Connect with us

Politika

KO ĆE KONTROLISATI IZBORE? Dodik najavio blokadu novih izbornih tehnologija!

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine nedavno je usvojio izmjene Izbornog zakona BiH u smjeru uvođenja novih tehnologija u izborni proces 2026. godine i ukoliko to potvrdi Dom naroda, što je izvjesno, biće stvorene zakonske pretpostavke za uvođenje novih tehnologija.

Međutim sve je još na dugom štapu jer nema novca zbog gašenja USAID-a jer je uvođenje novih tehnologija u izborni proces u BiH bio dio njihovog četvorogodišnjeg projekta vrijednog 5,5 miliona dolara kojim se, kako je rečeno, “podržavao integritet izbora”.

Osim toga, Republika Srpska će, kako je najavio predsjednik Milorad Dodik, tražiti da se ukinu nove tehnologije koje su kroz pilot-projekat već uvedene, uz obrazloženje da se sve to radilo “u cilju manipulacije izbornim rezultatima, posebno preko projekata USAID-a”.

“SNSD ne želi da kontrolu izbora preuzmu stranci. Drago nam je što se sve otkrilo oko USAID-a. USAID je kriminalna organizacija, što je potvrdio i predsjednik SAD Donald Tramp”, kazao je Dodik juče nakon sjednice Predsjedništva SNSD-a i dodao da je “USAID plaćao Kristijana Šmita, iako je jasno da on nije izabran u skladu sa međunarodnim pravom”.

Uz pomoć USAID-a, koji se trenutno nalazi pod istragom novih američkih vlasti o načinu trošenju novca, nabavljeni su i skeneri koji su korišteni na proteklim lokalnim izborima širom Bosne i Hercegovine.

Što se tiče BiH i budućnosti novih tehnologija na izborima, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH na prijedlog Nenada Grkovića, poslanika Liste za pravdu i red, krajem prošle godine usvojio je izmjene Izbornog zakona BiH koje glase: “Izuzev u pogledu odredaba koje su potrebne radi sprovođenja pilot-projekta za uvođenje specifičnih izbornih tehnologija, primjena odredaba ovog zakona koje se odnose na uvođenje specifičnih izbornih tehnologija počeće na opštim izborima u BiH 2026. godine”.

U suštini, radi se o tome da se na izbore 2026. godine uvedu nove tehnologije u vidu skenera i elektronske identifikacije birača. Da bi te izmjene u potpunosti stupile na snagu neophodno je da ih usvoji i Dom naroda, što se, sudeći po odnosu snaga u Domu naroda može i očekivati, međutim nakon toga biće neophodno obezbijediti novac za nabavku opreme u 2025. godini.

Kako nezvanično saznajemo, u budžetu BiH za 2025. godinu, koji još nije usvojen, nema nabavke novih tehnologija, a to su djelimično potvrdili i u Ministarstvu finansija i trezora BiH prilikom razmatranja rada Centralne izborne komisije BiH.

“Za realizaciju programskih aktivnosti planiran je budžet, i to redovan budžet 4,9 miliona KM, i aneks budžetskog zahtjeva za 61,9 miliona KM za uvođenje naprednih tehnologija u izborni proces. Ukupno bi bilo 66,9 miliona KM. Ministarstvo finansija i trezora BiH razmotrilo je prijedlog rada CIK za 2025. godinu i dalo pozitivno mišljenje na njega, uz naznaku da planirane aktivnosti treba uskladiti s iznosom odobrenih sredstava za budžet i iste korigovati za nedostajuća sredstva”, rečeno je još prošle godine na jednoj od sjednica Centralne izborne komisije BiH.

Ipak, iako je finansiranje, pa i uvođenje novih tehnologija u izborni proces 2026. godine sve neizvjesnije, stručnjaci kažu da je to neophodno kako bi se smanjila mogućnost manipulacije.

“Na sljedećim izborima moraju se upotrijebiti nove tehnologije i za mene je neupitno da se sredstva moraju obezbijediti. U prvom redu to je novac građana i novac građana birača, a ne njihov, i ako je cilj zaštita izbornog prava za mene cijena ne igra nikakvu ulogu. Na pilot-projektima koje smo imali na prošlim izborima se pokazalo da su nove tehnologije neophodne kako bi se vratio kredibilitet izbornom procesu i povjerenje u sam izborni proces i izborne rezultate”, rekao je za “Nezavisne” Vehid Šehić, bivši predsjednik Centralne izborne komisije BiH.

