Connect with us

Društvo

KAKVA SREĆA! Ivana se rodila i porodila na Vaskrs

Zovem se Ivana Veličković i rođena sam na najveći hrišćanski praznik, Vaskrs, 15. aprila 1985. godine. Nakon više od tri decenije, takođe 15. aprila, dobila sam kontrakcije – rađala sam na svoj rođendan, ovako počinje priča Ivane Veličkov iz Beograda, koja se rodila i porodila na Vaskrs, iako se njegov datum svake godine mijenja.

Ova žena, koja je zaokružila put od rođenja do rađanja baš na isti dan, opisala je kakvo značenje za nju ima Vaskrs, kako proslavljaju rođendane i kako je izgledao dan kada je u toplini svog doma na svijet donijela novi život – svoju kćerku Maju.

Porođaju njene majke, kako kaže Ivana, prethodio je rad u kuhinji kada je dobila kontrakcije.

“Rođena sam na najveći hrišćanski praznik, Vaskrs, tačno u podne 15. aprila 1985. godine u Požarevcu. Moja mama kaže kako je puno radila u kuhinji dan ranije, pripremajući trpezu, te da je ručno mućenje jaja (nekakvom spiralnom žicom) doprinelo dobijanju prvih kontrakcija. Verujuća sam i okrenuta Gospodu od malih nogu, iako moja primarna porodica nije izrazito crkvena, ali jesu verujući”, priča Ivana.

Već sa svega osam godina, za vrijeme liturgije, Ivani se javila želja da jednog dana freskopiše crkvu.

Godinama kasnije, nakon završetka Akademije SPC za umetnost i konzervaciju, Ivana je dobila poziv koji ju je ostavio u nevjerici.

“Odlazila sam u našu seosku crkvu u Rabrovu (nekadašnjem Hrabrovu) i sećam se kada sam se molila sa svojih osam godina, za vreme liturgije, da jednoga dana freskopišem našu crkvu, s obzirom na to da su zidovi bili beli, a tavanica ultramarin plava sa zlatnim zvezdicama. Godinama kasnije zaboravila sam na tu molitvu, ali došao je dan kada sam završila Akademiju SPC za umetnost i konzervaciju i kada me je novi sveštenik iz sela pozvao da freskopišem našu crkvu. To je bio šok, ćutala sam, setila sam se te molitve. Gospod mi je ispunio želju nakon 19 godina i, sa timom kolega, freskopisali smo crkvu i konzervirali ikonostas”, priča Ivana.

Jednog dana Ivana se, u jednom seocetu u Rovinjskoj šumi, našla u situaciji u kojoj je spoznala ljubav prema jednoj vještini.

“Život me je vodio dalje. Baš tih dana sam se pitala sa kojom sam svrhom ovde na svetu, te sam odgovor dobila o Vaskrsu. Našla sam se u jednom seocetu u Rovinjskoj šumi, gde se jedna divna žena porađala. Intuitivno sam joj asistirala i otkrila da je babištvo moja suština, te sam završila srednju Deligradsku za babicu. Za fakultet nisam bila sasvim sigurna da li treba da ga upišem. Sećam se, restaurirala sam ikonu Gospoda Isusa Hrista i obratila mu se molitvom da mi kaže nekako da li da upišem fakultet, čiji sam prijemni već položila. Sutradan sam otišla na fakultet, na dodelu indeksa, kada je voditelj programa rekao: ‘Indekse će vam uručiti gospodin Hristos lično’, prisjeća se Ivana.

Kako i sama kaže, tada je shvatila da konkretniji odgovor nije mogla da dobije.

“Ispostavilo se da je direktor dr Hristos Aristopulos, Grk”, objasnila je.

Kada je začela svoju treću kćerkicu, kako kaže Ivana, osjećala je da će se poroditi na Vaskrs, iako su prognoze ljekara bile da će termin porođaja biti 24. april.

“Rekla sam da sam ja rođena 15. aprila na Vaskrs, ali da je te godine Vaskrs 16. aprila i da ću je tada roditi. I tako je i bilo. Petnaestog aprila 2017. krenule su kontrakcije, rađala sam tokom svog rođendana, i kada je prošla ponoć i zazvonila zvona vaskršnje liturgije, 16. aprila, rođena je moja Maja u toplini svog doma”, ispričala je hrabra Ivana.

Čitav život, kroz mnoge bitne situacije, ističe Ivana, svjedočila je nevjerovatnoj milosti i ljubavi Božijoj.

