Connect with us

Svijet

KAKO NEKO MOŽE DA PREŽIVI 10 DANA ISPOD RUŠEVINA?! Tajna je u ovoj stvari

Dosadašnja iskustva govore da je prvih 48 sati nakon zemljotresa presudno, jer su tada najveće šanse za preživljavanje zatrpanih pod ruševinama, ali kako su neki ljudi preživjeli čak 10?

Više od deset dana nakon što je zemljotres jačine 7,8 stepeni Rihterove skale pogodio Tursku i Siriju, spasilačke ekipe i dalje izvlače žive ljude iz ruševina. “Naravno da smo mislili da je to nemoguće, izvući nekoga živog poslije deset dana bilo je zaista veliko iznenađenje”, rekao je za CNN Ozer Ajdinli, jedan od učesnika operacije spasavanja 13-godišnjeg Mustafe. Dječak je spašen iz ruševina 228 sati nakon zemljotresa koji je 6. februara razorio dijelove Turske i Sirije.

“Kada smo čuli da su rekli da su našli nekog živog, pomislili smo da halucinira. Nismo mogli da vjerujemo. To je čudo, veliko čudo”, kaže Ozer Ajdinli. Američki CBS izvještava o još spasavanja dvanaestog dana od zemljotresa: spasioci su iz ruševina zgrada u Turskoj izvukli živo dijete, ženu i dva muškarca.

Ali zvanično, spasilački timovi obustavili su operaciju traženja preživjelih u nedjelju uveče, prenio je Rojters. Spasilačke ekipe su tokom noći izvukle Neslihan Kilic, 29-godišnju majku, iz ruševina u razorenom gradu Kahramanmarašu. Ona je bila pod ruševinama 258 sati, prenosi CBS. Nakon toga je u Antakiji u ruševinama, pronađen živ 12-godišnji dječak.”Taman kada su naše nade presušile, u 260. satu stigli smo do našeg brata Osmana”, rekao je za agenciju DHA vođa policijskog spasilačkog tima Okan Tosun. Samo sat kasnije, spasilačke ekipe uspjele su da dođu do dvojice muškaraca ispod ostataka srušene bolnice u Antakiji, prenosi AP.

Rojters prenosi jedan od posljednjih pokušaja izvlačenja ljudi iz ruševina od subote uveče u oblasti Antakije, 12 dana nakon zemljotresa. Psi tragači i termalne kamere otkrile su znake života kod dvije osobe, ali je nešto poslije ponoći, osam sati kasnije, akcija spasavanja prekinuta. Niko nije živ, rekao je Mujdat Erdogan, član spasilačkog tima. U drugom slučaju iz Antakije, radnici iz Kirgistana pokušali su da spasu sirijsku petočlanu porodicu iz ruševina zgrade. Žive su izvukli majku, oca i jedno dijete, ali je to dijete kasnije umrlo od dehidracije. Starija sestra i brat blizanac iskopani su mrtvi. Ataj Osmanov je rekao Rojtersu da su čuli povike dok su kopali. Potom su od svih tražili potpunu tišinu, kako bi preko elektronskog detektora pokušali da pronađu preživjele.

Dosadašnja iskustva govore da je prvih 48 sati nakon zemljotresa presudno, jer su tada najveće šanse za preživljavanje zatrpanih pod ruševinama. Neke studije pokazuju da se većina ljudi spasava u prvih pet ili čak šest dana. Mustafa Avci, jedan od spašenih poslije 261 sat pod ruševinama, zatražio je od svojih spasilaca mobilni telefon i odmah pozvao brata da pita da li su svi živi. Samo nekoliko sati prije zemljotresa, njegova supruga je rodila bebu. I ona i beba uspjele su da izađu iz bolnice nepovrijeđene, prenosi CBS.

Nemam pojma kako je preživio 228 sati, kaže spasilac Ugur Sevgin o 13-godišnjem Mustafi u intervjuu za CNN. Dok je bager iskopao ruševine, komadi ruševina su padali svuda unaokolo, ispunjavajući prostor iznad i ispod zarobljenog dječaka. Nije bilo netaknutog dijela zgrade, sve je bilo u ruševinama, izvijestio je Ugur Sevgin. U jednom trenutku se pojavio još jedan par očiju, a onda poziv: “Brate!” Ručno su ga iskopali i izvukli iz ruševina.

