Politika
KO ĆE KONTROLISATI IZBORE? Dodik najavio blokadu novih izbornih tehnologija!
Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine nedavno je usvojio izmjene Izbornog zakona BiH u smjeru uvođenja novih tehnologija u izborni proces 2026. godine i ukoliko to potvrdi Dom naroda, što je izvjesno, biće stvorene zakonske pretpostavke za uvođenje novih tehnologija.
Međutim sve je još na dugom štapu jer nema novca zbog gašenja USAID-a jer je uvođenje novih tehnologija u izborni proces u BiH bio dio njihovog četvorogodišnjeg projekta vrijednog 5,5 miliona dolara kojim se, kako je rečeno, “podržavao integritet izbora”.
Osim toga, Republika Srpska će, kako je najavio predsjednik Milorad Dodik, tražiti da se ukinu nove tehnologije koje su kroz pilot-projekat već uvedene, uz obrazloženje da se sve to radilo “u cilju manipulacije izbornim rezultatima, posebno preko projekata USAID-a”.
“SNSD ne želi da kontrolu izbora preuzmu stranci. Drago nam je što se sve otkrilo oko USAID-a. USAID je kriminalna organizacija, što je potvrdio i predsjednik SAD Donald Tramp”, kazao je Dodik juče nakon sjednice Predsjedništva SNSD-a i dodao da je “USAID plaćao Kristijana Šmita, iako je jasno da on nije izabran u skladu sa međunarodnim pravom”.
Uz pomoć USAID-a, koji se trenutno nalazi pod istragom novih američkih vlasti o načinu trošenju novca, nabavljeni su i skeneri koji su korišteni na proteklim lokalnim izborima širom Bosne i Hercegovine.
Što se tiče BiH i budućnosti novih tehnologija na izborima, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH na prijedlog Nenada Grkovića, poslanika Liste za pravdu i red, krajem prošle godine usvojio je izmjene Izbornog zakona BiH koje glase: “Izuzev u pogledu odredaba koje su potrebne radi sprovođenja pilot-projekta za uvođenje specifičnih izbornih tehnologija, primjena odredaba ovog zakona koje se odnose na uvođenje specifičnih izbornih tehnologija počeće na opštim izborima u BiH 2026. godine”.
U suštini, radi se o tome da se na izbore 2026. godine uvedu nove tehnologije u vidu skenera i elektronske identifikacije birača. Da bi te izmjene u potpunosti stupile na snagu neophodno je da ih usvoji i Dom naroda, što se, sudeći po odnosu snaga u Domu naroda može i očekivati, međutim nakon toga biće neophodno obezbijediti novac za nabavku opreme u 2025. godini.
Kako nezvanično saznajemo, u budžetu BiH za 2025. godinu, koji još nije usvojen, nema nabavke novih tehnologija, a to su djelimično potvrdili i u Ministarstvu finansija i trezora BiH prilikom razmatranja rada Centralne izborne komisije BiH.
“Za realizaciju programskih aktivnosti planiran je budžet, i to redovan budžet 4,9 miliona KM, i aneks budžetskog zahtjeva za 61,9 miliona KM za uvođenje naprednih tehnologija u izborni proces. Ukupno bi bilo 66,9 miliona KM. Ministarstvo finansija i trezora BiH razmotrilo je prijedlog rada CIK za 2025. godinu i dalo pozitivno mišljenje na njega, uz naznaku da planirane aktivnosti treba uskladiti s iznosom odobrenih sredstava za budžet i iste korigovati za nedostajuća sredstva”, rečeno je još prošle godine na jednoj od sjednica Centralne izborne komisije BiH.
Ipak, iako je finansiranje, pa i uvođenje novih tehnologija u izborni proces 2026. godine sve neizvjesnije, stručnjaci kažu da je to neophodno kako bi se smanjila mogućnost manipulacije.
“Na sljedećim izborima moraju se upotrijebiti nove tehnologije i za mene je neupitno da se sredstva moraju obezbijediti. U prvom redu to je novac građana i novac građana birača, a ne njihov, i ako je cilj zaštita izbornog prava za mene cijena ne igra nikakvu ulogu. Na pilot-projektima koje smo imali na prošlim izborima se pokazalo da su nove tehnologije neophodne kako bi se vratio kredibilitet izbornom procesu i povjerenje u sam izborni proces i izborne rezultate”, rekao je za “Nezavisne” Vehid Šehić, bivši predsjednik Centralne izborne komisije BiH.
