Connect with us

Region

KO IMA NAJVIŠE KORISTI od ostavke Jakova Milatovića?

“Jakov Milatović je podnio ostavku na funkcije u ‘Evropi sad’ zato što je izgubio uporišta u toj organizaciji. Kada bismo zamislili da su članovi ‘Evrope sad’ imali ovih dana priliku da biraju između Spajića i Milatovića, Spajić bi bio ubjedljivi pobjednik. To je osnovni razlog Milatovićevog napuštanja pokreta”, izjavio je Vladimir Pavićević, doktor političkih nauka.

On dodaje da je praktičnost u politici jedno od osnovnih načela kojih se drži Jakov Milatović.

“Milatović se već neko vrijeme dovodi u vezu sa mogućnošću da bude jedan od ključnih autoriteta u novoj političkoj formaciji, oko čijeg formiranja uveliko traju konsultacije. Biti bez realnog uticaja u ‘Evropi sad’ ili biti najsnažniji autoritet u novoj opciji u koju bi pozvao i pojedine poslanike i odbornike koji su birani na listi ‘Evrope sad’, eto tu dilemu je ovim potezom razriješio Jakov Milatović” komentariše Pavićević, prenosi Borba.

Na pitanje ko izvan pokreta “Evropa sad” ima najviše koristi od ove Milatovićeve odluke, Pavićević tvrdi da je to Dritan Abazović.

“Nema dileme da se ovim Milatovićevim potezom nastoji proširiti i osnažiti savez aktera koji žele da oslabe Spajićeve uticaje u crnogorskoj politici. Najzainteresovaniji političar za takvo nešto danas u Crnoj Gori je Dritan Abazović. Dritan je već preuzeo primat u odnosu na Milov DPS u opoziciji. On je jedan od malobrojnih političara u Crnoj Gori koji promišlja strateški. Sigurno je veoma zadovoljan ovom Milatovićevom odlukom”, dodaje Pavićević.

Osvrćući se na komentare da odnos Milatovića i Spajića sada još više podseća na sukob Mila i Momira, Pavićević kaže da takve analogije mogu dovesti i do neočekivanih ishoda, prenosi “Adria”.

“Prva i osnovna karakteristika političkog djelovanja Jakova Milatovića je pragmatičnost. Po surovoj pragmatičnosti pamtimo Mila Đukanovića, a ne Momira Bulatovića. Iako je Jakov upravo Momira proglasio za uzor državnika, ne bi bilo neobično za crnogorsku politiku da u Milatovićevom daljem političkom djelovanju sve češće počnemo da zapažamo sličnosti sa Milovim načinom djelovanja u politici”, zaključio je Pavićević.

Region

BRISEL NIJE GLAVNI GRAD HRVATSKE, a nisu ni Beograd ni Beč

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović poručio je da je Brisel daleko i da nije glavni grad Hrvatske, te da ne treba drugima prepustiti da donose važne odluke koje se, kako je rekao, na kraju krajeva tiču života i smrti, rata i mira, jer u tom slučaju Hrvatska ne služi svrsi.

“To je naša država, to su naše granice, to su naši ljudi i to je naša kultura”, rekao je Milanović sinoć na svečanoj sednici Opštinskog vijeća u toplicama Sveti Martin u Međumurju.

On je u obraćanju rekao da se u Međumurju živi bezbrižno i mirno.

“To ako sačuvamo, napravili smo sve”, rekao je šef hrvatske države i upozorio da su “vremena u kojima živimo i događaji oko nas užasno komplikovani, i da nikada nisu bili komplikovaniji”.

Govoreći o situaciji u svijetu, dodao je dao je da se u takvim situacijama “treba povući malo u sebe, baviti se svojim poslom i svojim novcem te gledati kako da se taj novac zasluži”.

“Tu u blizini je granica na Muri preko koje su nama prijateljske, bliske i srodne države i narodi, Slovenci i Mađari. Ali, ono dalje je daleko, Brisel nije glavni hrvatski grad, to nije bio ni Beograd ni Pešta ni Beč, a bili su relativno blizu”, rekao je Milanović, saopšteno je iz njegovog kabineta, prenosi Tanjug.

Međimurcima je poželeo da što više evropskih fondova “izvuku u svoju korist”.

“To nisu fondovi koji će se moći direktno preliti u novac i zaradu. Mi o tome ovdje pričamo, o novcu i zaradi između kojeg stoji znak jednakosti sa snagom i nezavisnošću”.

To su, rekao je Milanović, lijepi novci za projekte koji pomažu da se promjeni infrastruktura, ali ne da se direktno više zarađuje jer za to niko ne daje novac.

U tom smislu, dodao je, da su Toplice Sveti Martin, u kojima se održana svečana sednica Opštinskog vijeća Sveti Martin na Muri, kupila velika njemačka firma.

