Connect with us

Svijet

KANADA POSLALA OZBILJNO UPOZORENJE TRAMPU! “Izbiće rat”

Kanadski ministar energetike Džonatan Vilkinson danas je odbacio tvrdnje novoizabranog predsjednika SAD Donalda Trampa da Americi nije potrebno ništa iz Kanade i upozorio na potencijalne uzvratne trgovinske mjere iz Otave, uključujući izvozne takse na naftu.

Odgovarajući na Trampove izjave da postoji mogućnost da poveća carine na 25 odsto, Vilkinson je rekao da SAD nemaju lako dostupnu alternativu kanadskoj sirovoj nafti, uranijumu, potaši i drugim kritičnim mineralima, piše “Bloomberg”.
“Većina sirove nafte koja se proizvodi u SAD je lagana slatka nafta. Rafinerije na Srednjem zapadu (SAD) su uspostavljene za tešku sirovu naftu i nemaju alternativu korištenju kanadskih resursa – nije to ekonomski. Čak i alternativa koja postoji za neke od zalivskih rafinerija za tešku naftu, to je Venecuela”, zaključio je Vilkinson, jedan od kandidata da zamijeni odlazećeg premijera Džastina Trudoa.
On je istakao da je Kina druga opcija za SAD kada je u pitanju nabavka minerala, dok bi Rusija bila drugi izbor za uranijum i ocijenio da je “jednostavno netačno” da Vašingtonu nije potrebno ništa iz Kanade.

Vilkinson je za “Bloomberg” rekao da su direktori kanadskih naftnih kompanija zabrinuti zbog Trampove prijetnje o povećanju carina, ali da smatraju da postoji mogućnost da se sa zvaničnicima nove administracije SAD razgovara o tarifama, kao i budućoj saradnji.

“Dakle, (postoji) zabrinutost svakako, ali nema panike. Ljudi su prilično strateški orijentisani po pitanju ovoga”, rekao je on. Vilkinson je istakao da Kanada nastoji da odvrati Trampa od povećanja carina, ali da bi Otava “morala da odgovori” ukoliko dođe do toga, nevezano od potencijalnih izuzeća za energiju ili naftu.

“Nema šanse da Kanada stoji po strani i posmatra desetkovanje naše automobilske industrije ili drugih industrija. Moraćemo da odgovorimo na promišljen način, na način koji zapravo stvara maksimalan pritisak na predsjednika i na države koje imaju koristi od trgovine koju obavljaju sa Kanadom”, poručio je ministar.

On nije isključio mogućnost izvoznih taksi na naftu, ali je ponovio da će Otava insistirati na odvraćanju Trampa od upotrebe ekonomske sile putem razgovora i ukazao na negativan uticaj koji bi plan republikanca imao na američke potrošače.

“Ako uvedu carine na naftu, to će dovesti do povećanja cijena na pumpama u SAD. Ako povećaju carine na struju, na hidroelektranu, cijena struje za potrošače će rasti. Ako povećaju carine za potašu, američki proizvođači hrane će morati da plate tu cijenu i cijene hrane u SAD će porasti. Tokom relativno kratkog vremenskog perioda, vidjeće porast cijena i povećanje inflacije”, ocijenio je Vilkinson.

On je predložio proširenje saradnje sa SAD, dajući kao primjer fabriku za preradu germanijuma, iz rudnika sa Aljaske,u Britanskoj Kolumbiji, i istakavši da postoji mogućnost proširenja proizvodnje ovog metala.
Vilkinson je istakao da će se u odvraćanju Trampa osloniti na lobiranje američkih kompanija poput “American Petroleum Institute” i “ExxonMobil”.

Tramp je prethodno nekoliko puta sugerisao da bi Kanada trebalo da postane 51. savezna država, odbacivši ideju o upotrebi vojne sile da pripoji Kanadu SAD, ali nije isključio mogućnost ekonomske prisile.