“Kada smo to vidjeli, kada smo to čuli, bilo nas je 70-80 u timu, kada smo rekli da je neko živ, svi naši prijatelji su se okupili. Niko se nije pomjerio i svi smo plakali”, rekao je Ozer Ajdinli. Kaže da i sada svako malo plače. U više od 46.000 mrtvih u zemljotresu, svaki novi spaseni život je čudo.

Spasilac Ajdinli smatra da je 13-godišnji Mustafa možda bio zarobljen u “trouglu života”: prema ovoj teoriji, moguće je da osoba koja se našla na zaštićenom mjestu duže preživi nakon što je plafon pao na veći komad namještaja. On je svjestan da je to, realno gledano, nemoguće, jer je protiv naučnog saznanja. Prošlo je deset dana od zemljotresa. Ali ako je Mustafa već bio čudo, zašto ne bi bilo više takvih čuda?

Američki ljekar dr Džeron Li smatra da je i dalje moguće pronaći žive pod ruševinama u Turskoj i Siriji. “Mislim da će oni koji će i dalje biti pronađeni biti mlađi, vjerovatno djeca i drugi koji su robusniji”, rekao je Li za CNN. Djeca imaju najveću šansu, jer su manja. A sve veća obuka spasilačkih timova i napredak u tehnikama spasavanja takođe doprinose tome da se preživjeli pronađu duže vrijeme nakon nesreće. U potrazi se koriste psi i bespilotne letjelice, poboljšane su i metode spasavanja, čim se osoba pronađe, na licu mjesta počinje spasilačka medicinska pomoć intravenskom rehidracijom. Spasilački timovi uglavnom se pridržavaju “pravila četiri”, prema kojem ljudi zarobljeni u ruševinama mogu da prežive četiri minuta bez vazduha, četiri dana bez vode i četiri nedjelje bez hrane. Međutim, u nekim uslovima je moguće preživjeti i duže: ako su, na primjer, imali pristup hrani ili vodi u srušenim zgradama.

“Zaista vam je potrebno samo malo vazduha, vode i minimalne količine hrane da biste preživjeli, tek toliko da vas održe živog da vas spasioci pronađu”, objašnjava dr Džeron Li, specijalista hitne medicine u Opštoj bolnici u Masačusetsu. Ovo, naravno, zavisi i od toga kakve povrede osoba ima. Opšte zdravstveno stanje osobe je ključno. Oni koji već imaju zdravstvene probleme i nemaju pristup svojim lijekovima ili čiji lijekovi izazivaju dehidraciju imaju manje šanse da prežive.

Stručnjaci kažu da niske temperature mogu da spriječe dehidraciju i toplotnu iscrpljenost, ali temperature ispod nule u Turskoj i Siriji su i dalje štetnije za povrijeđene. Oni koji su izvučeni iz ruševina odvedeni su u bolnice, ali mnogi nisu uspjeli da prežive.

Dr Sulejman Cetinkunar, načelnik bolnice u Adani, kaže da je većina povreda spašenih iz ruševina gubitak udova, kontuzija tkiva i trauma mozga. Pored traumatskih povreda, pacijenti mogu razviti “sindrom zgnječenja”, kada se komprimovano mišićno tkivo konačno oslobodi i razbije, oslobađajući toksine. Ovi toksini mogu oštetiti bubrege i dovesti do otkazivanja bubrega, uzrokujući naglo pogoršanje stanja kod prethodno naizgled stabilnog pacijenta.

(MONDO)

Related Topics:

Svijet

TRAMP REKAO ‘STOP’: “Nema više migracija iz trećih zemalja u SAD”!

Američki predsjednik Donald Trump objavio je da će zaustaviti primanje migranata iz svih zemalja trećeg svijeta u Sjedinjene Države. Također želi ukinuti svaku federalnu podršku osobama koje nisu državljani SAD-a.

Naveo je to na svojoj mreži Truth Social ubrzo nakon što je preminula pripadnica Nacionalne garde, koju je, prema navodima vlasti, u blizini Bijele kuće u srijedu ranio muškarac porijeklom iz Afganistana.

