Connect with us

Svijet

KAKO NEKO MOŽE DA PREŽIVI 10 DANA ISPOD RUŠEVINA?! Tajna je u ovoj stvari

Dosadašnja iskustva govore da je prvih 48 sati nakon zemljotresa presudno, jer su tada najveće šanse za preživljavanje zatrpanih pod ruševinama, ali kako su neki ljudi preživjeli čak 10?

Više od deset dana nakon što je zemljotres jačine 7,8 stepeni Rihterove skale pogodio Tursku i Siriju, spasilačke ekipe i dalje izvlače žive ljude iz ruševina. “Naravno da smo mislili da je to nemoguće, izvući nekoga živog poslije deset dana bilo je zaista veliko iznenađenje”, rekao je za CNN Ozer Ajdinli, jedan od učesnika operacije spasavanja 13-godišnjeg Mustafe. Dječak je spašen iz ruševina 228 sati nakon zemljotresa koji je 6. februara razorio dijelove Turske i Sirije.

“Kada smo čuli da su rekli da su našli nekog živog, pomislili smo da halucinira. Nismo mogli da vjerujemo. To je čudo, veliko čudo”, kaže Ozer Ajdinli. Američki CBS izvještava o još spasavanja dvanaestog dana od zemljotresa: spasioci su iz ruševina zgrada u Turskoj izvukli živo dijete, ženu i dva muškarca.

Ali zvanično, spasilački timovi obustavili su operaciju traženja preživjelih u nedjelju uveče, prenio je Rojters. Spasilačke ekipe su tokom noći izvukle Neslihan Kilic, 29-godišnju majku, iz ruševina u razorenom gradu Kahramanmarašu. Ona je bila pod ruševinama 258 sati, prenosi CBS. Nakon toga je u Antakiji u ruševinama, pronađen živ 12-godišnji dječak.”Taman kada su naše nade presušile, u 260. satu stigli smo do našeg brata Osmana”, rekao je za agenciju DHA vođa policijskog spasilačkog tima Okan Tosun. Samo sat kasnije, spasilačke ekipe uspjele su da dođu do dvojice muškaraca ispod ostataka srušene bolnice u Antakiji, prenosi AP.

Rojters prenosi jedan od posljednjih pokušaja izvlačenja ljudi iz ruševina od subote uveče u oblasti Antakije, 12 dana nakon zemljotresa. Psi tragači i termalne kamere otkrile su znake života kod dvije osobe, ali je nešto poslije ponoći, osam sati kasnije, akcija spasavanja prekinuta. Niko nije živ, rekao je Mujdat Erdogan, član spasilačkog tima. U drugom slučaju iz Antakije, radnici iz Kirgistana pokušali su da spasu sirijsku petočlanu porodicu iz ruševina zgrade. Žive su izvukli majku, oca i jedno dijete, ali je to dijete kasnije umrlo od dehidracije. Starija sestra i brat blizanac iskopani su mrtvi. Ataj Osmanov je rekao Rojtersu da su čuli povike dok su kopali. Potom su od svih tražili potpunu tišinu, kako bi preko elektronskog detektora pokušali da pronađu preživjele.

Dosadašnja iskustva govore da je prvih 48 sati nakon zemljotresa presudno, jer su tada najveće šanse za preživljavanje zatrpanih pod ruševinama. Neke studije pokazuju da se većina ljudi spasava u prvih pet ili čak šest dana. Mustafa Avci, jedan od spašenih poslije 261 sat pod ruševinama, zatražio je od svojih spasilaca mobilni telefon i odmah pozvao brata da pita da li su svi živi. Samo nekoliko sati prije zemljotresa, njegova supruga je rodila bebu. I ona i beba uspjele su da izađu iz bolnice nepovrijeđene, prenosi CBS.

Nemam pojma kako je preživio 228 sati, kaže spasilac Ugur Sevgin o 13-godišnjem Mustafi u intervjuu za CNN. Dok je bager iskopao ruševine, komadi ruševina su padali svuda unaokolo, ispunjavajući prostor iznad i ispod zarobljenog dječaka. Nije bilo netaknutog dijela zgrade, sve je bilo u ruševinama, izvijestio je Ugur Sevgin. U jednom trenutku se pojavio još jedan par očiju, a onda poziv: “Brate!” Ručno su ga iskopali i izvukli iz ruševina.

“Kada smo to vidjeli, kada smo to čuli, bilo nas je 70-80 u timu, kada smo rekli da je neko živ, svi naši prijatelji su se okupili. Niko se nije pomjerio i svi smo plakali”, rekao je Ozer Ajdinli. Kaže da i sada svako malo plače. U više od 46.000 mrtvih u zemljotresu, svaki novi spaseni život je čudo.

Spasilac Ajdinli smatra da je 13-godišnji Mustafa možda bio zarobljen u “trouglu života”: prema ovoj teoriji, moguće je da osoba koja se našla na zaštićenom mjestu duže preživi nakon što je plafon pao na veći komad namještaja. On je svjestan da je to, realno gledano, nemoguće, jer je protiv naučnog saznanja. Prošlo je deset dana od zemljotresa. Ali ako je Mustafa već bio čudo, zašto ne bi bilo više takvih čuda?