Novoizabrani republikanski predsjednik Amerike je prethodno rekao da je granica između dvije zemlje “vještačka linija” i zaprijetio da će uvesti carinu od 25 odsto na uvoz iz Kanade, koja izvozi 75 odsto robe i usluga u SAD, prenosi “b92”.

Svijet

OPET PROBLEMI! Nove američke sankcije Kinezima podižu cijene nafte – tržišta uzdrmana!

Cijene nafte porasle su u četvrtak na međunarodnim tržištima prema 67 dolara, budući da su trgovce pred uskršnje praznike zabrinule nove američke sankcije kupcima iranske nafte.

Na londonskom tržištu se barelom nafte nakon podneva trgovalo po 97 centi višoj cijeni nego na jučerašnjem zatvaranju trgovine, od 66,82 dolara. Juče je zaključena trgovina u plusu 1,18 dolara.

Na američkom tržištu barel je danas poskupio za 1,07 dolara, na 63,54 dolara. Juče je zaključeno trgovanje u plusu 1,14 dolara.

Poticaj cijenama bile su u srijedu nove američke sankcije kineskim uvoznicima iranske nafte.

Američko ministarstvo finansija objavilo je da je uvelo sankcije još jednoj kineskoj nezavisnoj rafineriji zbog kupovine iranske nafte u vrijednosti većoj od milijardu dolara.

Washington do sada nije uvodio sankcije nezavisnim kineskim rafinerijama, između ostalog i zašto što uglavnom ne posluju preko američkog finansijskog sistema. Kineske državne kompanije obustavile su kupovinu iranske nafte kako ne bi prekršile sankcije.

SAD su pojačale pritisak na Iran paralelno indirektnim pregovorima s Teheranom o nuklearnom programu.

Cijene nafte rastu i zbog nagovještaja snažne potražnje u SAD.

Zalihe benzina i destilata pale su prošle sedmice za otprilike po dva miliona barela, objavilo je ministarstvo energetike u srijedu. Zalihe nafte porasle su za skromnih 500.000 barela.

Značajniji rast cijena zakočila su strahovanja da bi američko-kineski trgovinski rat koji su pokrenule “recipročne” američke sankcije na kineski uvoz mogao zakočiti ekonomiju i potražnju za energentima.

“Sudbinu svjetske ekonomije u velikoj će mjeri odrediti odgovor na pitanje tome hoće li SAD i Kina ipak postići dogovor i izbjeći dugotrajni trgovinski rat”, objašnjava Alex Hodes iz StoneX-a.

Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) već je blago snizila procjene rasta potražnje u ovoj i idućoj godini, na otprilike 1,3 miliona barela dnevno.

OPEC je odvojeno objavio da je u srijedu barel nafte njegovih članica poskupio 41 cent, na 68,06 dolara, prenosi jutarnji.hr.

Nastavi čitati

Svijet

BOGATAŠ PRIJETI! “Selimo Luj Viton u SAD ako EU ne zaštiti biznis – Brisel kriv za sve!”

Francuski milijarder i najbogatiji Evropljanin Bernar Arno upozorio je da bi gigant luksuzne robe LVMH mogao prebaciti proizvodnju u Sjedinjene Države u slučaju trgovinskog rata. “Brisel će biti kriv ako se to dogodi”, rekao je čelnik LVMH-a, u čijem jezgru je brend “Luj Viton”, tokom godišnje skupštine akcionara.

Podsjetimo, američki predsjednik Donald Tramp prošle nedjelje jeobjavio da svima obustavlja carine na 90 dana, osim Kini. EU je odmah pauzirala svoje protivcarine, izrazivši nadu da će u sljedeća tri mjeseca postići dogovor s Vašingtonom.

Arno smatra da je EU ta koja mora preuzeti odgovornost za pronalaženje sporazuma koji štiti njene interese bez podizanja carina.

