Connect with us

Svijet

KAKO NEKO MOŽE DA PREŽIVI 10 DANA ISPOD RUŠEVINA?! Tajna je u ovoj stvari

Dosadašnja iskustva govore da je prvih 48 sati nakon zemljotresa presudno, jer su tada najveće šanse za preživljavanje zatrpanih pod ruševinama, ali kako su neki ljudi preživjeli čak 10?

Više od deset dana nakon što je zemljotres jačine 7,8 stepeni Rihterove skale pogodio Tursku i Siriju, spasilačke ekipe i dalje izvlače žive ljude iz ruševina. “Naravno da smo mislili da je to nemoguće, izvući nekoga živog poslije deset dana bilo je zaista veliko iznenađenje”, rekao je za CNN Ozer Ajdinli, jedan od učesnika operacije spasavanja 13-godišnjeg Mustafe. Dječak je spašen iz ruševina 228 sati nakon zemljotresa koji je 6. februara razorio dijelove Turske i Sirije.

“Kada smo čuli da su rekli da su našli nekog živog, pomislili smo da halucinira. Nismo mogli da vjerujemo. To je čudo, veliko čudo”, kaže Ozer Ajdinli. Američki CBS izvještava o još spasavanja dvanaestog dana od zemljotresa: spasioci su iz ruševina zgrada u Turskoj izvukli živo dijete, ženu i dva muškarca.

Ali zvanično, spasilački timovi obustavili su operaciju traženja preživjelih u nedjelju uveče, prenio je Rojters. Spasilačke ekipe su tokom noći izvukle Neslihan Kilic, 29-godišnju majku, iz ruševina u razorenom gradu Kahramanmarašu. Ona je bila pod ruševinama 258 sati, prenosi CBS. Nakon toga je u Antakiji u ruševinama, pronađen živ 12-godišnji dječak.”Taman kada su naše nade presušile, u 260. satu stigli smo do našeg brata Osmana”, rekao je za agenciju DHA vođa policijskog spasilačkog tima Okan Tosun. Samo sat kasnije, spasilačke ekipe uspjele su da dođu do dvojice muškaraca ispod ostataka srušene bolnice u Antakiji, prenosi AP.

Rojters prenosi jedan od posljednjih pokušaja izvlačenja ljudi iz ruševina od subote uveče u oblasti Antakije, 12 dana nakon zemljotresa. Psi tragači i termalne kamere otkrile su znake života kod dvije osobe, ali je nešto poslije ponoći, osam sati kasnije, akcija spasavanja prekinuta. Niko nije živ, rekao je Mujdat Erdogan, član spasilačkog tima. U drugom slučaju iz Antakije, radnici iz Kirgistana pokušali su da spasu sirijsku petočlanu porodicu iz ruševina zgrade. Žive su izvukli majku, oca i jedno dijete, ali je to dijete kasnije umrlo od dehidracije. Starija sestra i brat blizanac iskopani su mrtvi. Ataj Osmanov je rekao Rojtersu da su čuli povike dok su kopali. Potom su od svih tražili potpunu tišinu, kako bi preko elektronskog detektora pokušali da pronađu preživjele.

Dosadašnja iskustva govore da je prvih 48 sati nakon zemljotresa presudno, jer su tada najveće šanse za preživljavanje zatrpanih pod ruševinama. Neke studije pokazuju da se većina ljudi spasava u prvih pet ili čak šest dana. Mustafa Avci, jedan od spašenih poslije 261 sat pod ruševinama, zatražio je od svojih spasilaca mobilni telefon i odmah pozvao brata da pita da li su svi živi. Samo nekoliko sati prije zemljotresa, njegova supruga je rodila bebu. I ona i beba uspjele su da izađu iz bolnice nepovrijeđene, prenosi CBS.

Nemam pojma kako je preživio 228 sati, kaže spasilac Ugur Sevgin o 13-godišnjem Mustafi u intervjuu za CNN. Dok je bager iskopao ruševine, komadi ruševina su padali svuda unaokolo, ispunjavajući prostor iznad i ispod zarobljenog dječaka. Nije bilo netaknutog dijela zgrade, sve je bilo u ruševinama, izvijestio je Ugur Sevgin. U jednom trenutku se pojavio još jedan par očiju, a onda poziv: “Brate!” Ručno su ga iskopali i izvukli iz ruševina.

