Connect with us

Društvo

Bivše republike OSAM PUTA zaduženije od JUGOSLAVIJE

U posljednjih deset godina dug nekadašnjih jugoslovenskih republika, gledano zbirno, uvećao se za oko 80 odsto, sa 90 na 161,8 milijardi evra i osam puta je veći od onog koji je imala nekadašnja država prije njenog raspada. Može se ovo vidjeti ako se analiziraju podaci Međunarodnog monetarnog fonda koji otkrivaju da je za nešto više od tri decenije od raspada Jugoslavije, dug republika bivše zemlje porastao, kada se konvertuje iz dolara sa 20 na današnjih 162 milijarde evra.

Pojedini ekonomisti već godinama upozoravaju da države bivše Jugoslavije polako tonu u dužničku krizu, jer je raspad bivše države, kako su pojasnili, destruktivno uticao na industriju, proizvodnja je smanjena i znatno je pala konkurentnost u privredi i preduzećima. Ukazuju i da su posljednja dešavanja u vezi sa pandemijom virusa korona, ali i rat u Ukrajini, uticali na rast dugova, ali i na njihovo otežano servisiranje.

Upozoravaju da ni narednih godina, a pogotovo s obzirom na teško stanje unutar pojedinih evropskih zemalja, neće ništa dobrog donijeti, jer gotovo sve države bilježe pad privrednih aktivnosti ili imaju nivo koji nije dovoljan da bi se dugovi bezbolno izmirivali.

NEKAD I SAD

Hrvatska je trenutno najzaduženija od svih bivših republika. Ona je 2014. godine imala minus od 28,8 milijardi evra, a danas oko 52 – što je oko 59,9 odsto BDP. Na drugom mjestu je Slovenija kojoj je dug u posljednjih deset godina povećan sa 28,8 na oko 48 milijardi evra (67,4 odsto BDP).

Na trećem mjestu ove neslavne liste danas se nalazi Srbija koja ima bruto državni dug od oko 40 milijardi (48,6 odsto BDP). Slijedi BiH sa minusom od 9,5 milijardi (35 odsto BDP), Sjeverna Makedonija 8,6 (56,4 odsto BDP) i Crna Gora sa dugom u visini od 4,85 milijardi evra (62,6 odsto BDP). Prema Međunarodnom monetarnom fondu, bruto dug neke države inače se sastoji od svih obaveza koje zahtijevaju plaćanje, kamate ili glavnice od strane dužnika povjerioca u budućnosti.

Interesantno, kada su u pitanju Slovenija i Srbija, ove dvije zemlje su za deset godina učešće duga u BDP smanjile za gotovo 15 odsto. Još jedan zanimljiv detalj – BiH je od bivših republika najmanje zadužena ako se pogleda učešće njenog minusa u bruto društvenom proizvodu.

BiH se inače nalazi na 122 mjestu od 186 analiziranih zemalja po visini bruto državnog duga, između Kambodže i Bocvane, i nalazi se u najpovoljnijem položaju, uslovno rečeno, od gotovo svih bivših jugoslovenskih republika. Međutim, kada su u pitanju prognoze MMF-a za naredni period, one nisu nimalo optimistične. Ova finansijska institucija predviđa u svojim analizama da će državni dug u BiH kontinuirano rasti do 2029. godine. Taj novi minus, prema njihovim projekcijama, mogao bi iznositi dodatnih 4,17 milijardi evra (više za 43,8 odsto). On bi se za pet godina mogao popeti na 13,7 milijardi evra.

AMERIKA, ZEMLjA VELIKA

Globalno gledajući, javni dug krajem 2024. godine, kada se podvuče crta –  iznosiće oko 102 triliona dolara. To bi bilo povećanje od pet biliona dolara za samo 12 mjeseci. Predviđa se da će on premašiti 100 odsto globalne proizvodnje do 2029. godine.

Finansijski stručnjaci i ekonomisti upozoravaju da će nivoi duga rasti brže nego što se ranije očekivalo, jer vladine politike ne uspijevaju da se pozabave rizicima zbog, kako su naveli, starenja stanovništva i povećanja troškova zdravstvene zaštite. Ukazuju i na geopolitičke tenzije koje dovode do veće potrošnje na odbranu.

Inače, najveći globalni dužnik je Amerika i to nije nikakva tajna. Kao najveća svjetska ekonomija američki dug nastavlja vrtoglavo da raste, čineći čak 34,6 odsto ukupnog svjetskog državnog duga. On trenutno iznosi više od 36 biliona dolara. O kolikom novcu se radi, prosječnoj osobi je teško shvatiti.

Ilustracije radi, pojedini analitičari su izračunali da kada bi se slagale novčanice od jednog dolara, sa američkim dugom bi se moglo “sazidati” osam nebodera od 110 spratova.

Ekonomista i saradnik centra za federalni budžet “Heritidž fondacije” Džej Entoni nedavno je upozorio da 55 centi od svakog dolara, koji je federalna vlada potrošila, je pozajmljeno.

