Connect with us

Društvo

KAKO SE SLAVIO 29. NOVEMBAR U JUGOSLAVIJI: Radnicima dva slobodna dana, na televiziji “Sutjeska”, “Neretva”..

Nekada jedan od najvažnijih datuma u kalendaru Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, 29. novembar – Dan Republike, simbolizovao je temelj zajedništva, bratstva i jedinstva naroda Jugoslavije.

Tog dana 1943. godine, na Drugom zasjedanju AVNOJ-a u Jajcu, donijete su ključne odluke koje su postavile temelje socijalističke Jugoslavije. Evo kako se ovaj praznik obilježavao i zašto ga mnogi i danas pamte s nostalgijom.

Dan Republike bio je državni praznik, što je značilo dva neradna dana – 29. i 30. novembar. Tokom tih dana širom zemlje organizovane su svečane akademije, prijemi i ceremonije. Centralni događaji uključivali su govore političkih lidera, posebno Josipa Broza Tita, čiji se glas često mogao čuti na radiju ili televiziji. Građani su s ponosom pratili snimke iz Narodnooslobodilačke borbe, koji su evocirali trenutke ponosa i zajedništva.

Za mnoge porodice, 29. novembar nije bio samo dan državnih ceremonija, već i prilika za okupljanje. U ruralnim krajevima, praznik je bio sinonim za svinjokolj, tradicionalnu zimsku aktivnost koja je okupljala porodicu i prijatelje. Uz miris svježeg mesa i domaće rakije, ovaj dan bio je trenutak za slavlje i povezivanje.

U osnovnim školama, praznik je bio povod za kreativne aktivnosti. Djeca su izrađivala čestitke i plakate s motivima bratstva i jedinstva, dok su pioniri polagali zakletvu i dobijali crvene marame – simbol vjernosti vrijednostima Jugoslavije. Priredbe su bile preplavljene recitacijama, pjesmama i plesovima posvećenim zemlji, njenim narodima i, naravno, Titu.

Televizijski program za Dan Republike bio je pažljivo osmišljen. Prikazivali su se legendarni filmovi poput „Bitke na Neretvi“ ili „Sutjeske“, dok su dokumentarci podsećali na ključne trenutke iz istorije Jugoslavije. U gradovima su se organizovale izložbe, koncerti i narodna slavlja, a uveče su nebo osvjetljavali vatrometi.

Dan Republike nije bio samo državni praznik; on je simbolizovao zajednički identitet svih naroda i narodnosti Jugoslavije. Bratstvo i jedinstvo – ključne vrijednosti na kojima je počivala država – isticane su u svakom aspektu proslave. Taj dan je bio podsjećanje na borbu za slobodu, zajedništvo i viziju bolje budućnosti.

Iako se Dan Republike više ne obilježava nakon raspada Jugoslavije, mnogi i danas sa sjetom gledaju na 29. novembar. Za starije generacije, on nije bio samo državni praznik, već i simbol vremena kada su zajedništvo i solidarnost bili u prvom planu. U nekim krugovima, ovaj datum se i dalje neformalno proslavlja, uz simbole bivše države i evociranje sjećanja na neka drugačija vremena.

Dan Republike bio je više od praznika – bio je manifestacija ideala koji su povezivali milione ljudi. U vremenu kada su zajedništvo i bratstvo bili dio svakodnevice, 29. novembar bio je simbol snage jedne ideje koja je na trenutak uspjela da objedini različitosti pod jednim zajedničkim krovom.

Društvo

OTAC SE ODREKAO POZNATOG FUDBALERA ZBOG CRNOGORKE! “Ne smatram ga više mojim sinom!”

Reprezentacija Bosne i Hercegovine bila je u fokusu prethodnih dana, ali jedan od njenih najboljih fudbalera, Anel Ahmedhodžić, više nije dio reprezentativne priče. Razlog leži u ličnim sukobima i porodičnim pritiscima koji su ga odvojili od državnog tima.

Anel Ahmedhodžić (26) prije godinu dana izazvao je pravu buru kada je izjavio da više neće igrati za reprezentaciju BiH jer se, kako je rekao, “cijela zemlja okrenula protiv njega, njegove supruge i sina”. U septembru iste godine potvrdio je odluku da neće nositi dres BiH, nakon što je primio stotine negativnih poruka usmjerenih protiv njega i njegove porodice.

Njegov otac, Mirsad Ahmedhodžić, tada je javno okrivio snajku Marijanu Mišić, tvrdeći da je njen uticaj bio razlog što Anel nije ostvario svoj puni potencijal u fudbalu. Marijana je prije dvije godine zbog supruga promijenila vjeru i prešla u islam, a otac je tvrdio da je to negativno uticalo na njegovog sina. Anel je, međutim, odlučio da pokaže da ove tvrdnje nisu tačne. Nakon sjajne sezone u Šefildu i uspjeha na Čempionšipu i Premijer ligi, Ahmedhodžić je napravio transfer karijere u redove holandskog Fejnorda, gdje je za njegov obeštećenje izdvojeno oko 20 miliona evra.

Inače, Anelov otac nije bio zadovoljan snajkom, te je smatrao da loše utiče na njegovog sina.

– To više nije moj sin, ne smatram ga više mojim sinom. Želim mu da bude dobar. Najbolji. Ja sam se borio cijeli rat, tri puta sam ranjavan. Želio sam da moj sin igra za državu koju sam ja svojom krvlju stvarao, ali okrenuli su ga loši ljudi koji misle samo na interes – izjavio je tada ogorčeni Mirsad. Nakon toga je opleo javno i po priji.