On je rekao da za ovu godinu treba predvidjeti sredstva kako bi se krenulo u javnu nabavku i raspisivanje tendera za nabavku opreme te, ukoliko to budžet ne bude predvidio, da treba djelovati amandmanski na njega jer “od ove vlasti se očekuje da to obezbijedi”.
Politika
EU ODOBRILA REFORMSKU AGENDU BIH: Otvara se put ka skoro milijardu eura pomoći
Evropska komisija pozitivno je ocijenila Reformsku agendu Bosne i Hercegovine, čime je napravljen ključni korak ka dobijanju 976,6 miliona eura iz Instrumenta EU za reforme i rast, potvrđeno je za Nezavisne iz Delegacije Evropske unije.
Kako navode, Reformska agenda koju su institucije BiH dostavile 30. septembra 2025. godine ispunjava sve ciljeve propisane Uredbom o Instrumentu za rast.
– Agenda jasno definiše prioritetne reforme neophodne za ubrzanje zelene i digitalne tranzicije, jačanje privatnog sektora, smanjenje odlaska talenata, te unapređenje temeljenih prava i vladavine prava. Sada je na Bosni i Hercegovini da potpiše i ratifikuje Sporazum o instrumentu i Kreditni sporazum. Dodjela sredstava, uključujući i predfinansiranje, može početi tek nakon njihovog stupanja na snagu i ispunjavanja svih uslova – pojasnili su iz Delegacije EU.
Plan rasta za Zapadni Balkan predstavlja sveobuhvatnu mapu puta za ekonomsko približavanje regiona Evropskoj uniji. Radi se o paketu vrijednom šest milijardi eura, zasnovanom na principu “investicije za reforme”.
Isplata sredstava zavisiće od uspješnog provođenja Reformske agende, koja obuhvata ključne reforme u oblastima vladavine prava, funkcionisanja institucija, ekonomskog razvoja i socijalnih politika.
Pozitivna ocjena Brisela predstavlja značajan iskorak, ali dalji proces zahtijeva brzo djelovanje institucija BiH kako bi sredstva bila odblokirana i dostupna za ulaganja u razvojne projekte širom zemlje.
Politika
NEŠKOVIĆ: CIK bira “pogrešna mjesta” za kontrolu – pravo rješenje je ponavljanje izbora
Potpredsjednik SDS-a i delegat u Klubu Srba Doma naroda PS BiH, Želimir Nešković, kritikovao je Centralnu izbornu komisiju BiH zbog izbora biračkih mjesta koja će biti predmet kontrole u Doboju, tvrdeći da među njima nedostaju ona „najproblematičnija“.
Nešković ističe da je analiza SDS-a jasno pokazala koja su biračka mjesta najsumnjivija, te da istu analizu posjeduje i CIK, ali da uprkos tome većina tih lokacija nije uvrštena u plan kontrole.
„Od 14 biračkih mjesta na kojima je Siniša Karan imao nerealan broj glasova – između 85 i 98 odsto – CIK kontroliše samo dva. Zašto se ne kontroliše preostalih 12? Takođe, među 26 mjesta na kojima je Karan osvojio između 70 i 85 odsto glasova, kontroliše se samo šest“, kaže Nešković, dodajući da se ne provjeravaju ni mjesta na kojima je, prema tvrdnjama SDS-a, posmatračima te stranke bilo onemogućeno da prate brojanje.
Kao primjer navodi i dva biračka mjesta u dobojskoj Gimnaziji:
„Kontroliše se mjesto gdje je omjer bio 67,86% – 30,95%, dok se mjesto na kojem je Karan imao 78,69% – 20,08% uopšte ne kontroliše. Kojom logikom je CIK birao mjesta za provjeru?“, pita Nešković.
On naglašava da je neophodno provjeriti i spiskove birača, uz grafološko vještačenje, jer, kako tvrdi, postoje indicije da se glasalo u ime osoba koje nisu izašle na izbore.
„Najveća i najnerealnija biračka mjesta po izlaznosti u Doboju uopšte nisu obuhvaćena kontrolom. Zašto ih je CIK izostavio?“, dodaje on.
„Jedino rješenje – ponavljanje izbora“
Nešković tvrdi da je kontrola samo prvi korak, ali da istinska pravda može biti postignuta jedino ponavljanjem izbora u Doboju, Laktašima, Zvorniku i Bratuncu.
„Ponavljanje izbora je jedina potpuno ispravna odluka. Samo tako možemo imati poštene izbore i zaštititi volju birača“, ističe potpredsjednik SDS-a.
Poziv za nove izborne tehnologije
On ponavlja da je za izbore 2026. godine neophodno uvesti skenere otiska prsta i skenere glasačkih listića.
