pitanju stvaranja boljih radnih uslova, povećanja plata i standarda života u našoj zemlji. Usvajanje njemačkog zakona trebalo bi takav poduhvat ubrzati.

Društvo

“RAZGOVOR JE LJEKOVIT”: Mentalno zdravlje u trudnoći od velike važnosti za majku i bebu

Psiholog Irena Đumić Jurić-Marijanović najavila organizovanje grupne podrške za trudnice.

Svijest o mentalnom zdravlju je svakog dana na većem nivou, te su i trudnice spremnije da rade na sebi, imajući u vidu da je trudnoća praćena nizom fizioloških, psiholoških i socijalnih promjena, izjavila je psiholog Irena Đumić Jurić-Marijanović.

Đumićeva je istakla da postati majka često podrazumijeva promjenu svakodnevne rutine, uloga i granica, što može uzrokovati pojavu tjeskobe i stresa.

Prema njenim riječima, važno je pružiti podršku trudnicama, jer na taj način se preventivno djeluje i na period koji slijedi nakon poroda.

“Na primjer, istraživanja u Srbiji navode da se postporođajna depresija javlja kod 10 do 15 odsto žena. Iako smo u 21. vijeku ovo je još tema o kojoj se ne priča tako često”, rekla je Đumićeva.

Ona je naglasila da je važno ohrabriti trudnice da se obrate stručnim osobama sa kojima će podijeliti kako se osjećaju, bilo da je riječ o ginekologu koji vodi trudnoću, porodičnom ljekaru, psihologu, psihijatru…

“Emocija koja se često javlja u trudnoći je strah od toga kako će se trudnoća odvijati, strah od toga šta im ljekar može reći na narednoj kontroli i na kraju strah od poroda. Kod nekih žena se javlja pitanje kako će se snaći u ulozi majke, da li će biti dobre, te da li će se povezati sa bebom. Ovaj period je praćen promjenama na tijelu i promjenama u odnosima, posebno partnerskom”, rekla je Đumićeva.

Ona je navela i podatak da je istraživanje u SAD, koje je obuhvatilo 1.522 trudnice, pokazalo da je 78 odsto žena iskusilo nizak do umjeren nivo stresa, dok je njih šest odsto iskusilo visok nivo stresa.

“Brojna ostala istraživanja potvrđuju da je promjena raspoloženja tokom trudnoće na najvišem stepenu poredeći sa ostalim periodim koje žena prolazi”, navela je Đumićeva.

Ona je ukazala da ubrzan način života, izloženost različitim uticajima iz okoline poput mnoštva informacija, od kojih neke nisu provjerene, tačne i koje dolaze od nestručnih osoba, sigurno ne idu u korist psihičkom stanju trudnica.

Kada je riječ o pomoći trudnicama koje se suočavaju sa nekim oblikom psihološke tegobe, Đumićeva na prvom mjestu izdvaja razgovor.

“Razgovor je uvijek ljekovit. Saslušati, ozbiljno shvatiti i pružiti podršku. Često se dešava da se trudnica nekome bliskom požali i na do dobije odgovore `ma nije to ništa`, `pretjeruješ`, `ovo ti je najsretniji period, nemoj da misliš drugačije` i slične. Nakon ovakvih komentara, na sve kako se osjećaju, još im se probudi osjećaj krivice da bi trebalo da budu zadovoljne i sretne, a one to nisu”, rekla je Đumićeva.

Da bi trudnicama pomogli da lakše savladaju izazove koje “drugo stanje” donosi, Đumićeva je najavila organizovanje grupne podrške gdje će kroz zajednički rad i dijeljenje iskustva pružiti odgovore na pitanja i nedoumice koje buduće majke muče i time olakšati prolazak kroz period trudnoće.

“Pričaćemo o strahovima, anksioznosti, očekivanjima od porođaja, majčinstvu, odnosu sa partnerom… Sve učesnice će moći da iskažu svoja osjećanja, strahove i nedoumice, koje okolina često ne razumije i osuđuje. U sigurnoj i podržavajućoj atmosferi moći će istražiti sebe, povezati se sa bebom i osnažiti za naredne životne trenutke i uloge”, istakla je Đumićeva.

Ona je dodala da grupe psihološke podrške počinju 16. marta na lokaciji Udruženja građana “Novi dan” u Banjaluci, a susreti će se održavati dva puta mjesečno.

(Srna)

Nastavi čitati

Društvo

ZNAJU SE PRIORITETI? I Višković u hajci na vuka: Otvorena sezona lova u Milićima

Udruženje lovaca “Komić” iz Milića danas je hajkom na vuka zvanično otvorilo ovogodišnju lovnu sezonu u kojoj učestvuje oko 400 lovaca, koje je pred polazak pozdravio premijer Republike Srpske Radovan Višković.

Višković, koji je i predsjednik Udruženja “Komić”, istakao je da je među učesnicima, osim milićkih, veliki broj lovaca iz Srbije i Republike Srpske, koji su prijatelji dugi niz godina.

On je izjavio da se hajka na vuka u Milićima tradicionalno organizuje prve nedjelje u martu, te da ove godine imaju priliku da love i šakala jer se u lovištu pojavila ova životinja koja nije ništa manji štetočina od vuka.