“Trajno ću obustaviti migraciju iz svih zemalja trećeg svijeta kako bi se američki sistem mogao u potpunosti oporaviti. Uklonit ću svakoga ko nije čist doprinos Sjedinjenim Američkim Državama ili nije sposoban voljeti našu zemlju, ukinut ću sve federalne naknade i subvencije za osobe koje nisu naši državljani, oduzet ću državljanstvo migrantima koji remete javni mir i deportovat ću sve strance koji su na teret budžetu, predstavljaju sigurnosni rizik ili nisu kompatibilni sa zapadnom civilizacijom”, dodao je.

Objavu je dao nedugo nakon što je saopćeno da je preminula dvadesetogodišnja gardistica Sarah Beckstrom, koju je ranio migrant iz Afganistana.

Trump je još tokom prošlogodišnje predizborne kampanje jasno stavljao do znanja da je zaustavljanje migracije jedan od ključnih ciljeva njegovog drugog mandata. Na granici SAD-a s Meksikom broj ilegalnih prelazaka drastično je opao od januarskog Trumpovog stupanja na dužnost, dijelom i zbog angažovanja vojske.

Bijela kuća je također u oktobru najavila da će znatno smanjiti broj primljenih izbjeglica, ljudi koji se suočavaju s progonima ili bježe od rata. U narednih 12 mjeseci bit će ih najviše 7.500, dok ih je za vrijeme Bidena bilo i do 125.000.

Istovremeno, američka administracija pokušava deportovati milione migranata koji se u SAD-u nalaze bez potrebnih dokumenata. Pritom se često suočava s otporom zajednica u kojima ti ljudi žive, jer je veliki broj njih u zemlji godinama, plaća poreze i obavlja poslove, poput onih u poljoprivredi, za koje inače nema velikog interesa.

Nastavi čitati

Svijet

STRAH OD ODMAZDE MOSKVE! EU želi koristiti zamrznutu rusku imovinu za Ukrajinu, Belgija koči plan

S obzirom na to da se Ukrajina suočava s velikim budžetskim manjkom u sljedeće dvije godine, Evropska komisija predložila je korištenje 185 milijardi evra zamrznute ruske imovine za podršku beskamatnom zajmu Kijevu, uz garanciju država članica bloka.

Ali, Belgija, država domaćin klirinške kuće koja drži zamrznuta sredstva, suzdržava se iz straha od odmazde Moskve – pravne ili druge.

Ukrajinu čeka oštra zima, a vjerovatno će uslijediti još. Tokom sljedeće dvije godine, ratom razorena zemlja suočava se s rupom od 65 milijardi dolara u svom budžetu, prema najboljim procjenama Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).

Tramp nije izdvojio nova sredstva za Ukrajinu
Gotovo dvije trećine rastegnutog budžeta zemlje trenutno ide na finansiranje onoga što je postao mukotrpan rat iscrpljivanja kako bi se spriječilo rusko napredovanje. Svakodnevne potrebe ukrajinskih građana – uključujući penzije i plate u javnom sektoru – uglavnom se pokrivaju stranom pomoći zapadnih saveznika.

Od povratka predsjednika Donalda Trampa na dužnost u januaru, SAD – prije najveći pojedinačni pristalica Ukrajine – nije izdvojio nova sredstva za Ukrajinu, prisiljavajući Evropu da se bori kako bi popunila prazninu u vojnoj i humanitarnoj pomoći.

I dok je Evropska komisija obećala mobilisati do 100 milijardi evra za Ukrajinu kada sljedeći budžet EU-a počne 2028. godine, pronaći načine da se novac nastavi dostavljati u Kijev do tada nije bilo lako.

“Euroclear” upozorava EU da bi plan zamrzavanja ruske imovine mogao dovesti do viših troškova zaduživanja
Što nas dovodi do problema s 300 milijardi dolara. Godinama je ruska centralna banka ulagala svoje devizne rezerve u inostranstvu u obveznice i druge hartije od vrijednosti. Ta imovina sada stoji zamrznuta u bankama i klirinškim kućama u Evropi i šire, imobilisana pod zapadnim sankcijama otkako je započela potpuna ruska specijalna vojna operacija 2022. godine.