“Kada smo to vidjeli, kada smo to čuli, bilo nas je 70-80 u timu, kada smo rekli da je neko živ, svi naši prijatelji su se okupili. Niko se nije pomjerio i svi smo plakali”, rekao je Ozer Ajdinli. Kaže da i sada svako malo plače. U više od 46.000 mrtvih u zemljotresu, svaki novi spaseni život je čudo.

Spasilac Ajdinli smatra da je 13-godišnji Mustafa možda bio zarobljen u “trouglu života”: prema ovoj teoriji, moguće je da osoba koja se našla na zaštićenom mjestu duže preživi nakon što je plafon pao na veći komad namještaja. On je svjestan da je to, realno gledano, nemoguće, jer je protiv naučnog saznanja. Prošlo je deset dana od zemljotresa. Ali ako je Mustafa već bio čudo, zašto ne bi bilo više takvih čuda?

Američki ljekar dr Džeron Li smatra da je i dalje moguće pronaći žive pod ruševinama u Turskoj i Siriji. “Mislim da će oni koji će i dalje biti pronađeni biti mlađi, vjerovatno djeca i drugi koji su robusniji”, rekao je Li za CNN. Djeca imaju najveću šansu, jer su manja. A sve veća obuka spasilačkih timova i napredak u tehnikama spasavanja takođe doprinose tome da se preživjeli pronađu duže vrijeme nakon nesreće. U potrazi se koriste psi i bespilotne letjelice, poboljšane su i metode spasavanja, čim se osoba pronađe, na licu mjesta počinje spasilačka medicinska pomoć intravenskom rehidracijom. Spasilački timovi uglavnom se pridržavaju “pravila četiri”, prema kojem ljudi zarobljeni u ruševinama mogu da prežive četiri minuta bez vazduha, četiri dana bez vode i četiri nedjelje bez hrane. Međutim, u nekim uslovima je moguće preživjeti i duže: ako su, na primjer, imali pristup hrani ili vodi u srušenim zgradama.

“Zaista vam je potrebno samo malo vazduha, vode i minimalne količine hrane da biste preživjeli, tek toliko da vas održe živog da vas spasioci pronađu”, objašnjava dr Džeron Li, specijalista hitne medicine u Opštoj bolnici u Masačusetsu. Ovo, naravno, zavisi i od toga kakve povrede osoba ima. Opšte zdravstveno stanje osobe je ključno. Oni koji već imaju zdravstvene probleme i nemaju pristup svojim lijekovima ili čiji lijekovi izazivaju dehidraciju imaju manje šanse da prežive.

Stručnjaci kažu da niske temperature mogu da spriječe dehidraciju i toplotnu iscrpljenost, ali temperature ispod nule u Turskoj i Siriji su i dalje štetnije za povrijeđene. Oni koji su izvučeni iz ruševina odvedeni su u bolnice, ali mnogi nisu uspjeli da prežive.

Dr Sulejman Cetinkunar, načelnik bolnice u Adani, kaže da je većina povreda spašenih iz ruševina gubitak udova, kontuzija tkiva i trauma mozga. Pored traumatskih povreda, pacijenti mogu razviti “sindrom zgnječenja”, kada se komprimovano mišićno tkivo konačno oslobodi i razbije, oslobađajući toksine. Ovi toksini mogu oštetiti bubrege i dovesti do otkazivanja bubrega, uzrokujući naglo pogoršanje stanja kod prethodno naizgled stabilnog pacijenta.

(MONDO)

Related Topics:

Svijet

SZO UPOZORAVA: Vještačka inteligencija već odlučuje o zdravlju miliona Evropljana, a većina zemalja nema nikakva pravila

Vještačka inteligencija već je postala dio svakodnevnog rada bolnica širom Evrope – pomaže u postavljanju dijagnoza, organizaciji lečenja i komunikaciji s pacijentima.

Samo 8 odsto zemalja u evropskom regionu Svetske zdravstvene organizacije ima strategiju za primenu vještačke inteligencije u zdravstvu, dok gotovo 40 odsto država nema etičke smjernice za njenu upotrebu u zdravstvenim ustanovama.

