Svijet
KINA VIŠE NIJE NEUTRALNA: Suptilno podržava Putinov rat

Postoji velik broj kredibilnih promatrača diljem Zapada koji su skloni ustvrditi da je najveći dobitnik Putinovog rata u Ukrajini, zapravo, Narodna Republika Kina. Postavlja se pitanje što se točno nalazi u temelju jedne takve intrigantne konstatacije.
Reakcija Kine na početku invazije
Neposredno nakon što su ruske trupe u veljači 2022. godine izvršile invaziju punog opsega na susjednu zemlju, glasnogovornik kineske vlade je na pitanje novinara koji su željeli znati je li u kontekstu strateški postavljenih partnerskih odnosa Kine i Rusije kineska strana informirana od ruskih dužnosnika o poduzimanju vojne akcije u Ukrajini vješto izbjegao odgovoriti, odbijajući komentirati bilo kakav aspekt ruske akcije. Pravdajući takvo stajalište izjavio je da “Ruska Federacija ne mora tražiti ‘dopuštenje’ od bilo koga, pa ni od Kine za svoje djelovanje”.
Međutim, kineske vlasti su i pored ambivalentnih, za veliki broj promatrača prilično nejasnih pozicija na početku konflikta vrlo brzo uočile značaj zapadnih sankcija (koje su uslijedile kao odgovor na rusku brutalnu agresiju), reflektiran u njihovom opsegu i intenzitetu. Svjesni vlastitih potencijala, osobito u kontekstu gospodarstva koje se već duže vrijeme klati na nestabilnim temeljima, a nespremni da se odsjeku od globalnih financijskih i trgovačkih centara moći koje kontrolira Zapad, Kinezi su odlučili obećati zapadnim partnerima, prije svih Sjedinjenim Državama, da njihova potpora Rusiji neće prijeći kritične limite.
Na primjer, Kina je u rujnu 2022. godine odlučila zaustaviti isporuke motora za tvrtku Kamaz, ruskog giganta u proizvodnji kamiona i autobusa. Također, kineske vlasti su u kolovozu 2023. godine, barem službeno, suspendirale izvoz komercijalnih dronova u Rusiju i Ukrajinu. Međutim, prema nešto kasnije provedenom istraživanju američkog New York Timesa, pokazalo se da je ova odluka mnogo više efektuirana prema Ukrajini nego li Rusiji.
Kineske kalkulacije u vezi konflikta
Procjena kreatora kineske vanjsko-sigurnosne politike od početka su bile da bi rusko-ukrajinski rat, ako ne eskalira u konfrontaciju globalnih razmjera, mogao biti od velike koristi službenom Pekingu. Prije svega, riječ je o privlačenju pozornosti, eventualne vojne prisutnosti i alokaciji financijskih sredstava Sjedinjenih Država na europski kontinent, daleko od kineske interesne sfere dominantno koncentrirane u dvjema točkama: Tajvanu i regiji Južnog kineskog mora.
Također, ukalkulirana je i prilika za dobivanje sirovina po nenadmašno niskim cijenama od Rusije, koja se objektivno našla u situaciji apsolutne potrebe pronalaženja sredstava za financiranje svog rata. Čak i u scenariju da Putin izgubi rat, sa svim mogućim posljedicama po njega, Kina bi imala situaciju trajno oslabljene Rusije na svojim granicama što bi joj u perspektivi dalo mogućnost daljeg plasiranja strateških agendi prema unutrašnjosti azijskog kontinenta.
Prema tome, situacija se kreatorima kineske politike činila dovoljno isplativom, bez obzira na ishod, da se službeno suzdrže od osude ruske agresije, obećaju Zapadu, kako sam gore već istaknuo, da neće odlučujuće poduprijeti ruski rat u Ukrajini (neće naoružavati Rusiju) te unatoč obećanjima nastave pravcem suptilne potpore Putinu, promovirajući strateško partnerstvo između dvije zemlje.
Podizanje razine trgovinske razmjene
Djelujući sukladno navedenom, Kina i Rusija su značajno i vidljivo podigle razinu međusobne trgovinske razmjene. Vrijednost razmijenjene robe između dvije zemlje u 2023. godini je iznosila 240 milijardi dolara, što je porast od 26.3 posto u odnosu na prethodnu godinu. Kineski izvoz u Rusiju skočio je 47 posto za samo godinu dana i gotovo 65 posto u usporedbi s 2021. godinom. Rusija se na taj način pomaknula s desetog na šesto mjesto među kineskim gospodarskim partnerima u smislu vrijednosti trgovine između 2022. i 2023. godine.
Trgovinsku razmjenu je, međutim, dominantno determinirala ruska prodaja energenata (prije svega nafte zbog objektivnih ograničenja izvoza plina uvjetovanih nedostatnom infrastrukturom), pod izrazito povoljnim uvjetima i cijenama. U četvrtom kvartalu prošle godine obujam ruskog izvoza nafte u Kinu je iznosio oko 2.2 milijuna barela dnevno.