Od tada je Evropa podijeljena oko toga što učiniti s tim sredstvima. Francuska i Njemačka su se protivile ponovljenim pozivima Bajdenove administracije, Poljske te baltičkih i nordijskih država da zaplijene tu imovinu kako bi finansirale borbu Ukrajine protiv Rusije.

Kao državna imovina, ta imovina – koju Rusija još uvijek posjeduje, čak i ako je ne može dirati – imuna je na zapljenu prema međunarodnom pravu. Moskva je jasno dala do znanja da će pokrenuti hitne pravne mjere protiv bilo kakvog takvog poteza, vjerovatno zaplijenivši nepoznati iznos zapadne imovine koju je Rusija zamrznula u znak odmazde, prenosi “France24”.

Nastavi čitati

Svijet

NAJVEĆI AI PROJEKAT MODERNOG DOBA: Evo kako će Genesis misija preoblikovati čovječanstvo

Genesis misija, koju već porede sa Menhetn projektom, treba da ubrza otkrića u fuziji, genetici, materijalima i energetici – ali i da Americi donese tehnološku prednost na ključnim poljima.

Sjedinjene Američke Države zvanično su pokrenule jedan od najambicioznijih naučno-tehnoloških poduhvata modernog doba. Predsjednik Donald Tramp potpisao je izvršnu naredbu kojom startuje Genesis misija, državni projekat koji želi da spoji vještačku inteligenciju i ogromne baze podataka kako bi ubrzao naučna otkrića koja danas zahtijevaju godine.

U dokumentu se inicijativa opisuje kao hitna i istorijska, uz poređenje sa čuvenim Menhetn projektom iz Drugog svjetskog rata. Time administracija jasno stavlja do znanja da vještačku inteligenciju vidi kao ključ globalne dominacije u decenijama koje dolaze.

Genesis misija pokreće se u trenutku kada su brojne federalne naučne institucije pretrpjele ozbiljna smanjenja budžeta i grantova. Još zanimljivije je što Trampova naredba ne navodi tačan finansijski okvir, iako je riječ o projektu koji se predstavlja kao jedan od najvećih u istoriji.

AI dobija pristup najvećim naučnim arhivama
U fokusu Genesis misije nalaze se nacionalna bezbjednost, naučna istraživanja i energetske inovacije. Ključni resurs biće gigantski državni skupovi podataka kojima raspolažu NASA, Nacionalni institut za zdravlje i druge federalne agencije.

To su milijarde snimaka, mjerenja i simulacija – od dubina okeana i udaljenih dijelova svemira, do ljudskog genoma i naprednih biomedicinskih istraživanja. Ideja je da AI preuzme najsporije i najteže procese, skraćujući ih sa godina na samo nekoliko sati ili dana.

Predsjednikov savjetnik za nauku Majkl Kracios kaže da je Genesis najveće okupljanje državnih naučnih resursa još od Apolo programa. Prema njegovim riječima, AI će se koristiti za automatizaciju eksperimenata, ubrzavanje simulacija i pravljenje zaštitnih modela, uključujući savijanje proteina i simulacije fuzionih reaktora.

Cilj nije da vještačka inteligencija zamijene naučnike, već da im omoguće da testiraju hrabrije ideje i dođu do otkrića koja klasičnim metodama nisu dostižna.

Od fuzionih reaktora do novih lijekova
Ministarstvo energetike dobilo je rok od 60 dana da izabere 20 najvećih izazova koje misija treba da počne da rješava. U narednih 90 dana mora da sastavi popis svih državnih računarskih resursa, a poslije 120 dana i plan kako da se objedine podaci iz državnih i privatnih istraživačkih centara.

Rok od 270 dana predviđa i demonstraciju konkretnog napretka na makar jednom prioritetnom zadatku.

Već označene oblasti uključuju razvoj fuzionih izvora energije, naprednih nuklearnih reaktora, modernizaciju elektroenergetske mreže, nove materijale, kvantne računare i razvoj lijekova koji bi mogli da spasu milione života.

SAD ovim potezom jasno pokazuju da žele prednost u tehnologijama koje će definisati ekonomiju, nauku i geopolitičku moć čitavog 21. vijeka.

Nastavi čitati

Aktuelno