Evropa mora da sustigne ubrzani razvoj primjene veštačke inteligencije u bolnicama, upozorava Svjetska zdravstvena organizacija (SZO).

Rješenja zasnovana na vještačkoj inteligenciji sve se više primjenjuju u evropskim bolnicama, ali samo mali broj zemalja ima jasna pravila koja uređuju njihovu upotrebu, što može dovesti pacijente u rizik, upozorio je regionalni direktor SZO za Evropu, Hans Henri P. Kluge.

Alati zasnovani na vještačkoj inteligenciji iz korena menjaju zdravstvenu zaštitu i ulivaju nadu zdravstvenim radnicima koji rade pod velikim opterećenjem.

Od dijagnostičkih sistema do unapređenja organizacije rada, vještačka inteligencija pomaže zdravstvenim sistemima širom Evrope. Međutim, iako se ovi alati već koriste, u većini zemalja ne postoje odgovarajući propisi koji bi uređivali njihovu primenu.

„Najveći izazov danas predstavlja jaz između primjene vještačke inteligencije i njenog odgovarajućeg regulisanja”, rekao je Kluge na konferenciji za novinare održanoj 15. jula u Lisabonu.

On je upozorio da će, što taj jaz bude duže postojao, posledice po ljude biti ozbiljnije.

„Pristrasan algoritam može dovesti do pogrešne dijagnoze stvarnog pacijenta, sa stvarnim i ozbiljnim posljedicama”, naglasio je Kluge.

Već dvije trećine od ukupno 53 zemlje evropskog regiona SZO koristi veštačku inteligenciju u dijagnostici, dok polovina država ima čet-botove za komunikaciju s pacijentima zasnovane na vještačkoj inteligenciji. Ipak, samo svaka dvanaesta zemlja ima strategiju koja definiše način upravljanja i nadzora nad njenom primenom.

Samo osam odsto zemalja evropskog regiona SZO ima posebnu strategiju za primjenu vještačke inteligencije u zdravstvu, dok gotovo 40 odsto nema etičke smjernice za njenu upotrebu u zdravstvenim ustanovama.

Situacija nije bolja ni kada je riječ o obrazovanju. Samo svaka peta zemlja uključuje obuku iz oblasti vještačke inteligencije u obrazovanje budućih zdravstvenih radnika, dok tek svaka četvrta organizuje dodatne obuke za zaposlene u zdravstvenom sistemu.

Kluge je ocijenio da je ovakvo stanje „zabrinjavajuće” i upozorio da može imati ozbiljne posljedice po zdravlje ljudi.

„Sve to dodatno narušava poverenje građana u zdravstvene sisteme u cjelini”, rekao je on.

SZO planira da 2028. godine predstavi Mapu puta za primjenu vještačke inteligencije u zdravstvu, koja bi trebalo da posluži kao smernica državama za bezbjednu, etičku i odgovornu upotrebu ove tehnologije.

Nastavi čitati

Svijet

ALARM U NJEMAČKOJ PRIVREDI: Ugašeno 177.000 radnih mjesta, automobilska industrija trpi najveći udar

Njemačka industrija, koja je decenijama bila simbol ekonomske snage najveće evropske privrede, suočava se sa jednim od najvećih izazova u posljednjih nekoliko godina.

Prema podacima Savezne agencije za rad (Bundesagentur für Arbeit), broj zaposlenih u industriji smanjen je za čak 177.000 u periodu zaključno sa decembrom 2025. godine.

Industrijski sektor u Njemačkoj i dalje zapošljava oko 6,5 miliona ljudi, ali novi podaci potvrđuju da će se proces restrukturiranja ubrzano nastaviti tokom 2026. godine.

Automobilska industrija pod najvećim pritiskom

Najveći gubitak radnih mjesta zabilježen je u automobilskoj industriji i među njenim dobavljačima, gdje su ugašena 52.000 radna mjesta.

Istovremeno, sektor prerade metala izgubio je još 24.000 zaposlenih, dok je mašinska industrija smanjila broj radnika za 28.000.

Ovi podaci potvrđuju da problemi više nisu ograničeni na pojedinačne kompanije, već pogađaju čitav njemački industrijski lanac, prenosi B92.