“On je uzeo na sebe sve grehe ovog sveta, pobedio smrt i vaskrsao, darujući nam život večni. Sada punim 40 godina, i s obzirom na to da je Stradalna sedmica, postim i iščekujem Vaskrs, ne slavim ni svoj ni kćerkin rođendan tokom posta. Moja kćerka Maja (na grčkom: “babica”) kaže da se raduje što ćemo zajedno slaviti rođendan”, poručuje Ivana, prenosi Telegraf.

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Pred nama pravi ljetni dan

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti sunčano i vrlo toplo, uz malu do umjerenu oblačnost i temperaturu vazduha do 35 stepeni Celzijusovih.

Prolazna kiša biće moguća ponegdje na sjeveru i istoku.

Iz Hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske saopšteno je da će nebo biti zamućeno usljed prisustva saharskog pijeska.
Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od 14 do 21, na jugu i sjeveru do 23, a dnevna od 29 do 35 stepeni Celzijusovih, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Vjetar će biti slab do umjeren južni i jugozapadni.

Nastavi čitati

Društvo

POZIV ZA POMOĆ! Upućen apel za pomoć u liječenju Banjalučanke Jelene Karajice

UG Humanitas nakon ličnog obraćanja Jelene Karajice, rođene Banjalučanke koja se danas nalazi u Kanadi, pokreće humanitarnu akciju za prikupljanje sredstava za njeno hitno liječenje. Akcija zvanično počinje 5. juna i traje do 31. jula 2025. godine.
Jelena (1983) je teško oboljela, a iza nje su mjeseci borbe s nizom izuzetno ozbiljnih dijagnoza. Ima primarni sklerozirajući holangitis u kontekstu moguće Kronove bolesti, cirozu jetre, uznapredovalo hronično oboljenje bubrega sa potvrđenom nefrokalcinozom, dijalizu tri puta sedmično, osteoporozu sa višestrukim patološkim prelomima, animalnu anemiju, umbilikalnu herniju i niz drugih komplikacija. Zbog progresivnog pogoršanja njenog stanja, jedina nada za nastavak života jeste hitna transplantacija bubrega.

U nastavku prenosimo njeno pismo, koje ne ostavlja nikoga ravnodušnim:

Poštovani,

Moje ime je Jelena Karajica. Rođena sam 02.06.1983. godine u Banjaluci, gdje sam i živjela do svoje 19. godine. Zatim sam, vođena poslednjom željom svoje majke, koja je na žalost preminula od karcinoma, otišla u Kanadu da nastavim studije.

U februaru 2024. godine suočila sam se sa za mene do sada najtežom dijagnozom – hronično otkazivanje bubrega. Obavljena biopsija bubrežnog tkiva pokazala je da su od 32 uzorka tkiva, 28 uzoraka trajno oštećeni. Jedine opcije da nastavim svoj život su odlazak na dijalizu tri puta sedmično, po četiri sata, i transplantacija bubrega. Zbog pridruženih bolesti, a to su težak oblik Kronove bolesti, sindrom iritabilnog crijeva, ciroza jetre i aplastična anemija te gubitak mišićne mase, u potpunosti mi je onemogućeno kretanje. Zbog izuzetno niskog pritiska koji je sklon oscilacijama, dijalizu podnosim mnogo lošije od očekivanja ljekara.

Naposljetku, moj život je zaista ugrožen i jedina nada mi je transplantacija bubrega. U Kanadi se na transplantaciju bubrega čeka minimum šest godina, i svega 20% oboljelih dobiju tu priliku. Nažalost, prema mišljenju nefrologa u Otavi, ja nemam ni blizu toliko vremena na raspolaganju, i moja jedina šansa za život je hitna transplantacija bubrega. Prema predračunu bolnice u Turskoj, za operaciju i rehabilitaciju potrebno je 175 000 evra.

U Banjaluci, gdje su mi bliski i dragi prijatelji i porodica, organizovane su humanitarne akcije, utakmice, kao i platforme za prikupljanje novca. Uz svu dobru volju mojih divnih Banjalučana, skupljen je novčani iznos od 32 000 KM. Beskrajno sam zahvalna za njihovo dobročinstvo, ali na žalost, potrebna su mi dodatna sredstva, tačnije, 150 000 evra.