Financijska potpora
Sjedinjene Države su krajem prosinca prošle godine najavile sankcije protiv inozemnih banaka, koje su navodno pomagale u financiranju ruskog rata u Ukrajini, bilo izravno ili neizravno. Iako su i pojedine europske banke ispunile uvjete za primjenu ovih sankcija, poput austrijske banke Raiffeisen, upravo je Kina glavna meta eventualnih američkih kaznenih mjera.
Dakle, kineski zajmovi Rusiji znatno su porasli tijekom 2022. i 2023. godine. Zajmovi koje su odobrile Industrijska i komercijalna banka Kine (ICBC) i Banka Kine u Rusiji iznosili su gotovo 9 milijardi dolara između veljače 2022. i ožujka 2023. godine, u usporedbi s 2.2 milijarde dolara prije ovog datuma. Prema tome, riječ je o četiri puta više financijskih sredstava koje je Kina ubrizgala u Putinov financijski sustav nakon početka invazije na Ukrajinu u odnosu na prethodni period.
Također, Kinezi su se snažno založili za korištenje svoje valute renminbija u Rusiji. Prije invazije na Ukrajinu, udio kineske valute u izvoznim plaćanjima iznosio je manje od 1 posto, dok je sada porastao na više od 16 posto. Rusija je, u međuvremenu, izvršila masovnu prodaju valuta koje smatra “toksičnim”, kao što su euro, dolar i jen, te nakon spomenutih prodaja drži većinu renminbija kao uporabljivu, likvidnu valutu. Trenutno je Ruska Federacija među prva tri korisnika renminbija na svijetu izvan Kine. Primjera radi, prije ožujka 2022. godine Rusija nije bila ni među prvih 15 zemalja korisnica ove valute. Od rujna 2022. godine, dvije glavne ruske banke, Sberbank i VTB, denominirale su dio svojih kredita u renminbiju uz izravne veze s kineskim bankarskim sustavom.
Kinezi snabdijevaju Ruse elektroničkim komponentama
Iako, prema izvješćima Bijele kuće te američke sigurnosno-obavještajne zajednice, ne postoje kredibilni podaci da Kina izravno snabdijeva rusku vojsku oružjem, američki dužnosnici su u nekoliko navrata sugerirali da “službeni Peking nikada nije odustao od ove mogućnosti”. Naime, ukrajinski vojnici na bojišnici nisu pronašli granate koje su “očito proizvedene u Kini”, ali postoje znakovi suptilnije kineske potpore. Ukrajina je primijetila da među ostacima ruskih projektila pronađenim diljem zemlje ima sve više kineskih komponenti koje se nalaze u ugrađenoj elektronici.
Također, tijekom 2023. godine, Kina je Rusiji postala vodeći dobavljač alatnih strojeva za “računalno numeričko upravljanje”. Riječ je o opremi neophodnoj za proizvodnju mnogih komponenti i rezervnih dijelova koje koristi ruski vojno-industrijski kompleks. Prema uzastopnim izvješćima američke obavještajne službe tijekom 2023. godine, “Kina izravno opskrbljuje ruske obrambene proizvođače bitnim komponentama i rezervnim dijelovima u procesu proizvodnje oružja i vojne opreme”. Uz to, Kina je krajem prošle godine donirala Rusiji oko 2000 lakih terenskih vozila, raspoređenih na bojišnici i korištenih u vojnim operacijama. Iako se radi o neoklopljenim vozilima u originalnoj verziji, u pitanju je izravna vojna pomoć za koju se kineska strana obvezala da je neće isporučivati. Zapad je sve ovo prešutio.
Izjava koja je uzburkala javnost
Međutim, izjava novoimenovanog kineskog ministra obrane Dong Juna, dana tijekom videopoziva s ruskim kolegom Sergejem Šojguom, pokrenula je bujicu negativnih reakcija na Zapadu, koje su ovoga puta bile jasno usmjerene na nedosljednost i neprincipijelnost kineske vanjske politike kada je riječ o ukrajinskom konfliktu. Ministar Jun je, obraćajući se ruskom ministru obrane, rekao da “osobno daje punu podršku ruskom ratu u Ukrajini”.
Također, naglasio je kako su u prethodnom periodu Sjedinjene Države i zapadni svijet pokušali izolirati Rusiju. “Cijelo vrijeme razumijemo i brinemo o situaciji u Rusiji i snažno podržavamo pravdu. Podržali smo vas u ukrajinskom pitanju iako Sjedinjene Države i Europa nastavljaju pritiskati kinesku stranu. Ali mi zbog toga nećemo mijenjati niti napuštati našu utvrđenu politiku. Oni ne trebaju i ne mogu kočiti normalnu i dugoročnu suradnju Kine i Rusije”, rekao je novi kineski ministar obrane iznenađujuće neiskusno, praktički potpuno nepripremljen od suradnika i kolega iz državnog vrha.