Američki ljekar dr Džeron Li smatra da je i dalje moguće pronaći žive pod ruševinama u Turskoj i Siriji. “Mislim da će oni koji će i dalje biti pronađeni biti mlađi, vjerovatno djeca i drugi koji su robusniji”, rekao je Li za CNN. Djeca imaju najveću šansu, jer su manja. A sve veća obuka spasilačkih timova i napredak u tehnikama spasavanja takođe doprinose tome da se preživjeli pronađu duže vrijeme nakon nesreće. U potrazi se koriste psi i bespilotne letjelice, poboljšane su i metode spasavanja, čim se osoba pronađe, na licu mjesta počinje spasilačka medicinska pomoć intravenskom rehidracijom. Spasilački timovi uglavnom se pridržavaju “pravila četiri”, prema kojem ljudi zarobljeni u ruševinama mogu da prežive četiri minuta bez vazduha, četiri dana bez vode i četiri nedjelje bez hrane. Međutim, u nekim uslovima je moguće preživjeti i duže: ako su, na primjer, imali pristup hrani ili vodi u srušenim zgradama.

“Zaista vam je potrebno samo malo vazduha, vode i minimalne količine hrane da biste preživjeli, tek toliko da vas održe živog da vas spasioci pronađu”, objašnjava dr Džeron Li, specijalista hitne medicine u Opštoj bolnici u Masačusetsu. Ovo, naravno, zavisi i od toga kakve povrede osoba ima. Opšte zdravstveno stanje osobe je ključno. Oni koji već imaju zdravstvene probleme i nemaju pristup svojim lijekovima ili čiji lijekovi izazivaju dehidraciju imaju manje šanse da prežive.

Stručnjaci kažu da niske temperature mogu da spriječe dehidraciju i toplotnu iscrpljenost, ali temperature ispod nule u Turskoj i Siriji su i dalje štetnije za povrijeđene. Oni koji su izvučeni iz ruševina odvedeni su u bolnice, ali mnogi nisu uspjeli da prežive.

Dr Sulejman Cetinkunar, načelnik bolnice u Adani, kaže da je većina povreda spašenih iz ruševina gubitak udova, kontuzija tkiva i trauma mozga. Pored traumatskih povreda, pacijenti mogu razviti “sindrom zgnječenja”, kada se komprimovano mišićno tkivo konačno oslobodi i razbije, oslobađajući toksine. Ovi toksini mogu oštetiti bubrege i dovesti do otkazivanja bubrega, uzrokujući naglo pogoršanje stanja kod prethodno naizgled stabilnog pacijenta.

(MONDO)

Related Topics:

Svijet

NEKOM RAT, NEKOM BRAT! Glavni pregovarač Ukrajine ima ČETIRI VILE U MAJAMIJU?

Šef ukrajinske delegacije za pregovore o američkom mirovnom planu i sekretar Savjeta za nacionalnu bezbjednost i odbranu Ukrajine Rustem Umerov ima američko državljanstvo i četiri vile u Majamiju, navode ruski portali. Isti izvor ukazuje da su ove vile četiri argumenta za popustljivost, poput vraćanja klauzula koje su izbrisane iz mirovnog plana američkog predsjednika Donalda Trampa, a jedna od njih tiče se ukrajinskih granica.

Ruski mediji navode da se postavlja pitanje da li će doći do trgovine – vile u zamjenu za teritoriju?

U žiži interesovanja ruskih medija je i odluka Trampa da povuče sve izvršne naredbe bivšeg šefa Bijele kuće Džozefa Bajdena koje nisu potpisane rukom, već takozvanom automatskom olovkom.

Riječ je o 92 odsto svih naredbi Trampovog prethodnika i logično je pretpostaviti da se neke od njih odnose i na “ukrajinski korpus”, odnosno na sankcije Rusiji.

Povučena izvršna naredba 14024 iz 2021. godine dala je američkim državnim organima mandat da uvode sankcije protiv pojedinaca i organizacija uključenih u “zlonamjerne strane aktivnosti”, odnosno omogućila je uvođenje sankcija protiv velikih ruskih banaka i kompanija.

Izvršna naredba 14071 od 6. aprila 2022. godine uvela je zabranu novih investicija i pružanja određenih usluga Rusiji, dok je naredba 14067 blokirala sredstva pojedinaca i entiteta uključenih u priznavanje i podršku Donjeckoj i Luganskoj Republici.

(Srna) Foto: AP/Tanjug

Nastavi čitati

Svijet

ZELENSKI SE VRAĆA KUĆI! Otkazao sastanak sa Trampovim pregovaračem

Sastanak između ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i američke delegacije, u kojoj su specijalni izaslanik Stiv Vitkof i zet američkog predsjednika Džared Kušner i koji je trebao da bude održan u Briselu, otkažan je, saznaje Kijev post.

