Connect with us

Politika

KAKO SU DODIK I SNSD POKLEKLI i dokazali da su samo GALAMDŽIJE

Politička drama u Republici Srpskoj ulazi u novu fazu u kojoj Milorad Dodik i SNSD , a s njima i Nenad Stevandić, predsjednik NSRS pokušavaju naći „izlaznu strategiju“ kako da pobjegnu iz ćorsokaka u koji su sami sebe doveli.

Iako su mjesecima tvrdili da prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske neće biti, da će ih zabraniti pa čak i policijom onemogućiti, na kraju su kapitulirali pred zakonima države BiH i institucijama koje su pokušavali ismijavati i ponižavati.

Iščitava se to veoma jasno iz jučerašnjih poteza i SNSD-a i Dodika i Stevandića.

Dodikov ‘mic po mic’ do učešća SNSD-a na prijevremenim izborima

Predsjednik NSRS, Nenad Stevandić koji je u ovoj situaciji Dodikov ‘megafon’ već je uoči današnje sjednice pokušao relaksirati stav o izlasku na izbore i najavio mogućnost donošenja takve odluke na sutrašnjoj sjednici NSRS.

Čak je Stevandić izjavio da je neophodno da Dodik mora podnijeti ostavku, da bi NSRS uopšte zauzela stav o izlasku na izbore,

To je paradoksalno, jer se zna da je već 18. avgusta pravosnažnom odlukom Suda BiH o odluci CIKBiH o prestanku mandata Dodiku, on ostao bez funkcije predsjednika Republike Srpske.

Jasno je da se navodnom ostavkom želi predstaviti da je to Dodikov lični čin, a ne odluka državnih institucija proizašla iz sudske presude izrečene Dodiku.

Još veći apsurd leži u tome što je Dodik sam svojim potezima priznao presudu Suda BiH , platio je 36.500 KM da izbjegne zatvorsku kaznu, prenio ovlaštenja na potpredsjednika Republike Srpske iz reda hrvatskog naroda i uložio žalbu Ustavnom sudu BiH.

Sve to jasno potvrđuje da je prihvatio pravni okvir BiH, a ne da mu se suprotstavio, kako je politički najavljivao.

Ono što Dodik sada radi predstavlja čisti salto mortale. Od pozicije „nema izbora, ja sam predsjednik“ došao je do toga da se povlači i pokušava spasiti obraz pred vlastitim biračima.

Pokazuje to današnja sjednica Narodne skupštine Republike Srpske, na čijem dnevnom redu je stav o prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske iako je NSRS već donijela neustavni zaključak da ne priznaje odluke CIKBiH, a Ustavni sud BiH taj zaključak stavio van snage.

I ta sjednica još jednom potvrđuje da su SNSD i Dodik majstori političkog spina. Nakon što su iscrpili sve retoričke prijetnje sada pokušavaju odgovornost za svoje povlačenje pred institucijama BiH svaliti na opoziciju.

I on i Stevandić poslali su već poruku u javnost da je opozicija odbila učešće na izborima, odbio bi i SNSD.

Sad navodno i režimske stranke moraju na izbore da ne bi neko iz FBiH birao predsjednika Republike Srpske. U svom tom cirkusu koji je režim u Republici Srpskoj napravio posljednjih mjeseci niko ne preuzima odgovornost za to što se uporno degradiraju institucije i obmanjuje javnost.

Predstava u četiri tačke dnevnog reda

Narodna skupština Republike Srpske, odnosno većina predvođena SNSD-om mjesecima je u službi samo ispunjavanja Dodikovih želja i prohtjeva. I današnja posebna sjednica je u stvari ‘predstavu u četiri tačke dnevnog reda’, ali suštinski taj dnevni red prikriva činjenicu da se Dodik i SNSD moraju povinovati odluci CIK-a, a time i državi BiH, koju SNSD stalno dovodi u pitanje.

Stevandićeva izjava da bi neizlazak na izbore značio poraz, jer bi se predsjednik Republike Srpske mogao birati i na biralištima u Federaciji, otkriva duboku nemoć režima i ironija je potpuna , SNSD je priznao ono protiv čega se zaklinjao da će se boriti.

Ovdje je riječ o političkom spinu kojim će SNSD pokušati uvjeriti birače da se povlače taktički, a ne poraženi, a u stvari činjenica je da su kapitulirali pred državnim institucijama BiH, da su srušili autoritet institucija u Republici Srpskoj i da su opoziciji poklonili moćnu argumentaciju zato što je odbila učestvovati u SNSD-ovoj farsi proteklih mjeseci.

Zato je ova SNSD-ova strategija, više bijeg nego osmišljeni plan, a svaki bijeg u politici ima svoju cijenu.

Dodik je itekako svjestan ćorsokaka u kojem se našao i u koji je povukao, ne samoo pojedince oko sebe, nego i institucije Republike Srpske i nervozan i onemoćao što je bilo vidljivo i na jučerašnjoj konferenciji za novinare, sada pokušava minimizirati štetu i pretvoriti poraz u prednost.