„Da smo sada imali te tehnologije, bila bi sačuvana evidentna pobjeda profesora Branka Blanuše. Upravo zato se, prema našim saznanjima, SNSD-ov režim grčevito bori da spriječi njihovu nabavku“, kaže Nešković.
„Krađa na izborima rađa svaku drugu krađu“
Nešković zaključuje da su pošteni izbori temelj zdravog društva.
„Onaj ko osvoji funkciju krađom, krašće i kada je obavlja. To gledamo godinama. Vrijeme je za potpuni reset“, poručio je on.
Politika
U najavi POVEĆANJE PLATE prosvjetnim radnicima! Evo i koliko
Vlada Republike Srpske donijela je više odluka iz oblasti prosvjete, privrede i saobraćaja. Najavljeno je povećanje plata zaposlenima u obrazovanju i kulturi, usvojene su uredbe o podsticajima za mala i srednja preduzeća, a Vlada je preuzela završetak radova na pristupnim saobraćajnicama mosta u banjalučkom naselju Česma. Ministar prosvjete i kulture Borivoje Golubović, nakon sjednice Vlade, najavio je povećanje plata za zaposlene u obrazovanju i kulturi u Republici Srpskoj, čime će plata radnika sa visokom stručnom spremom sa trenutnih oko 1.850 skočiti na 1.915 KM.
“Povećanje plata će dobiti svi nastavnici sa visokom stručnom spremom, stručni saradnici, pomoćnici direktora, bibliotekari, računovođe, voditelji produženog boravka. Povećanje će dobiti svi u osnovnim školama, srednjim školama, đačkim domovima, kao i svi u oblasti kulture”, rekao je Golubović.
Vlada Republike Srpske utvrdila uredbe koje se odnose na postupak dodjele podsticaja za poboljšanje konkurentnosti i promocije malih i srednjih preduzeća, kao i za uspostavljanje i jačanje preduzetničke infrastrkture, rekao je ministar privrede i preduzetništva Republike Srpske Vojin Mitrović
“Vrlo je bitno da u ovom slučaju već početkom godine imamo Odluku o planu utroška sredstava, tako da ćemo se mi potruditi da već početkom godine raspišemo javni poziv za ova tri podsticaja, ali to se odnosi na podsticaje za direktna ulaganja, dok je podsticaj za povećanje plata već zakonom definisan”, kaže Mitrović.
Završetak radova na pristupnim saobraćajnicama mosta u banjalučkom naselju Česma preuzeće Vlada, rekao je Zoran Stevanović, ministar saobraćaja i veza Republike Srpske.
“Javno preduzeće “Putevi Republike Srpske” na današnjoj sjednici Vlade dobilo je nalog da završi taj posao. Dobili su zaduženje da zajedno sa gradom, predstavnicima projektanata i izvođača utvrde šta je do sada urađeno i da potpišu ugovor za završetak radova, sa ciljem da se most završi i preda građanima Banjaluke”, kaže Stevanović.
Na pitanje novinara o tome da li je na sjednici Vlade bilo riječi o “Comsaru” i isplati preostalih 60 miliona KM Rašidu Serdarovu, Stevanović je odgovorio da se o tome nije razgovaralo i da mogućnost da Serdarov zadrži dio vlasništva “Comsara” može zavisiti od toga da li će Republika Srpska izmiriti svoje obaveze.
(BN) Foto: BN
-
Svijet2 dana agoPITANJE KOJE MUČI MNOGE! Zašto je Rusija prodala Aljasku Americi
-
Svijet2 dana agoVlada Bugarske povukla nacrt budžeta NAKON MASOVNIH DEMONSTRACIJA
-
Banjaluka2 dana agoU Banjaluci počeo “TURNIR PRIJATELJSTVA U16”
-
Banjaluka2 dana agoGIDEON GRAJF ODRŽAO PREDAVANJE o Holokaustu i genocidu u NDH studentima Banjaluke
-
Zanimljivosti2 dana agoSTIŽU VELIKE NOVOSTI! Meta zaustavlja krađu Rilsa
-
Svijet2 dana agoNEMA VIŠE ŠALE “Ako Evropa počne rat, Rusija je SPREMNA NA TO ODMAH”
-
Svijet1 dan agoRubio otkrio spornu tačku Trampovog mirovnog plana: PODRUČJE ŠIROKO 30 DO 50 KILOMETARA
-
Svijet1 dan agoBILJKE NISU USPJELE SPASITI ZEMLJU: Klimatska kriza biće još gora