On je rekao da za ovu godinu treba predvidjeti sredstva kako bi se krenulo u javnu nabavku i raspisivanje tendera za nabavku opreme te, ukoliko to budžet ne bude predvidio, da treba djelovati amandmanski na njega jer “od ove vlasti se očekuje da to obezbijedi”.

Politika

MILIONSKE OBAVEZE NAKON ODLUKE BEOGRADA! Novi finansijski udar na Srpsku

Na posebnoj sjednici Vlade Republike Srpske razmotreno je aktuelno stanje u RiTE „Ugljevik“, te dva velika međunarodna sudska postupka – jedan okončan pred arbitražom u Beogradu, a drugi koji se vodi u Vašingtonu.

U oba slučaja tužilac je Elektro gospodarstvo Slovenije, koje je pokrenulo procese zbog neispunjavanja obaveza iz međudržavnog sporazuma potpisanog još u vrijeme bivše Jugoslavije.

Beogradska arbitraža procijenila je vrijednost spora na 770 miliona evra, dok u Vašingtonu teče postupak vrijedan 629 miliona evra, piše Buka.

Milionske obaveze nakon beogradske odluke

Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić podsjetio je da je „spor u Beogradu okončan donošenjem arbitražnih odluka“, te da je time stvorena velika finansijska obaveza. Riječ je o ukupno 67 miliona evra glavnice, dodatnih 65.234.849 evra na ime štete zbog neisporučene električne energije, te još 67 miliona evra zatezne kamate.

Đokić je izrazio očekivanje da će eventualni novi sporazum sa Slovenijom staviti RiTE „Ugljevik“ u povoljniju poziciju i zaustaviti višemilionsku arbitražu koja se vodi u Vašingtonu.

– Vlada je danas izrazila potpunu spremnost da, ukoliko RiTE ‘Ugljevik’ i ERS ne budu u stanju da izvršavaju svoje obaveze iz eventualno zaključenog sporazuma, preuzme dio finansijske obaveze i izmiriti dug prema slovenačkoj strani – naveo je ministar.

Petrović: Trećina energije Sloveniji, cijena nepovoljna

Generalni direktor ERS-a Luka Petrović rekao je da će se arbitražni procesi „očistiti“, ali da ostaje obaveza isporuke trećine proizvedene energije Sloveniji. Dodao je da je trenutna cijena te obaveze nepovoljnija od cijene po kojoj ERS otkupljuje energiju u Republici Srpskoj.

-Cijena isporuke Sloveniji je 56 evra po megavat času, dok ERS plaća 65 evra – rekao je Petrović, uz poruku da će ugovor morati biti izmijenjen:

“Moramo povećati tu cijenu sa 65 evra na veću, kako bi RiTE ‘Ugljevik’ mogao besprijekorno da funkcioniše. Tamo ima mnogo akumuliranih, višegodišnjih problema koje nije jednostavno riješiti u tri mjeseca.“

Uglja nema, koncesija tek stiže

RiTE „Ugljevik“ trenutno nema dovoljne zalihe uglja, a resorni ministar pojašnjava da eksploatacija u koncesionom polju Istok II, koje je ranije pripadalo firmi „Komsar Enerdži“, nije započela zbog „neizvršene organizacije u proizvodnji i formalnih procedura“.

„Sada smo u fazi potpisivanja ugovora o dodjeli tog koncesionog polja RiTE ‘Ugljevik’, a GAS RES vodi aktivnosti prema nama. Skupština preduzeća mora održati sjednicu i izraziti inicijativu za preuzimanje polja“, rekao je Đokić.

Prema njegovim riječima, problemi sa zalihama postoje i na drugom kopu:

„U Ugljeviku Istok I nema količina predviđenih projektima – slojevi uglja su izlomljeni i nisu u skladu sa projektovanom dokumentacijom. Za iskopavanje je potreban veći stepen mehanizacije.“

Krediti, kašnjenja i staro naslijeđe

Podsjećamo, Vlada Republike Srpske prethodno je odobrila da se RiTE Ugljevik zaduži 20 miliona KM na pet godina za refinansiranje dugova. Uprkos tome što je već plaćeno 180 miliona KM kompaniji „Komsar Enerdži“ Rašida Serdarova, eksploatacija na polju „Ugljevik–Istok II“ još nije počela, iako je početkom novembra tvrdjeno da radovi mogu odmah krenuti.