„Prema izvorima, sastanak u Briselu je otkažan. Zelenski se vraća kući“, naveo je novinar Kijev posta, Aleks Raufoglu.

On je takođe, pozivajući se na saopštenje Kremlja, prenio da su Vitkof i Kušner „obećali“ odlazak u Vašington nakon razgovora sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Kako je jedan izvor rekao za Rojters, Zelenski se vraća u Kijev nakon evropske turneje tokom koje je posjetio Pariz i Dablin, prenosi TANJUG.

Agencija Tass prenila je, pozivajući se na evropskog kontrolora leta, da je let u kojem su bili Vitkof i Kušner preleteo Evropu i noću ušao u kanadski vazdušni prostor.

„Volstrit žurnal“ je takođe objavio da sastanak predstavnika Rusije i SAD nije doveo do rješenja glavne prepreke u mirovnim pregovorima – teritorijalnog pitanja.

Putinov savjetnik Jurij Ušakov rekao je da je to jedno od najvažnijih pitanja za Moskvu i da kompromis još nije postignut.

Dopisnik Skaj njuza iz Moskve Ajvor Benet ocjenio je da je Rusija namjerno objavila „zauzimanje“ Pokrovska uoči pregovora sa Sjedinjenim Američkim Državama, kako bi potvrdila svoju dominaciju i ojačala pregovaračke zahtjeve.

Nastavi čitati

Svijet

BILJKE NISU USPJELE SPASITI ZEMLJU: Klimatska kriza biće još gora

Prije oko 56 miliona godina Zemlja je ušla u period naglog i snažnog zagrijavanja tokom kojeg se u svega nekoliko hiljada godina količina ugljenika u atmosferi znatno povećala, a prosječna temperatura porasla za oko 6 °C.

Studija objavljena 27. novembra u časopisu Nature Communications pokazuje da su tadašnje klimatske promjene imale snažan učinak na vegetaciju, što je dodatno produžilo trajanje toplotnog talasa koji je potrajao više od 100.000 godina.

Geonaučnici Vera Korasidis sa Univerziteta u Melburnu i Džulijan Roger sa Univerziteta u Bristolu objašnjavaju da su mnoge biljne vrste zbog naglog porasta temperature izgubile sposobnost uspješnog rasta, pa su iz atmosfere upijale znatno manje ugljenika. Time je oslabio proces sekvestracije ugljenika, ključan za regulaciju klime.

Slab kapacitet
Istraživači su nastojali rekonstruisati reakciju vegetacije tokom paleocensko-eocenskog termalnog maksimuma (PETM-a), brzog globalnog zagrijavanja koje se dogodilo prije 56 miliona godina.

Razvili su računarski (kompjuterski) model koji simulira evoluciju biljaka, njihovo širenje i kruženje ugljenika te rezultate uporedili s fosilnim polenom i biljnim osobinama s tri paleolokacije: Bighorn Basinom u SAD-u, područjem Sjevernoga mora i Arktičkim krugom.

Posebno su se usredsredili na fosilni polen jer se proizvodi u velikim količinama, lako ga prenose vazduh i voda, i dobro se očuva u geološkim naslagama. Podaci iz srednjih geografskih širina, uključujući Bighorn Basin, ukazuju da je vegetacija tamo imala znatno manju sposobnost regulisanja klime.

Dominirati su počele manje, otpornije biljke poput palmi i paprati, dok su listopadna stabla opadala, a količina organskog ugljenika u tlu se smanjila. Takva vegetacija imala je slab kapacitet za pohranu ugljenika.

Deset puta brže promjene
Suprotno tome, na visokim geografskim širinama Arktika bilježi se porast visine i biomase vegetacije nakon zagrijavanja. Polen pokazuje da su crnogorične šume zamijenjene listopadnim močvarnim vrstama, a opstale su i neke suptropske biljke poput palmi. Model i podaci upućuju na to da su te regije imale veću sposobnost prilagođavanja, pa čak i povećanu produktivnost u toplijim uslovima.

Prema zaključcima istraživanja, poremećaj vegetacije tokom PETM-a vjerovatno je 70.000 do 100.000 godina smanjivao kapacitet kopna da sekvestrira ugljenik. Biljnim zajednicama koje su efikasnije u regulisanju klime trebalo je veoma dugo da se ponovo uspostave, što je produžilo razdoblje globalnog zagrijavanja.

Autori istraživanja upozoravaju da je tadašnje zagrijavanje od više od 4 °C već premašilo sposobnost vegetacije srednjih širina da se prilagodi, dok se današnje, čovjekom izazvano zagrijavanje odvija deset puta brže.

„Što se dogodilo na Zemlji prije 56 miliona godina naglašava potrebu da razumijemo koliko se biološki sistemi mogu nositi s brzim klimatskim promjenama i održati efikasnu sekvestraciju ugljenika“, poručuju Korasidis i Rogger, prenosi Dnevno.

Nastavi čitati

Aktuelno