Predsjednica Savezne agencije za rad Andrea Nales upozorila je krajem juna da njemačka industrija trenutno svakog mjeseca gubi oko 15.000 radnih mjesta, što ukazuje na to da se negativni trend produbljuje.

Ako se ovaj trend nastavi, broj izgubljenih radnih mjesta mogao bi znatno da premaši prošlogodišnji bilans.

Zašto njemačka industrija gubi radna mjesta?

Stručnjaci ukazuju na nekoliko ključnih razloga koji istovremeno opterećuju njemačke proizvođače. Glavni uzroci su prelazak automobilske industrije na električna vozila, sve jača konkurencija kineskih proizvođača automobila, visoki troškovi energije i proizvodnje, slabljenje potražnje na evropskom tržištu i usporavanje globalne industrijske aktivnosti.

Posebno je pogođen sektor automobilske industrije, koji je decenijama bio jedan od glavnih pokretača njemačkog izvoza i privrednog rasta.

Nastavi čitati

Svijet

KO ŠTITI DJECU NA INTERNETU? Građani EU traže odgovornije digitalne platforme i stroža pravila za njihovo poslovanje

Zabrinutost građana EU raste zbog rizika kojima su djeca izložena na društvenim mrežama. Istraživanje Eurobarometra ukazuje na potrebu za jačim pravilima

Evropljani su u velikoj mjeri zabrinuti zbog svih rizika kojima su djeca izložena na društvenim mrežama, pokazalo je novo istraživanje Eurobarometra, koje ukazuje da digitalna bezbjednost postaje jedno od pitanja koje građani sve više povezuju sa odgovornošću institucija i potrebom za snažnijim evropskim pravilima u digitalnom prostoru.

Rezultati istraživanja dolaze u trenutku kada društvene mreže i digitalne platforme imaju sve veću ulogu u svakodnevnom životu djece i mladih, ali i kada evropske institucije pojačavaju pritisak na tehnološke kompanije da preuzmu veću odgovornost za bezbjednost korisnika.

Sajber-nasilje i seksualna eksploatacija na vrhu liste zabrinutosti

Prema rezultatima istraživanja, najveća zabrinutost među Evropljanima odnosi se na sajber-nasilje i uznemiravanje na internetu. Ovaj rizik navelo je 71 odsto ispitanika, čime se nalazi na prvom mjestu među opasnostima kojima su djeca izložena na društvenim mrežama.

Odmah iza toga slijede strahovi od vrbovanja djece putem interneta i seksualne eksploatacije, što predstavlja zabrinutost za 70 odsto građana.

Veliki broj ispitanika upozorava i na izloženost djece štetnom sadržaju, uključujući nasilje, sadržaje povezane sa samopovređivanjem ili ekstremizmom. Taj rizik navelo je 69 odsto učesnika istraživanja.

Isti procenat ispitanika, 69 odsto, zabrinut je zbog mogućnosti zloupotrebe ličnih podataka djece na digitalnim platformama.

Pored toga, 64 odsto građana smatra da postoji rizik da djeca budu vrbovana za ilegalne aktivnosti putem interneta, dok 60 odsto ukazuje na problem dizajna platformi koji može da podstiče zavisničko ponašanje kod mladih korisnika.

EU pojačava pravila za velike digitalne platforme
Pitanje zaštite djece na internetu poslednjih godina postalo je jedan od prioriteta Evropske unije. Brisel je kroz nova pravila pokušao da uvede strože obaveze za velike tehnološke kompanije, posebno kada je riječ o zaštiti maloljetnika, transparentnosti algoritama i uklanjanju nezakonitog sadržaja.

Jedan od ključnih instrumenata je Akt o digitalnim uslugama (Digital Services Act – DSA), koji od najvećih onlajn platformi zahtijeva procjenu i smanjenje rizika koje njihovo poslovanje može da predstavlja za korisnike, uključujući djecu.

Evropska komisija je posebno ukazala na potrebu da platforme uvedu efikasnije mehanizme zaštite maloljetnika, spriječe izloženost djece štetnom sadržaju i obezbijede veću kontrolu nad korišćenjem ličnih podataka.

Nastavi čitati

Aktuelno