Budući da mi se zdravlje svakim danom sve više pogoršava i da mi je jedina šansa za nastavak života hitna transplantacija bubrega, a da dosad prikupljena novčana pomoć za istu nije dovoljna, obraćam se i Vama, sa velikom nadom u Vašu humanost i solidarnost. Bila bih Vam veoma zahvalna ukoliko biste skratili moj strah i neizvjesnost te podržali moju svakodnevnu i dugotrajnu borbu, koja se sada pretvorila praktično u bitku za život. Razumijem da se radi o ogromnoj sumi novca, samim tim, svaka pomoć je dobrodošla.

Kako pomoći Jeleni:

Svi koji žele pomoći Jeleni Karajici u njenoj borbi za život, mogu to učiniti na sljedeće načine:

Uplatom sredstava na račun Udruženja građana „Humanitas“:
Broj računa: 5551000062303262 – Nova banka a.d. Banja Luka
Putem PayPal aplikacije:
paypal@humanitas.ba
Pozivom na humanitarni broj telefona 17069
(dostupan korisnicima Mtel, BH Telecom i HT Eronet – cijena poziva 2 KM)

Nastavi čitati

Društvo

KATASTROFALNA GODINA ZA ERS: Izgubili preko 140 miliona KM

Preduzeće “MH Elektroprivreda Republike Srpske” (ERS) bilježi drastičan pad dobiti u 2024. godini u odnosu na prethodnu, piše Akta.ba.

Nakon što je u 2023. ostvarilo impozantnu dobit od 144.856.730 KM i zauzelo drugo mjesto na listi najprofitabilnijih kompanija u Republici Srpskoj, u ovoj godini ERS više nije ni među top 20 firmi po dobiti. Prema najnovijim podacima, dobit je svedena na svega 3.250.022 KM.

Osim značajnog pada profita, smanjen je i ukupan prihod. U 2023. godini prihod ERS iznosio je 1.151.994.463 KM, dok je u 2024. taj iznos opao na 1.006.874.879 KM, što dodatno potvrđuje finansijski pad ove energetske kompanije.

Elektroprivreda Republike Srpske se u 2024. godini suočava s ozbiljnim izazovima – od naglog pada dobiti i prihoda, preko sve izvjesnijih međunarodnih arbitražnih tužbi, pa do strateške promjene IT infrastrukture.

Arbitražni spor s Elektrogospodarstvom Slovenije prijeti milionskim gubicima

Na lošu finansijsku sliku kompanije dodatno utiču i međunarodni arbitražni sporovi. Najveći među njima je postupak koji je Elektrogospodarstvo Slovenije pokrenulo pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicionih sporova u Washingtonu (ICSID) zbog ulaganja u RiTE Ugljevik.

Slovenačka kompanija potražuje čak 695,2 miliona evra (više od 1,3 milijarde KM), dok se dodatno potražuje i 67 miliona evra zateznih kamata za neisporučenu električnu energiju.

Premda je spor privremeno zamrznut, dogovorom BiH i Elektrogospodarstva Slovenije predloženo je novo odlaganje nastavka arbitraže do 31. jula 2025. godine.

Pitanje odgovornosti za arbitražne sporove, uključujući i slučaj “Viadukt” vrijedan 110 miliona KM zbog propalog projekta HE Vrbas, ostaje bez odgovora.

Pravobranilaštvo BiH upozorava da bi posljedice mogle biti katastrofalne, a istovremeno izostaje institucionalna reakcija odgovornih.

Ulaganja od 40 miliona KM nepovratno izgubljena?

Podsjetimo takođe, da je ERS dodatno uzdrmala odluka o napuštanju SAP ERP sistema, u koji je uloženo 40 miliona KM. Sistem se koristio od 2015. godine, a glavni izvođač radova bila je kompanija “Prointer”, koja je ostvarivala višemilionske prihode.

Međutim, nakon što je njemačka SAP kompanija prekinula saradnju s “Prointerom” 2023. godine i obustavila podršku za ERP 6.0 verziju, ERS je odlučio krenuti putem razvoja vlastitog softverskog rješenja.

Iz ERS tvrde da će novi softver razviti i održavati interni tim stručnjaka, čime žele zadržati sredstva unutar Republike Srpske i steći vlasništvo nad izvorom softverskog koda.

Kao dodatno opravdanje, navode i primjere globalnih kompanija poput Lidla, Nikea i Avona, koje su nakon ogromnih ulaganja obustavile svoje SAP projekte zbog neusaglašenosti sa internim procesima.

Dok javnost i dalje čeka odgovore o odgovornosti za višemilionske štete i potencijalno ugroženu energetsku stabilnost, ERS ulazi u nesigurnu fazu poslovanja, čije posljedice tek treba procijeniti.

Nastavi čitati

Aktuelno