Lov na sezonske radnike je pri kraju, mami se obezbijeđenim smještajem, hranom i velikim platama, ali i benefitima po završetku sezone.

Edin Salispahić iz Sarajeva uskoro ide u Hrvatsku na sezonski rad i to prvi put. Dogovor s poslodavcem je, kako kaže, ozbiljan i korektan. Prilika je to koju ne želi propustiti.

“Izabrao sam ugostiteljstvo, jer sam komunikativan, znam s ljudima i jednostavno volim taj dinamičan ambijent – stalni kontakt s gostima, timski rad i svakodnevno nešto novo. S obzirom na ekonomske prilike u našoj državi i činjenicu da je ovdje teško doći do stalnog i pristojno plaćenog posla, osjećam da nemam puno izbora. Primoran sam pokušati vani, makar na nekoliko mjeseci, da nešto zaradim i barem malo olakšam situaciju. Početak rada je zakazan za kraj maja, a planiram ostati do početka oktobra ako sve bude išlo po planu. Iskreno se nadam najboljem – da će uslovi biti dobri, da ću steći iskustvo i da će se trud isplatiti”, ispričao je Salispahić za Oslobođenje.

Zima u BiH, ljeto na Jadranu
Sličnih priča je na hiljade, neki već godinama zimu provode u Bosni i Hercegovini, dok ljeti rade na Jadranu. Komšijama je potraga za radnom snagom još jedan teg u izazovnoj sezoni koja samo što nije počela, a lov je pri kraju. Sezonci pakuju kofere.

U tome što komšijama nedostaje radnika ovi domaći vide priliku za zaradu. I to dobru. Oglasa je na sve strane. Mami ih se obezbijeđenim smještajem, hranom i velikim platama. Recepcionari, konobari, kuvari, sobarice i čistačice od zarade, ako im se posrećilo i od bakšiša, mogu živjeti dobar dio godine, a da ništa ne rade. Svi oni na svojim leđima trebaju iznijeti i ovu turističku sezonu, kako u Hrvatskoj, tako i u Crnoj Gori.

Prema onome što se čuje, uslovi rada na Jadranu su nikad bolji. To će svakako iskoristiti radnici iz BiH. Za stalne radnike spremne su povišice, a i srednjoškolci pitaju za posao. Ipak, oprez ne škodi. Dešava se i da poslodavci ne ispoštuju dogovor, dodaju posla ili prebace na neki drugi slabije plaćen, obećani smještaj bude loš, a dogovorena plata ne bude ista za sve mjesece rada.

Za konobare gotovo da nema plate ispod 1.200 evra, barmeni mogu da zarade između 1.100 i 1.600 evra mjesečno, a recepcioneri od 1.000 evra pa naviše. Velika je potražnja za kuharima čije se plate kreću od 1.800 do 2.500 evra, dok šefovi kuhinja mogu zaraditi i puno više.

U hotelijerstvu vlada velika potražnja za sobarima i sobaricama, gdje zarada ide i do 1.400 evra mjesečno.

“Ove godine se kao i prethodnih očekuje veliki odliv radne snage. Uglavnom, ljudi odlaze u Hrvatsku i Crnu Goru da rade u ugostiteljstvu i u trgovini. Ova godina je možda čak najinteresantnija za naše radnike, s obzirom na povećanje plata, a i tražio se veći broj ljudi. Najtraženiji su konobari i kuvari. Svi idu tamo gdje misle da im je bolje, gdje imaju veće plate. U Hrvatskoj su plate za osmočasovno radno vrijeme više za 100, pa i 150 posto nego ovdje kod nas, u Crnoj Gori za oko 100 posto… Ljudi i ne razmišljaju, jednostavno odlaze, pogotovo što je uveden taj status stalnog sezonskog radnika. Time se rezerviše radnik koji radi sezonu, a u periodu u kojem ne radi ima određene benefite”, rekao je Goran Savanović, predsjednik Sindikata trgovine, turizma, ugostiteljstva i uslužnih djelatnosti RS-a, za Oslobođenje.

Ističe da domaći ugostitelji ne mogu trčati trku sa komšijama.

“Nema šanse. Te plate koje se tamo daju radnicima naši poslodavci ne mogu da obezbijede”, izričit je Savanović.

Elitni turizam
Dubrovnik otima radnike Trebinju. Istina, tokom cijele godine, ne samo tokom sezone. S obzirom na to da je Dubrovnik svega tridesetak kilometara udaljen od Trebinja, više hiljada Trebinjaca posljednjih nekoliko godina živi i radi u Dubrovniku, dok neki vozare svako jutro.

“Pregovori za sezonski rad su završeni. Kod nas je specifična situacija zato što smo blizu i dosta ljudi u Dubrovniku radi cijelu godinu. Uvečer se, uglavnom, vraćaju kući. Svakako, pojačani su ti odlasci u sezoni, to je već sve izdogovarano. Domaći poslodavci ne mogu trčati tu trku s poslodavcima iz Dubrovnika, ali ne mogu čak ni oni u Hrvatskoj. U Dubrovnik dolaze raditi ljudi iz Slavonije. Elitni je turizam u Dubrovniku, cijene su visoke, pa ljudi mogu više i zaraditi. Međutim, nije jednostavno putovati svaki dan, nosi i to određene probleme, pa ne odluče svi da odu, zavisi i u kojoj su fazi života, imaju li porodicu ili ne. Ne znači da će otići svako ko može”, ispričao je Veselin Savić, direktor Privredne komore Trebinja. Oslobođenje

Umut, pas koji je brutalno ranjen vatrenim oružjem u mjestu Svodna između Novog Grada i Prijedora, trenutno je pod terapijom i u stabilnom stanju.