– Ta njena majka… ne znam šta su mu uradili, ali su planirali da nas roditelje odstrane. I to su uspjele za Novu godinu. Ta njena majka i ona su otišle u Dubai da se provode, a njemu ostavili dijete kući, a imao je mečeve u tom periodu i tu je izostajao, kao navodno lagana povreda – rekao je Mirsad u jednom intervjuu.
Prisjetio se i njegovog odlaska u Englesku i izjavio da je Marijana kriva što nije ispunio velika očekivanja na Ostrvu.

– Sa njim sam otišao u Englesku tad zajedno, privatnim avionom Šefilda. Tad mu ta djevojka nije imala vizu. Dva mjeseca bio je fokusiran bez nje. Niko mu nije smetao tad. Bio najbolji igrač kad je došao. Čim mu je došla ona, počeo je da pada.

Njegovi javni ispadi razbjesnili su mladog fudbalera, koji mu nije ostao dužan.

– Reći da je moja supruga bacila na mene crnu magiju je veoma uvredljivo za mene, a posebno za moju suprugu, jer je ona sjajna. Veoma je teško naći ženu koja će se brinuti o tebi kao što to radi ona i veoma sam sretan da moj sin ima tako nevjerovatnu majku. I onda reći da me ne pušta na mečeve reprezentacije? To je smiješno i samo pokazuje koji nivo inteligencije ima ovaj lažov. Ima mnogo supruga fudbalera koje ne mare za karijere muževa, ali ona nikada nije propustila meč, čak ni kada je bila u devetom mjesecu trudnoće došla je na moj meč samo nekoliko dana prije nego što mi je rodila sina. Ona je moja najveća podrška i reći da me ne pušta je glupavo, ali šta očekivati od narcisa?

Anel je nakon toga riješio da pokaže ocu da nije u pravu. Odigrao je sjajnu sezonu u Šefildu i dobio poziv holandskog velikana sa kojim je potpisao ugovor do 2029. godine, piše Telegraf.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Olujno do jako jugo i naglo topljenje snijega, UJUTRU MRAZ

U Bosni i Hercegovini  će biti oblačno i vjetrovito vrijeme, a na jugu i zapadu povremeno će duvati olujni jugo.

Jutro će biti vrlo hladno uz jači mraz i pretežno vedro, a oko rijeka i po kotlinama biće magle. Očekuje se naoblačenje na zapadu uz postepeno jačanje južnog vjetra, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Poslije podne, uveče i u noći na utorak u Hercegovini i na jugozapadu će padati kiša, povremeno će biti i jačih padavina.

Vjetar će ujutro biti slab, zatim umjeren i jak, južnih smjerova. Na zapadu povremeno olujni udari, a na krajnjem sjeveru vjetar ostaje slab.

Jutarnja temperatura vazduha bić od minus devet do minus tri, na jugu do dva, u višim predjelima od minus 12, a najviša dnevna biće od tri do osam, na jugu do 11 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

JEDAN OD NAJZNAČAJNIJIH U PRAVOSLAVLJU! Božićni post, kada počinje i kako se posti

Božićni post jedan je od najznačajnijih postova u pravoslavlju. Predstavlja vrijeme duhovnog mira, molitve, uzajamne tolerancije i obnove duše i tijela.

Kada počinje Božićni post 2025. godine

Prema kalendaru Srpske pravoslavne crkve, Božićni post u 2025. godini počinje 28. novembra (po gregorijanskom kalendaru) i traje do Badnjeg dana, 6. januara.
Post traje ukupno 40 dana, a vjernici se kroz ovaj period pripremaju za proslavu Hristovog rođenja.

Pravila ishrane tokom posta

Božićni post je po režimu blaži od Vaskršnjeg, ali i dalje ima jasno definisana pravila.

Osnovna pravila glase:

Zabranjeni su meso, mliječni proizvodi i jaja.
Alkohol se izbjegava, osim u danima kada je dozvoljeno ulje i vino.
Vjernici se uzdržavaju od teške, masne i preobilne hrane.
Nivoi strogosti po danima

Ponedjeljak, srijeda i petak – strogi post na vodi

Tih dana ne upotrebljava se ni ulje.

Utorak i četvrtak – ulje i vino su dozvoljeni

Ishrana je nešto lakša i raznovrsnija.

Subota i nedjelja – dozvoljena riba

U ove dane dozvoljava se upotreba jela sa ribom, izuzev u posljednjoj sedmici.

Praznici tokom posta

U prvoj sedmici je veliki praznik Vavedenje Presvete Bogorodice (4. decembar). Pošto pada u četvrtak, toga dana se jede na ulju.

Posljednja sedmica – najstroži post

U posljednjih sedam dana ukida se riba
Badnji dan – na ovaj dan se strogo se posti, a uveče, na Badnje veče dozvonjena je riba.

Duhovni post – suština svakog posta

Sveštenici podsjećaju da je smisao posta duhovno očišćenje, a ne samo odricanje od hrane.

Prema riječima Svetog Jovana Zlatoustog, post nema vrijednost ako se ne spaja sa duhovnim mirom i promjenom unutrašnjeg čovjeka.

„Ne govori: toliko dana sam postio, nisam jeo ovo ili ono… nego kaži: da li si od gnjevnog čovjeka postao tih? Ako si iznutra pun zlobe, zašto tijelo mučiš?“

Suština posta jeste:

da se čovjek smiri,
da prašta,
da ne nosi gnjev i zlo,
da poštuje i pomaže bližnje,
da uđe u praznični dan čistog srca.
Moguća ublažavanja posta

Crkva dozvoljava da sveštenik pojedinim vjernicima ublaži post, posebno:

starijima,
bolesnima,
djeci,
trudnicama i dojiljama.
Sveštenik je taj koji daje blagoslov u skladu sa zdravstvenim stanjem i okolnostima.

Nastavi čitati

Aktuelno