U toj svojoj slabosti ponovo pokušava fokus sa svojih grešaka prebaciti na ‘emotivnu priču o Sarajevu i Briselu koji prijete Republici Srpskoj’.

Related Topics:

Politika

UBJEDLJIVO NAJGORA U REGIONU! BiH 92. od 139 ekonomija svijeta!

Među 139 ekonomija svijeta, BiH se na ljestvici Globalnog inovacijskog indeksa (GII) našla na 92. mjestu i najlošije je rangirana od svih zemalja u okruženju.

Primjera radi, Hrvatska je 40. mjestu, Srbija na 54., Sjeverna Makedonija na 63., a Crna Gora na 64.

GII predstavlja vodeću referencu za mjerenje inovacionog učinka ekonomija širom svijeta, a izgrađen je na velikom skupu podataka, odnosno zbirci od 81 pokazatelja iz međunarodnih javnih i privatnih izvora. Inovacije se mjere na osnovu kriterijuma koji uključuju institucije, ljudski kapital i istraživanja, infrastrukturu, poslovnu sofisticiranost, tržišnu sofisticiranost, rezultate znanja i tehnologije te kreativne rezultate.

Najlošiji indeks
BiH je, praktično, nazadovala u svim područjima.

Ugledni ekonomski stručnjak, Vjekoslav Domljan, koji rezultate GII kontinuirano prati, kaže da BiH ima najlošiji indeks, zapravo, u posljednjih šest godina. Ključ svega je, navodi, da BiH mora povećati produktivnost.

“BiH ima stopu rasta od 2,5 posto godišnje, dakle BDP-a, a da bi stigla zemlje visokog dohotka, mora povećati stopu rasta na najmanje šest i sedam posto, jer i zemlje visokog dohotka imaju dugoročnu stopu rasta od dva posto. Dakle, ako slijedimo 2,5 posto, treba nam stoljeće da ih stignemo. Da bismo skratili to i da bismo život građanima BiH učinili boljim, moramo povećati produktivnost. U jednoj manjoj mjeri možemo povećati zaposlenost, ali sve teže, jer imamo problema s tržištem rada”, govori Domljan za „Dnevni avaz“.

U kakvoj je trenutnoj situaciji BiH, Domljan objašnjava slikovito.

“BiH liči na čovjeka koji ima jednu ruku slomljenu, druge nema, a noge mu zavezane i kao takav je bačen u vodu i treba da ispliva. Kada kažem to, mislim na sljedeće: BiH ima valutni odbor, dakle, nema monetarnu politiku, odnosno nema jednu ruku, druga ruka je fiskalna politika, koja je razdrobljena, jer imamo na nivou države indirektne poreze, direktne na nivou entiteta, a u slučaju Federacije BiH podijeljene između Federacije i 10 kantona, što znači fragmentirana, nekoordinirana, fiskalna politika ili jednostavno kazano slomljena ruka. Noge su zavezane zbog situacije s Ustavom, ne možemo ništa mijenjati i popravljati i u toj situaciji ekonomija može napredovati ako uvede politiku produktivnosti”, govori Domljan.

Afričke zemlje
Naglašava da se politika produktivnosti temelji na dvije osnove, a to je inovativnost i obuka, odnosno trening.

“Nažalost, našim razvojnim dokumentima se riječ produktivnost gotovo ne može naći, a da ne govorimo o inovativnosti i šta zapravo radimo. Prema posljednjim raspoloživim pokazateljima, za istraživanje i razvoj mi izdvajamo 0,2 posto BDP-a. Afričke zemlje izdvajaju 0,5 posto, a cilj im je jedan posto. Cilj Evropske unije je tri, a realiziraju ga sa 2,2 posto. Globalni prosjek je također 2,2 posto i BiH sa 0,2 ne može biti inovativna i ne može biti konkurentna”, podvlači ovaj stručnjak.

Da stvar bude gora, umjesto napretka, BiH se na toj ljestvici strmoglavila sa 80. mjesta na kojem je bila prošle godine, na 92. poziciju.

To nije fikcija
“Ovo nam je najlošiji indeks u posljednjih šest godina. Zapravo smo na začelju svijeta. Ali, znamo recept. Trebamo utemeljiti globalne centre kompetencija i izvrsnosti. Kada govorimo o FBiH, trebamo vidjeti koje su postojeće, a koje pitencijalne komparativne prednosti i u tom sektoru praviti barem jedan centar izvrsnosti. Recimo u Sarajevu proizvodnju softvera, a u Mostaru obnovljivih izvora energije i turizma, tako i za Tuzlu, Zenicu i kroz to, uz pomoć države, izvršiti povezivanje istraživača, radnika, teoretičara i praktičara. To nije fikcija, to sve piše u Strategiiji razvoja FBiH 2021. – 2027., ali nismo ništa uradili”, zaključuje Domljan.