Nastavi čitati

Politika

DUGOVIMA POKRIVAJU DUGOVE! Vlada Srpske se zadužila za novih 58,8 miliona maraka

– Republika Srpska zadužila se danas posredstvom Banjalučke berze za 58,8 miliona maraka, odnosno za 18,8 miliona ili 46,9 odsto više nego što je to prvobitno planirano. Naime, 81. emisijom obveznica je bilo u planu da se proda 40.000 obveznica u vrijednosti od po 1.000 KM.

Međutim, Vlada je iskoristila zainteresovanost investitora i prihvatila sve ponude te se zadužila daleko iznad plana.

Zakon joj je omogućio da se zadužuje do 50 odsto iznad plana, što je više puta u toku ove godine iskorišteno.

Na kraju je prodato 58.762 obveznica uz kamatnu stopu od 5,5 odsto.

U naredne četiri godine Vlada će plaćati kamatu dok glavnica dolazi na naplatu 2030. godine.

(Capital)

Nastavi čitati

Politika

BORENOVIĆ “FIJASKO VLASTI NA EVROPSKOM PUTU!” Nova SNSD blokada zaustavila rad SAVJETA MINISTARA BiH

Današnja blokada rada Savjeta ministara BiH, koju je ponovo izazvao SNSD, predstavlja još jedan ozbiljan udarac na evropski put Bosne i Hercegovine i potvrdu da aktuelna izvršna vlast nema kapacitet da zemlju vodi naprijed. Prema ocjenama opozicije, jasno je da je čitav proces integracija zaustavljen političkim igrama vladajućih stranaka.

Poslanik PDP-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Branislav Borenović, oštro je reagovao, naglasivši da je stanje alarmantno i da građani više ne mogu trpjeti posljedice ovakvog ponašanja vlasti.

„Današnji fijasko vladajuće koalicije na evropskom putu BiH kroz novu SNSD blokadu rada Savjeta ministara BiH je još jedan pokazatelj da izvršna vlast u BiH nema evropski kapacitet.
Jasno deklarisano i sto puta potvrđeno antievropsko lice SNSD-a, ali i veoma čudno, nelogično ponašanje HDZ-a tokom cijele godine, dodatno isključuje Savjet ministara BiH iz procesa zakonskog i kadrovskog ispunjavanja evropskih uslova. Zato nema napretka, zastoj je evidentan, gubimo sredstva iz Plana rasta, reforme su na klimavim nogama, korupcija uzima danak, trpe ljudi u cijeloj Bosni i Hercegovini, a posebno u Republici Srpskoj, gdje su, zbog neodgovorne SNSD vlasti, milijarde maraka blokiranih infrastrukturnih projekata iz EU fondova.“

Borenović dodaje da se u ovom trenutku postavlja pitanje da li će uopšte biti dovoljno političke volje da se situacija popravi u zakonodavnoj vlasti.

„Vidjećemo da li će biti dovoljno političke mudrosti, spremnosti i odgovornosti da Parlamentarna skupština BiH, posebno Predstavnički dom, ponovo spašavaju evropsku perspektivu ove zemlje kroz usvajanje dva evropska zakona i imenovanje glavnog pregovarača, što i jeste definisana parlamentarna uloga.“

Istovremeno, on ističe apsurd da Savjet ministara, uprkos blokadama i neispunjavanju ključnih evropskih obaveza, nastavlja da funkcioniše u komforu najvećeg budžeta do sada.

„Ali zato ‘krnji’ Savjet ministara BiH zna ‘uživati’ u svojim privilegijama i trošenju rekordnog budžeta od 1,5 milijardi KM.“

Prema riječima opozicije, BiH ulazi u novu fazu neizvjesnosti, dok ključne reforme stoje, a evropski put sve više zavisi od parlamenta, a sve manje od izvršne vlasti koja bi trebalo da ga nosi.

Nastavi čitati

Aktuelno