Njegov “ispad” pokušao je ublažiti glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova Wang Wenbin tijekom dnevnog brifinga za novinare: “Kinesko stajalište o ukrajinskoj krizi je dosljedno i jasno. Nadamo se da će sve strane nastojati smiriti napetosti i stvoriti povoljne uvjete za političko rješenje krize. To se stajalište nije promijenilo.” Zanimljivo je pitanje kome od dvojice visokih kineskih dužnosnika Zapad više vjeruje. Dok to ne “izvažu” i ne “usuglase stajališta”, Kina će, nedvojbeno, nastaviti s pružanjem potpore Putinovom osvajačkom pohodu. Po svemu sudeći, sve manje suptilno i diskretno.
Svijet
Izraelski BULDOŽERI nastavljaju sa RAVNANJEM ZEMLJIŠTA na Zapadnoj obali

Izraelski buldožeri drugi dan zaredom nastavljaju sa ravnanjem poljoprivrednog zemljišta u selu Raba, koje se nalazi istočno od Dženina, na okupiranoj Zapadnoj obali.
Cilj je da se izvrše pripreme za izgradnju vojnog puta u blizini oblasti Džabar al-Masalma, na periferiji sela, naveli su lokalni zvaničnici, javlja agencija Vafa.
Izraelske vlasti su ranije izdale naređenja za oduzimanje palestinske zemlje oko sela, koje se prostire na 2.700 hektara u kojem živi oko 5.000 ljudi, prenosi Al Džazira.
Vafa je, takođe, objavila da su izraelski vojnici upali u grad Turmus Aja, sjeveroistočno od Ramale i zatvorili jedini izlaz iz grada Tuku, jugoistočno od Vitlejema, prenosi Tanjug.
Svijet
MAKSIMALAN RIZIK! Pucnjava u nuklearnoj elektrani “Zaporožje”

Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) saopštila je da je registrovala pucnjavu iz ručnog naoružanja u ukrajinskoj nuklearnoj elektrani “Zaporožje”, koja je pod kontrolom ruskih snaga.
U saopštenju se navodi da je sinoć detektovano ispaljivanje više stotina metaka.
IAEA navodi da je pucnjava trajala oko sat vremena po lokalnom vremenu, da je to bio neuobičajen događaj i da traži dodatne informacije o incident, prenosi Srna.
Svijet
GRENEL UDARIO DIREKTNO “Osmani izvrće Trampove riječi!”

Izaslanik američkog predsjednika Donalda Trampa za specijalne misije Ričard Grenel odbacio je tumačenje predsednice privremenih prištinskih institucija Vojse Osmani kojima je optužila Srbiju da je navodno nedavno pripremala sukob između Beograda i Prištine.
”Sram vas bilo, Vjosa Osmani, što izvrćete reči predsednika Donalda Trampa”, napisao je Grenel na svom nalogu na mreži Iks.
Grenel je istakao da je Tramp nominovan za Nobelovu nagradu za mir zbog rada na miru između Beograda i Prištine i ekonomske normalizacije u 2019. i 2020, kada je u Beloj kući potpisan Vašingtonski sporazum.
”Osmani je bila deo tog dogovora. Apsurdno je što se sada pretvara da je bilo nečeg novog”, zaključio je Grenel.
Ranije danas ministar spoljnih poslova Srbije Marko Đurić takođe je poručio da Osmani manipuliše Trampovim riječima i da fabrikuje optužbe protiv Srbije.
“Nažalost, manipulacija i fabrikovanje izgleda da su jedini način da Osmani i Priština danas privuku pažnju u Vašingtonu. Srećom, naši američki prijatelji znaju istinu”, naveo je Đurić u objavi na društvenoj mreži X.
Kako je naveo šef srpske diplomatije, istina je da je predsednik SAD Donald Tramp postigao nešto važno Vašingtonskim sporazumom 2020. godine i da je Srbija pozdravila njegovu viziju, stabilnost kroz trgovinu i ekonomski rast, ali da Priština nažalost nije uspela da poštuje duh tog sporazuma i odbija da prihvati Trampov pristup izgradnje mira kroz ekonomsku saradnju.
-
Region2 dana ago
Vučić o zločinu u Srebrenici: “Ne možemo promeniti prošlost, ali možemo budućnost!”
-
Politika1 dan ago
DODIK: Muslimani prikrivaju priču o ZLOČINIMA NAD SRBIMA i forsiraju svoju laž
-
Banjaluka2 dana ago
BANJALUKA BRINE O NAJSTARIJIMA: 25.000 penzionera vozi se besplatno gradskim prevozom!
-
Politika3 dana ago
DODIK “Uvođenje američkih carina najviše će pogoditi FBiH!” NAS NEĆE, JER NIŠTA NI NE IZVOZIMO
-
Banjaluka2 dana ago
SNSD MIROSLAV BOJIĆ PRIZNAO! Banjalučka raskrsnica kao primjer uređenja za Laktaše
-
Region1 dan ago
VUČIĆ PORUČIO: Srbija će proći kroz još mnogo muka, ali ćemo uvijek čuvati svoju zemlju i narod
-
Svijet2 dana ago
STUDIJA NAUČNIKA SA HARVARDA: Brane pomjerile Zemljinu osu za više od jednog metra, posljedice se već osjećaju
-
Svijet2 dana ago
PREOKRET U POLITICI PREMA UKRAJINI: Tramp prvi put aktivirao predsjednička ovlaštenja