Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine nedavno je usvojio izmjene Izbornog zakona BiH u smjeru uvođenja novih tehnologija u izborni proces 2026. godine i ukoliko to potvrdi Dom naroda, što je izvjesno, biće stvorene zakonske pretpostavke za uvođenje novih tehnologija.

Međutim sve je još na dugom štapu jer nema novca zbog gašenja USAID-a jer je uvođenje novih tehnologija u izborni proces u BiH bio dio njihovog četvorogodišnjeg projekta vrijednog 5,5 miliona dolara kojim se, kako je rečeno, “podržavao integritet izbora”.

Osim toga, Republika Srpska će, kako je najavio predsjednik Milorad Dodik, tražiti da se ukinu nove tehnologije koje su kroz pilot-projekat već uvedene, uz obrazloženje da se sve to radilo “u cilju manipulacije izbornim rezultatima, posebno preko projekata USAID-a”.

“SNSD ne želi da kontrolu izbora preuzmu stranci. Drago nam je što se sve otkrilo oko USAID-a. USAID je kriminalna organizacija, što je potvrdio i predsjednik SAD Donald Tramp”, kazao je Dodik juče nakon sjednice Predsjedništva SNSD-a i dodao da je “USAID plaćao Kristijana Šmita, iako je jasno da on nije izabran u skladu sa međunarodnim pravom”.

Uz pomoć USAID-a, koji se trenutno nalazi pod istragom novih američkih vlasti o načinu trošenju novca, nabavljeni su i skeneri koji su korišteni na proteklim lokalnim izborima širom Bosne i Hercegovine.

Što se tiče BiH i budućnosti novih tehnologija na izborima, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH na prijedlog Nenada Grkovića, poslanika Liste za pravdu i red, krajem prošle godine usvojio je izmjene Izbornog zakona BiH koje glase: “Izuzev u pogledu odredaba koje su potrebne radi sprovođenja pilot-projekta za uvođenje specifičnih izbornih tehnologija, primjena odredaba ovog zakona koje se odnose na uvođenje specifičnih izbornih tehnologija počeće na opštim izborima u BiH 2026. godine”.

U suštini, radi se o tome da se na izbore 2026. godine uvedu nove tehnologije u vidu skenera i elektronske identifikacije birača. Da bi te izmjene u potpunosti stupile na snagu neophodno je da ih usvoji i Dom naroda, što se, sudeći po odnosu snaga u Domu naroda može i očekivati, međutim nakon toga biće neophodno obezbijediti novac za nabavku opreme u 2025. godini.

Kako nezvanično saznajemo, u budžetu BiH za 2025. godinu, koji još nije usvojen, nema nabavke novih tehnologija, a to su djelimično potvrdili i u Ministarstvu finansija i trezora BiH prilikom razmatranja rada Centralne izborne komisije BiH.

“Za realizaciju programskih aktivnosti planiran je budžet, i to redovan budžet 4,9 miliona KM, i aneks budžetskog zahtjeva za 61,9 miliona KM za uvođenje naprednih tehnologija u izborni proces. Ukupno bi bilo 66,9 miliona KM. Ministarstvo finansija i trezora BiH razmotrilo je prijedlog rada CIK za 2025. godinu i dalo pozitivno mišljenje na njega, uz naznaku da planirane aktivnosti treba uskladiti s iznosom odobrenih sredstava za budžet i iste korigovati za nedostajuća sredstva”, rečeno je još prošle godine na jednoj od sjednica Centralne izborne komisije BiH.

Ipak, iako je finansiranje, pa i uvođenje novih tehnologija u izborni proces 2026. godine sve neizvjesnije, stručnjaci kažu da je to neophodno kako bi se smanjila mogućnost manipulacije.

“Na sljedećim izborima moraju se upotrijebiti nove tehnologije i za mene je neupitno da se sredstva moraju obezbijediti. U prvom redu to je novac građana i novac građana birača, a ne njihov, i ako je cilj zaštita izbornog prava za mene cijena ne igra nikakvu ulogu. Na pilot-projektima koje smo imali na prošlim izborima se pokazalo da su nove tehnologije neophodne kako bi se vratio kredibilitet izbornom procesu i povjerenje u sam izborni proces i izborne rezultate”, rekao je za “Nezavisne” Vehid Šehić, bivši predsjednik Centralne izborne komisije BiH.

On je rekao da za ovu godinu treba predvidjeti sredstva kako bi se krenulo u javnu nabavku i raspisivanje tendera za nabavku opreme te, ukoliko to budžet ne bude predvidio, da treba djelovati amandmanski na njega jer “od ove vlasti se očekuje da to obezbijedi”.