“Nadam se da će lov biti uspješan i da ćemo odstrijeliti neku od tih štetočina jer to moramo da uradimo zbog ostale divljači”, rekao je Višković i dodao da su vuk ili šakal, ukoliko se ne uklone na vrijeme iz lovišta, prijetnja za srnu i divlju svinju.

On je naveo da je završen lov na divlju svinju i da su lovci primijetili da ima veliki broj šakala i vukova, te da su u obavezi da organizuju ovakvu hajku.

Višković je napomenuo da je Lovačko udruženje “Komić” stabilno i da se finansira iz članarine.

Glavni lovovođa u Udruženju “Komić” Siniša Aleksić rekao je Srni da se danas okupilo oko 400 lovaca sa željom da ulove vuka ili šakala koji predstavljaju problem u lovištu.

“Lovimo u predjelu Kupusne, Radave, Udrča, Vretoča i Rajića”, izjavio je Aleksić.

On je podsjetio da je prošle godine lov bio uspješan i da su ulovili četiri vuka.

Glavni lovovođa iz Lovačkog udruženja “Semberija” iz Bijeljine Miladin Božić izjavio je Srni da je prošlogodišnji zajednički lov na predatore bio uspješan, da je lovište atraktivno i da se nadaju da će biti ulova.

On je rekao da u današnjem lovu učestvuje oko 50 lovaca iz Semberije i da je njihovo udruženje najbrojnije u Republici Srpskoj.

Osamdesetosmogodišnji Sveto Mamlić iz Sremske Mitrovice, najstariji lovac u hajci na vuka, izjavio je da je bilo trofeja, lovačkih skečeva i da je uvijek srećno prolazio.

On je naglasio da onaj ko voli lov ne može da mu odoli, bez obzira na godine.

Jovo Gavrić iz Udruženja “Čauš” iz Bratunca rekao je da su četvorica lovaca stigla u Miliće iz Bratunca da pokušaju da ulove vuka, a ako ne, sigurni su da će se dobro družiti sa dugogodišnjim prijateljima.

Lovačko udruženje iz Milića okuplja oko 220 redovnih članova i gazduje površinom od oko 30 hektara.

(Srna)

Nastavi čitati

Društvo

PET STVARI koje vam “jedu platu”, a da i NE PRIMJETITE

Stručnjaci za finansije otkrivaju najpopularnije troškove za koje niste ni svjesni da vam “jedu” platu!

“Nemam predstavu na šta meni ode plata”, rečenica je koju danas mnogi izgovaraju i zaista vjeruju u nju. Ako imate osjećaj da vam plata “jednostavno nestaje”, možda bi trebalo da povedete računa o najčešćim troškovima koji tome doprinose. Stručnjaci za finansije otkrivaju šta najviše prazni vaše džepove i novčanike, a uopšte vam nije potrebno:

Prodavnice u blizini kuće
Toliko vam odgovaraju, da zapravo niste ni svjesni da često bespotrebno trošite novac baš u njima. Ako ste nešto zaboravili u supermarketu, uvijek možete da pogledate u prodavnici koja je blizu vaše kuće ili stana. Prema mišljenju stručnjaka, promet u takvim prodavnicama je obično veoma visok. Ipak, to obično ne primjećujete jer ste navikli na takve prodavnice i najvjerovatnije radnike poznajete dugi niz godina.

Doručak na putu do posla
Pokušajte da izračunate koliko novca trošite na kafu u kancelariji ili u kafiću u blizini kancelarije. U većini slučajeva, taj iznos uopšte neće biti mali. Kafa obično nije ograničena na jednu šolju ujutru. Popijete je sa prijateljem ili kolegom, pa malo kasnije još jednu uz cigaretu i tako uzmete i treću. Onda kupite rol viršlu ili drugo pecivo u pekari koja je najbliža vašem radnom mjestu. Kao rezultat toga, ova navika može da vas košta više nego što biste mogli da potrošite na kvalitetan obrok. Bolje je da samo ponesete hranu od kuće i ograničite ove troškove.

Članarina u teretani u koju ni ne idete
“Nikako da krenem, ali znam da ću otići sutra”, “Moram da izgledam dobro”, “Moram da jačam imunitet”, sve su to rečenice koje svakodnevno izgovarate u želji da se zaista pokrenete. Teretane se u velikoj mjeri oslanjaju na većinu svojih klijenta – onih koji tamo ne idu redovno. Budite iskreni prema sebi. Uštedite ovaj iznos umjesto da plaćate članarinu koju ne koristite. A ako jednog dana budete imali neodoljivu želju da vježbate, uradite to kod kuće ili kupite novu člansku karticu.

Rezerve hrane
Prema istraživanjima, petinu novca trošimo na hranu. Ljudi često kupuju “za svaki slučaj”, kako slučajno ne bi naišli na nedostatak nečega u kući. Mnogi, posebno u ovom užurbanom tempu, teže zalihama što više različitih proizvoda i drže ih kao rezervu. Međutim, upravo te zalihe u jednom trenutku postaju neupotrebljive, buđaju ili trunu, dok drugima jednostavno ističe rok trajanja.

Sitnice na kasi
Ne kupujte ništa na kasi, kažu finansijski stručnjaci. Tamo, dok stojite u redu, pokupite sve vrste sitnica – žvake, brijače, slatkiše… Poznato je da je ovo dio marketinškog trika za podsticanje prodaje.

Nastavi čitati

Aktuelno