S obzirom da se štampanje novca u Američkim federalnim rezervama i dalje ne gasi, eksperti predviđaju da će do 2034. godine državni dug ove zemlje dostići nevjerovatnih 50 biliona dolara i biti ekvivalentan oko 122 odsto BDP-a.

Ovaj rast se djelimično pripisuje odluci još uvijek aktuelnog američkog predsjednika Džoa Bajdena, koji je 2023. podigao gornju granicu duga. Naime, gornja granica duga je ukupan iznos novca koji američka vlada može da pozajmi kako bi ispunila svoje zakonske obaveze, kao što su isplata socijalnih ili medicinskih beneficija, budžeta za odbranu, kamata na državni dug, povrat poreza i drugih plaćanja.

BOGATE ZEMLjE

Kina je druga u svijetu po visini duga. U narednih pet godina predviđa se da će odnos kineskog duga i BDP-a dostići 111,1 odsto BDP-a. Kineski zvaničnici su nedavno izjavili da su spremni da primijene stimulativne mjere za podršku ekonomiji, ako novi američki predsjednik Donald Tramp uvede sveobuhvatne carine na robu uvezenu iz Kine. U ovom slučaju, kineski dug prema BDP-u mogao bi rasti čak i brže od trenutnih projekcija.

Treće mjesto na ovoj listi zauzeo je Japan sa dugom koji prevazilazi 251 odsto BDP-a. Slijede Velika Britanija, Francuska i Italija te Indija na sedmom mjestu sa 3,2 biliona dolara duga, što predstavlja povećanje od 74 odsto od 2019. godine.

Međutim, zahvaljujući snažnom ekonomskom rastu i fiskalnoj politici koja povećava vladine prihode, predviđa se da će dug kao procenat BDP-a postepeno pasti sa 83,1 u 2024. na 80,5 odsto do 2028. godine. Iza ove mnogoljudne zemlje nalaze se Njemačka i Kanada. Od 186 zemalja koje je analizirao MMF samo jedna zemlja nema ni cent duga. To je Makao, posebna upravna regija u kojoj živi oko pola miliona stanovnika, koja je inače poznata po turizmu i kockanju.

Bogate zemlje kolektivnog Zapada, za razliku od onih u razvoju, mogu sebi da dozvole da se više zaduže, ali ekonomisti upozoravaju da je kriza na pomolu i da kolaps sada prijeti da ugrozi i najrazvijenije ekonomije, ukoliko nastave da troše i pozajmljuju ovim tempom. Njihovi dugovi rastu brzinom koja do sada nije viđena i dostižu rekordne iznose kakvi su posljednji put zabilježeni u periodu poslije Drugog svjetskog rata.

Na ovo su upozorili i iz Evropske centralne banke, navodeći da evrozona rizikuje još jednu dužničku krizu ako blok ne uspije da podstakne rast, smanji javni dug i sredi političku neizvjesnost. Da bi se ovi dugovi koliko-toliko stabilizovali, finansijski stručnjaci preporučuju velika smanjenja potrošnje i povećanje poreza u narednih pet do sedam godina.

Ko je u najvećoj opasnosti

Zemlje u razvoju moraće da se u turbulentnoj 2025. godini nose i sa rastućim otplatama kamata na dug od 29 biliona dolara koji se nakupio tokom posljednje decenije. Čak 54 zemlje troše više od 10 odsto svojih prihoda na otplatu kamata, pokazuju podaci Ujedinjenih nacija. Neke, uključujući Pakistan i Nigeriju, koriste više od 30 odsto prihoda samo za plaćanje kamata. Suma oko 850 milijardi dolara ukupno prošle godine za spoljni i lokalni dug primorava zemlje da preusmjere novac sa domaće potrošnje na bolnice, puteve i škole, istovremeno povećavajući rizik za investitore na tržištima u razvoju.

Related Topics:

Društvo

IMA 106 GODINA: Ovaj Banjalučanin PRIMA PENZIJU već četiri i po decenije, a evo koliko je radio

Najstariji penzioneri u Srpskoj, njih petoro, imaju preko 100 godina.

ako su saopštili iz Fonda PIO, troje je rođeno 1920, a dvoje 1922. godine. Dakle, riječ je o penzionerima koji imaju 106, odnosno 104 godine.

Među njima, najduži penzionerski staž, a riječ je o starosnoj penziji, ima jedan Banjalučanin. On je korisnik prava 45 godina, a ostvario je staž od 20 godina.

Iz Fonda PIO odali su priznanje svojim najstarijim korisnicima prava, odnosno, onima koji su navršili više od 100 godina života.

– Ovi penzioneri svjedoče o vremenu velikih izazova, rada, požrtvovanosti i ljubavi prema porodici i zajednici. Želimo im dobro zdravlje, mir, radost i još mnogo lijepih trenutaka – poručili su iz Fonda PIO.

srpskainfo.com

Nastavi čitati

Društvo

ROMANTIKA KOJA JE ODUŠEVILA REGION Na konju stigao pod njen prozor, pa kleknuo i zaprosio je

Djevojka u Novom Sadu doživjela je nesvakidašnju prosidbu koja je ličila na scene iz bajke.

zabranik se ispod njenog prozora pojavio jašući konja i obučen u narodnu nošnju.