SAD je glavno tržište za LVMH, pa bi kompanija bila izrazito izložena trgovinskom ratu između Bruxellesa i Washingtona. Arnault je istakao da će, ako dvije strane ne postignu dogovor, više carine natjerati LVMH i druge evropske kompanije da presele poslovanje u Sjedinjene Države.

“Ako Evropa ne bude mogla inteligentno pregovarati, biće posljedica za mnoga preduzeća”, uvjeren je.

Arnault, koji je prisustvovao Trampovoj inauguraciji u januaru, podržao je Trampov plan smanjenja poreza i birokratije koji za cilj ima navesti proizvođače da presele proizvodnju u SAD. Danas je kritikovao EU kao “birokratsku silu koja troši svoje vrijeme izdajući propise koji su nažalost nametnuti svim zemljama članicama i koji kažnjavaju ekonomske sektore”.

Potvrdio je da želi da EU i SAD uspostave “zonu slobodne trgovine”, što je ideja koju je već iznio američki milijarder Elon Musk, prenosi index.hr.

Nastavi čitati

Svijet

“NEMA DRUGIH INSTRUKCIJA OD VRHOVNOG KOMANDANTA”: Prva reakcija Rusije na prijetnje SAD da će se povući iz pregovora

Peskov je istakao da Moskva nije obaviještena o pozivima evropskih zemalja za mir u Ukrajini.

Moratorijum na udare na objekte energetske infrastrukture je istekao, a od ruskog predsjednika Vladimira Putina nije bilo drugih uputstava u vezi sa njegovim poštovanjem, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

“U ovom trenutku nema drugih instrukcija od vrhovnog komandanta, ruskog predsjednika Vladimira Putina”, rekao je on novinarima, odgovarajući na pitanje o daljim akcijama u vezi sa udarima na energetske objekte.

Prema njegovim riječima, već je postignut određeni napredak u vezi sa privremenim moratorijumom na napade na energetske objekte, ali predstoji još mnogo razgovora.

“Ovo je pitanje koje vjerovatno treba da se postavi u Vašingtonu. Vjerujemo da se određeni napredak već može konstatovati. Taj napredak je vezan za moratorijum, privremeni moratorijum kojeg se pridržavala Rusija, moratorijum na ne gađanje objekata energetske infrastrukture. Prema tome, određeni pomaci su već napravljeni, ali, naravno, predstoji još mnogo teških diskusija”, odgovorio je Peskov na pitanje koliko je po mišljenju Kremlja, vjerovatno da bi SAD mogle da se povuku iz mirovnog procesa u Ukrajini.

On je istakao da se Rusija pridržavala moratorijuma u vezi sa napadima na energetske objekte, što se, kako je naveo, ne može reći za Ukrajinu. Kijev s druge strane, tvrdi da Rusija krši postignut dogovor o ne napadanju energetskih postrojenja. Peskov je istakao da Moskva nije obaviještena o pozivima evropskih zemalja za mir u Ukrajini.

“Nismo čuli ni za kakve pozive na mir iz Evrope u posljednje vrijeme. Naprotiv, ima poziva na dalju militarizaciju, na militarizaciju same Evrope, militarizaciju Ukrajine i tako dalje”, rekao je Peskov.

Kako je naveo, Rusija nastoji da riješi konflikt u Ukrajini uzimajući u obzir svoje interese i otvorena je za dijalog. Peskov je naglasio da se kontakti između Putina i američkog predsjednika Donalda Trampa mogu brzo dogovoriti ako bude potrebno.

“Rusija nastoji da riješi ovaj konflikt, da obezbijedi sopstvene interese i otvorena je za dijalog. Mi nastavljamo ovaj dijalog. Trenutno nema planiranih kontakata za ovu nedjelju, ali, s druge strane, uspostavljeni kanali komunikacije omogućavaju nam da se veoma brzo dogovorimo o takvom razgovoru ako bude potrebno”, rekao je Peskov.

Nastavi čitati

Aktuelno