Nastavi čitati

Politika

VUKOMANOVIĆ: Posebna sjednica NSRS još jedno GAŽENJE INSTITUCIJA i borba vlasti za opstanak

Za danas je najavljena posebna sjednica NSRS, a na dnevnom redu je odluka o prijevremenim izborima za predsjednika RS.

Sjednica je zakazana samo mjesec dana nakon one na kojoj su usvojeni zaključci kojom se odbacuje svaka mogućnost održavanja izbora.

– Sjednica je zakazana iznenada i na brzinu, kao i većina stvari koje vlast u RS radi. Redovnih sjednica, koje su prijeko potrebne, nema, ali se zato stalno prave posebne i to onda kada treba da se sprovedu određeni interesi Milorada Dodika i ljudi na vlasti. Ne vidim razlog da NSRS zauzima novi stav o izborima, kada je sve ostalo isto od prošlog puta kada je stav već zauzela. Sve što sada rade predstavlja novo gaženje institucija i pokazuje da nemaju nikakvo ozbiljno rješenje već samo golu borbu za opstanak – kazala je za “Avaz” poslanica PDP-a u NSRS PDP Tanja Vukomanović.

Ona dodaje da SNSD i njegovi partneri imaju pravo da mijenjaju stavove, izlaze na izbore ili ne, ali da u tu priču nemaju pravo uvlačiti institucije RS.

– Što se tiče PDP-a, mi smo ostali pri istoj odluci da ne trebamo učestvovati na izborima, ali ta odluka nikada nije isključivala mogućnost da podržimo nekog drugog kandidata opozicije. S druge strane, do danas nemamo konkretna imena, sve s čime se licitira saznajemo iz medija. Smatram da se o ovim pitanjima mora razgovarati otvoreno, temeljno i unutar opozicije i da takve odluke moraju biti jasne i zajedničke, a ne servirane preko medija – dodaje Vukomanović.

Nastavi čitati

Politika

BUDŽET POD LUPOM! Revizija otkriva rezultate izvršenja za prethodnu godinu!

Kancelarija za reviziju institucija Bosne i Hercegovine objavila je izvještaj o finansijskoj reviziji izvršenja budžeta BiH za 2024. godinu u kojem je iznijela mišljenje sa rezervom i u finansijskom izvještaju i mišljenju o usklađenosti.

Kako se navodi u dokumentu koji je zvanično objavljen na sajtu Kancelarije za reviziju institucija BiH, u bilansu stanja nisu realno iskazane pozicije stalnih sredstava i kratkoročnih potraživanja, odnosno potcijenjene su za nepoznat iznos zbog izostanka evidentiranja određenih stalnih sredstava i potraživanja.

Takođe, kako su naveli, ne postoji evidencija o imovini kojom raspolažu ili koju koriste institucije BiH.

Zbog ovoga je izvršenju budžeta BiH dodijeljeno mišljenje sa rezervom u finansijskom izvještaju.

“Prema našem mišljenju, osim za moguće efekte ovih pitanja opisanih u Osnovi za mišljenja sa rezervom, izvještaj o izvršenju budžeta prikazuje istinito i fer, u svim značajnim aspektima, finansijsko stanje imovine, obaveza, prihoda i rashoda institucija BiH na dan 31. decembra 2024. godine, te novčani tok i izvršenje budžeta za godinu koja se završava na navedeni datum, u skladu s primjenjivim okvirom finansijskog izvještavanja”, piše u reviziji.

Skrenuli su pažnju na nezadovoljavajući sistem naplate, evidentiranja i kontrole prihoda te usaglašavanja prihoda evidentiranih u Glavnoj knjizi trezora s podacima iz pomoćnih evidencija kod institucija BiH.

“Skrećemo pažnju i na potencijalne obaveze po osnovu sudskih sporova, arbitražnih i drugih postupaka”, stoji u izvještaju Kancelarije za reviziju institucija BiH.

I mišljenje o usklađenosti je sa rezervom.

“Postupci Ministarstva finansija u pogledu rokova pripreme Nacrta zakona o budžetu za 2024. godinu nisu u skladu sa Zakonom o finansiranju institucija BiH. Prema našem mišljenju, osim za navedeno u paragrafu Osnova za mišljenje s rezervom, aktivnosti, finansijske transakcije i informacije Ministarstva sadržane u izvještaju o izvršenju budžeta u skladu su, u svim značajnim aspektima, sa zakonima i drugim propisima koji su definisani kao kriterijumi za datu reviziju”, ističe se u reviziji.

Podsjećamo, Dom naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine je državni budžet za 2024. godinu usvojio tek 19. jula prošle godine.

Prije toga je ovaj Nacrt budžeta u iznosu od 1,355 milijardi KM usvojen u Savjetu ministara BiH, te je u odnosu na 2023. godinu bio veći za 40 miliona KM.

Takođe, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine je na hitnoj sjednici u utorak trebalo da razmatra Prijedlog zakona o budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza BiH za 2025. godinu, čiji je predlagač Predsjedništvo BiH, sa zahtjevom za razmatranje po hitnom postupku.

Nastavi čitati

Aktuelno