Zatim je kleknuo i zaprosio je, a djevojka nije mogla da sakrije oduševljenje.

 

Snimak se ubrzo proširio društvenim mrežama i izazvao oduševljenje mnogih gledalaca, dok su se u komentarima nizale čestitke za ovaj prelijepi par, prenosi nsuzivo.rs.

Nastavi čitati

Društvo

Čeka li Evropu, Balkan i BiH NOVI NAFTNI ŠOK?

Građani BiH proteklih nekoliko mjeseci naftu i naftne derivate plaćaju po značajno višim cijenama usljed rata u Iranu i zatvaranja Ormuskog moreuza.

Analitičari objašnjavaju da na cijenu nafte utiče globalna ponuda i potražnja i, ako s tržišta nestane petina sirove nafte, a potražnja ostane na sličnom nivou, cijene skaču i na tržištima koja ne nabavljaju svoju naftu sa Bliskog istoka.

I zato je situacija u Sjedinjenim Državama posebno važna za Evropu, pa i potrošače u BiH, jer ta zemlja ima zakone koji omogućavaju američkom predsjedniku da usljed nacionalne krizne situacije, poput visoke cijene energenata uvede restrikcije izvoza američke nafte i naftnih derivata na globalna tržišta. S obzirom na to da su SAD trenutno najveći izvoznik nafte na svijetu, ako bi ta mjera bila uvedena, cijene nafte i naftnih derivata u Evropi bi mogle biti značajno veće od sadašnjeg, već visokog nivoa.

Analitičari ističu da trenutna administracija u SAD, uoči važnih parlamentarnih izbora u novembru, ima veliki motiv da snizi cijene nafte i naftnih derivata, jer to već tradicionalno ima ključni uticaj na rezultate izbora.

SAD se nadaju da će uskoro biti moguće postići dogovor s Iranom, u kojem slučaju bi cijene možda ostale više u odnosu na period prije rata, ali ipak razumno niske da ih potrošači ne osjete previše. Međutim, ako do dogovora do izbora ne dođe, SAD bi mogle uvesti ovu mjeru da pokušaju uticati na smanjenje zabrinutosti domaće javnosti.

Zdravko Milovanović, ekspert za energetiku iz Banjaluke, za “Nezavisne” kaže da tržište nafte i naftnih derivata funkcioniše po principu spojenih posuda, i u slučaju bilo kojih vanrednih okolnosti, poput ratnih sukoba ili drugih događaja više sile, posljedice po globalno tržište mogu biti značajne.

“Takvi poremećaji gotovo se odmah odražavaju na globalno tržište i dovode do promjena cijena, koje se uglavnom formiraju na osnovu ponude i potražnje. Pojedine zemlje imaju određeni uticaj na tržište naftnih derivata, ali se cijena sirove nafte prije svega određuje globalnim tržišnim kretanjima”, ističe on.

Na pitanje šta ako SAD, kao najveći svjetski proizvođač nafte, odluče da uvedu restrikcije, on ističe da, iako BiH ne nabavlja naftu direktno iz te zemlje, to bi uticalo i na nju, jer sve zavisi od globalnog tržišta.

“To bi uticalo na globalno tržište i vjerovatno dovelo do rasta svjetskih cijena nafte. Posljedice bi se, posredno, osjetile i na našem tržištu. SAD nastoje da izvoze što više proizvoda sa dodatom vrijednošću, odnosno prerađenih naftnih derivata, jer oni ostvaruju veću ekonomsku vrijednost od izvoza same sirove nafte. Na taj način veći dio vrijednosti ostaje u domaćoj privredi i preradi”, naglašava on.

Poznati američki analitičar Piter Zajen, koji je još za vrijeme administracije Baraka Obame predvidio da će SAD uskoro odustati od održavanja globalnog poretka, navodeći geopolitičke razloge zbog kojih će se to desiti, sada tvrdi da je neizbježno da će Amerika uvesti barem neka ograničenja na izvoz svojih naftnih derivata kako bi zaštitila svoje potrošače.

On ističe da će to imati nesagledive posljedice po globalna tržišta, a posebno za dio Azije i Evropu, koji nemaju značajne domaće proizvodne kapacitete.

Dio energetskih eksperata, poput Mirze Kušljugića, smatra da će ta činjenica natjerati svijet na bržu energetsku tranziciju kako bi se smanjila ovisnost od fosilnih goriva. On, naime, smatra da BiH mora biti usklađena s evropskom energetskom politikom, na čije tržište i standarde se oslanja.

“Zato moramo uskladiti svoju energetsku politiku s evropskom, ali kroz prizmu vlastitog interesa. Do sada nismo postavljali osnovno pitanje za što nam treba energetska tranzicija. Mi to često doživljavamo kao nešto što nam se nameće zbog EU, uz argument da imamo dovoljno uglja. Međutim, sada moramo postaviti ključna pitanja kako ćemo se dalje kretati imajući u vidu globalna kretanja”, ističe on.

Nastavi čitati

Aktuelno