Američki naučnici su otkrili da paracetamol, lijek koji se najčešće koristi protiv bolova u cijelom svijetu, ima neočekivane nuspojave, kao što su bizarne promjene ličnosti, odnosno smanjenje straha i sklonost ka rizičnim aktivnostima.

Stručnjaci su otkrili da paracetamol, koji se u Sjedinjenim Američkim Državama prodaje pod nazivom tilenol, izaziva rizično ponašanje kod nekih ljudi, prenio je Dejli mejl.

Paracetamol, koji se izdaje bez recepta, redovno koriste milioni Britanaca svake godine, a naučnici sada upozoravaju da taj lijek može da izazove bizarne promjene ličnosti, kao što je predstavljanje tuđeg rada za svoj ili vožnja automobila bez vezivanja pojasa ili čak sklonost ka veoma rizičnim ponašanjima, kao što su visokorizični seksualni susreti, opasna vožnja, upotreba droga i alkohola i krađe u prodavnicama.
Neurolog sa Univerziteta Ohajo u SAD Boldvin Vej, koji je autor studije, rekao je da izgleda da acetaminofen, koji je ključni sastavni dio paracetamola, utiče na to da ljudi osjećaju neustrašivijim kada razmišljaju o rizičnim aktivnostima.

Britanska zdravstvena služba insistira da je paracetamol bezbjedan za ogromnu većinu pacijenata pod uslovom da se uzima u ispravnoj dozi, prenosi Tanjug.

Ako imate ubrzani puls, a takvo stanje traje duže vrijeme, to nije dobro za srce i kardiovaskularni sistem, objasnila je kardiolog dr Milena Pandrc sa Vojnomedicinske akademije (VMA) u Beogradu u podcastu Zdravo sa Ivanom.

Naime, mnogo je onih koji olako prelaze preko ove činjenice, gdje spada populacija od 35.godine pa naviše, koja ne prihvata bolest. Takođe, pored genetike, gojaznosti, tu je i stres koji je naša svakodnevnica a koji može biti okidač za brojna stanja i bolesti.

Kada se suočavamo sa stresnom situacijom, tijelo automatski reaguje oslobađanjem hormona kao što su adrenalin i kortizol. Ovi hormoni pripremaju tijelo na akciju, ubrzavajući srčani ritam i povećavajući krvni pritisak. U normalnim okolnostima, kada stresna situacija prestane, tijelo se vraća u ravnotežu.
Broj otkucaja nam je direktan prediktor i predviđa koliko ćemo dugo živeti. I ukoliko štedimo naše srce, dakle, ukoliko taj broj otkucaja bude niži, naše srce će duže trajati. Svaki prolongirani period trajanja povišenog broja otkucaja dovodi do oštećenja srčanog mišića, objasnila je kardiolog.

Kako stres utiče na srce

Stres može biti okidač kada su kardiovaskularna oboljenja u pitanju. Ukoliko ste stalno napeti, pod stresom i tenzijom, a imate provocirajući faktor, možete ugroziti svoje zdravlje. Bol u grudima i ubrzan puls znak je stresa, i ne mora da predstavlja uvek opasnost, ali, treba obratiti pažnju kada su neke stvari u pitanju.

Istraživanja pokazuju da dugotrajni stres može biti značajan faktor u razvoju srčanih bolesti. Povišeni krvni pritisak, ubrzan rad srca i povećana proizvodnja upalnih molekula povezani su sa većim rizikom od ateroskleroze. Ovo stanje može dovesti do infarkta miokarda, angine pektoris i drugih ozbiljnih kardiovaskularnih problema. Što se tiče hormona koji se oslobađa u stresu, on se direktno vezuje za neke receptore na srcu i direktno povećava naš krvni pritisak te povećava broj srčanih otkucaja. I mi kažemo da su to ljudi koji imaju jednu vrstu menadžerske bolesti, dakle koji imaju tu simpatičku hiperreaktivnost.

Na taj nivo stresa mi možemo da delujemo na dva načina. Možemo da delujemo lekovima koji smanjuju broj otkucaja, mi ih zovemo beta-blokatori, a možemo da djelujemo i sedativima. Dakle, lijekovima koji indirektno smanjuju tu koncentraciju hormona stresa u cirkulaciji. Tako da je u tom smislu liječenje ovih pacijenata, ili i budućih pacijenata, vrlo o kompleksno i treba da bude šire sagledano od običnog skoka pritiska i skoka broja otkucaja, objasnila je kardiolog u podcastu Zdravo sa Ivanom.

Kardiovaskularne bolesti povezane su sa stresom nisu samo fizički. Stres može izazvati i psihološke poremećaje, kao što su anksioznost i depresija, koji dodatno pogoršavaju zdravlje srca. Redovna kontrola i javljanje ljekaru može spriječiti dalji razvoj bolesti i moguće komplikacije, piše Telegraf.

Najčešći znak da vam nedostaje gvožđe jeste stalni umor, ali postoje i drugi, manje poznati simptomi. Ipak, koje god simptome da imate, najbolje je uraditi analizu krvi, koja će sa sigurnošću pokazati koliko gvožđa ima u vašem organizmu.

Lomljivi nokti, suve usne

Jedan od manje poznatih simptoma jeste želja za jelom neprehrambenih proizvoda koji nisu za jelo. Naučnici nemaju konkretno objašnjenje zašto ljudi sa nedostatkom gvožđa često žude za stvarima koje se ne jedu, kao što su šljunak, glina, kreda, zid, karton i drugo.

Ovaj poremećaj se zove pika, privremen je i njegov tačan uzrok je nepoznat, ali nedostatak gvožđa, cinka i drugih hranljivih materija u tijelu može da ga izazove. Slabi i lomljivi nokti ili nokti sa linijama i jamama mogu ukazivati na nedostatak gvožđa. Pošto ovi simptomi mogu biti uzrokovani i drugim zdravstvenim problemom, najbolje bi bilo da se uradi analiza krvi.

Ljudi sa nedostatkom gvožđa mogu patiti od suvih i ispucalih usana. Čak trećina osoba sa nedostatkom gvožđa ima stanje zvano angular cheilitis, koje izaziva pucanje uglova usana.

Otečen jezik, sindrom nemirnih nogu

Otečen jezik je još jedan simptom koji se često zanemaruje. Takođe se naziva atrofični glositis. Kada jezik nabrekne, uobičajeni grebeni na jeziku nestaju i on izgleda jednolično i meko. Može izazvati probleme sa žvakanjem, gutanjem ili govorom.

Neki ljudi doživljavaju stalnu žudnju za ledom, stanje koje se medicinski naziva pagofagija i jedan je od najčešćih simptoma nedostatka gvožđa. Nije poznato zašto se javlja žudnja za ledom, ali se smatra da umiruje otečeni jezik. Ne morate da paničite ako volite led, osim ako ga ne konzumirate pretjerano.

Sindrom nemirnih nogu je stanje koje karakteriše neprijatan osjećaj u nogama, sa neodoljivom željom da se pomjeraju noge. Pacijenti to opisuju kao peckanje, kao da im insekti mile po nogama. Iako ljekari nisu sigurni šta je uzrok ovog stanja, nedostatak gvožđa je jedan od razloga, prenosi Dan.