Danas će, kako je objavljeno na stranici organizacije za pomoć životinjama. biti podvrgnut operaciji saniranja teških rana i oštećenog tkiva. Istovremeno, uspostavljen je kontakt sa specijalizovanom klinikom za facijalnu hirurgiju u Torinu, gdje bi Umut, u narednoj fazi liječenja, trebalo da bude operisan i podvrgnut rekonstruktivnoj intervenciji donje vilice (mandibulectomia).

Iz Udruženja „Spas – Udomljavanje životinja Prijedor“ poručuju da su sve pripreme za današnju operaciju završene, a najvažnije – Umut se i dalje bori i pokazuje nevjerovatnu snagu.
U međuvremenu, iz MUP-a Novi Grad potvrđeno je da je danas pokrenuta istraga o ovom slučaju. Policija je, prema navodima iz udruženja, pristupila situaciji ozbiljno i profesionalno, te se očekuje da će odgovorna osoba biti identifikovana i privedena pravdi.

Podsjetimo, prema objavama sa stranice „Spas – Udomljavanje životinja“, nepoznata osoba je u Svodni pucala iz puške i raznijela donju vilicu psu, ostavivši ga da leži u krvi, guši se i raspada od bola i straha. Zahvaljujući brzoj reakciji volontera i veterinarske pomoći, Umut je preživio prve kritične trenutke.
Akcija prikupljanja pomoći za njegovo liječenje i dalje traje. Iz udruženja pozivaju sve ljude dobre volje da, ukoliko su u mogućnosti, doniraju za Umutovu dugotrajnu borbu i oporavak.

Donacije se mogu uplatiti na:

• TRN: 5620078162259249 (NLB banka)

• Devizni račun – IBAN: BA395620078162263323
Linker
Akcija prikupljanja pomoći za njegovo liječenje i dalje traje. Iz udruženja pozivaju sve ljude dobre volje da, ukoliko su u mogućnosti, doniraju za Umutovu dugotrajnu borbu i oporavak.

Donacije se mogu uplatiti na:

• TRN: 5620078162259249 (NLB banka)

• Devizni račun – IBAN: BA395620078162263323
• SWIFT: RAZBBA22 (NLB banka)
PayPal: udruzenjespas.prijedor@gmail.com

• Način uplate: Za Umuta / For Umut

„Svaka donacija, bez obzira na iznos, približava Umuta ka ozdravljenju i novom životu. Hvala vam što ste uz nas“, poručuju iz udruženja.

Ova potresna priča o zlostavljanju životinje ne prestaje da šokira javnost, ali istovremeno pokazuje i koliko zajedništvo i saosjećanje mogu biti snažni. Za Umuta, još postoji nada.

Upravi za indirektno oporezivanje (UIO) BiH stigla je žalba na tender za kupovinu objekta u Banjaluci, zbog čega je ovaj postupak za sada obustavljen, saznaje CAPITAL.

UIO je obavijestila učesnike u postupku da je zaprimila žalbu.

„Ovim putem vas obavještavamo o vođenju postupka po žalbi“, navedeno je u obavještenju.

U UIO su za CAPITAL potvrdili da su dobili žalbu ističući da do okončanja žalbenog postupka odnosno donošenja odluke po izjavljenoj žalbi ne mogu dati informaciju o podnosiocu žalbe.

„S obzirom na to da je UIO zaprimila žalbu postupak je obustavila putem Portala javnih nabavki, te će u predviđenom roku odgovoriti na navode u žalbi“, kazali su u UIO.

Podsjećamo, UIO je prvog dana ovog mjeseca raspisala tender za kupovinu zgrade za smještaj zaposlenih u Banjaluci čija je vrijednost gotovo 100 miliona maraka.

Nabavka je podijeljena u dva lota.

Prvi je vrijedan 57.692.307 КM bez PDV-a i odnosi se na kupovinu postojećeg građevinskog objekta za smještaj zaposlenih i prateće opreme za glavnu kancelariju, dok će drugim vrijednim 27.350.427 КM bez PDV-a biti nabavljen prostor za Regionalni centar Banjaluka.

Saga oko kupovine zgrade UIO u Banjaluci traje više od 12 godina, a u javnosti se odavno nagađa da će to biti prostorije u poslovno stambenom kompleksu “Grand Trade” u vlasništvu Mileta Radišića po cijeni od 100 miliona maraka.

UIO je do nedavno imala na raspolaganju samo 67,5 miliona maraka, ali je i to riješeno usvajanjem budžeta BiH za 2024. godinu kada je dodato 37,5 miliona maraka, čime su zatvorili finansijsku konstrukciju za kupovinu objekta.

Direktor UIO Zoran Tegeltija rekao je na saslušanju u februaru pred Komisijom za borbu protiv korupcije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH da na tri tendera nije bilo nijedne ponude i time opravdao traženje dodatnih sredstava.