“Ne znam da je neka hrvatska firma kupila neke toplice u Njemačkoj. To je odnos sila i moći, snage i interesa, njega treba biti svjestan i ne zanositi se grandioznim idejama. Mi moramo izvući maksimum od onoga što Evropa nudi nama, znati gdje je naš prostor, koje su naše vrijednosti i gledati svoj posao”, zaključio je Milanović, kome u januaru ističe mandat i koji je jedan od kandidata za novog hrvatskog predsjednika na izborima koji će biti održani u decembru.

Nastavi čitati

Region

DJEVOJKE UČE ZA AUTOMEHANIČARE: “Posao siguran, a plate dobre”

Delnička škola ponosno ističe i neobičnost svog razreda automehaničara, gdje se među osam učenika od prije dvije godine nalaze čak tri djevojke: Patricija Vuković (Delnice), Manuela Vidas (Benkovac Fužinski) i Valentina Marić (Fužine), a ove godine isti smjer upisala je Valentinina sestra Karmela.

To su mlade djevojke koje znaju što hoće, imaju jasno izražene stavove, dobro uče, a još bolje su na praksi.

“Jako su dobre, pedantne, u tehničkom crtanju čak i bolje od dečki, a mi ugodno iznenađeni što nakon sigurno 50 godina, koliko smjer postoji, prvi put u njemu imamo cure”, ističe direktorica Slađana Srkoč.

Da se djevojka školuje za to uglavnom muško zanimanje je rijetkost, no ove mlade Goranke svoju budućnost i karijeru grade upravo u tradicionalno muškoj industriji, za koju ih veže ljubav prema automobilima.

“Tata mi ima auto-radionicu pa sam još odmalena s njim provodila sate gledajući, učeći i pomažući mu oko popravaka. Tako mi je u 7. razredu OŠ logički došla želja da upišem ovaj smjer koji mi se zaista sviđa, posao mi je osiguran, a dobre su i plate. Možda je nešto malo fizički zahtjevnije, no nije mi nimalo žao. Tata je, naravno, bio baš zadovoljan tom odlukom, dok je mama ostala iznenađena jer je mislila da ću se opredijeliti za umjetnost, zato što volim crtati”, smije se Manuela, koja po završetku trogodišnjeg školovanja planira raditi u tatinoj privatnoj radionici.

Njene koleginice, koje su uvijek više zanimali automobili nego lutkice, a koje na dan posjete portala 24sata.hr zbog bolesti nisu bile u školi, dodaje, takođe uživaju u radu na automobilima i sigurne su u svoje odluke.

Momci su ih, složne su, prihvatili objeručke, dobri su, kažu, dok momci pak ističu kako im je sad nastava još zanimljivija.

“U školstvu sam od 1993. i prvi put da u zanatu imam cure. Kad se jedna upisala i probila led, odmah ih sad dolazi više. Atmosfera je mirnija, jako se dobro slažu s dečkima i dobro uklapaju. A što se tiče fizičke spremnosti, danas je mehanika otišla toliko daleko da više ne treba toliko snage koliko znanja. Nekad je vozilo bilo mehanička naprava, a danas je elektronička s mehaničkim pogonom. U Tesli npr. to više nisu toliko automehaničari koliko električari. Svakako je najbitnija kvalitetna praksa, a tu nema veze kojeg ste pola”, kaže učitelj Mladen Gecan, kojem je, šali se, možda najneobičnije jer je, kaže, navikao vikati: “Ajmo dečki!”, a sad mora paziti da ne zaboravi i na cure.

Vrijednim curama veoma su zadovoljni i mentori te poslodavci kod kojih odrađuju praksu i koji hvale njihov rad ističući njihovu marljivost, želju za učenjem i posvećenost poslu. Iako su još na početku karijere, kažu, ove mlade automehaničarke radom i predanošću razbijaju stereotipe te pokazuju da i žene itekako mogu uspjeti u ovom zanimanju.

Nastavi čitati

Region

SVIJET OBILJEŽAVA DAN PRIMIRJA: Kraj Prvog svjetskog rata

U Srbiji i svijetu proslavlja se Dan primirja, u znak sjećanja na 11. novembar 1918. godine, kada su sile Antante potpisale primirje sa Njemačkom i time okončale Prvi svjetski rat. Centralna ceremonija održava se kod Spomen-kosturnice branilaca Beograda u Prvom svjetskom ratu.

U francuskom gradu Kompjenju, u specijalnom vagonu maršala Ferdinanda Foša, 11. novembra 1918. godine u 11.00 potpisano je primirje u Prvom svjetskom ratu, koje je bilo na snazi sve do zaključivanja konačnog mirovnog sporazuma u Versaju 28. juna 1919. godine.

Dan primirja u Prvom svjetskom ratu se kao državni praznik u Srbiji proslavlja od 2012. godine.

U svijetu, obilježava se u isto vrijeme u svim glavnim gradovima država pobjednica, poput Velike Britanije, Francuske, Italije, Rusije, SAD, Novog Zelanda i Belgije.

U do tada najstrašnijem sukobu koji je svijet vidio, prema podacima Konferencije mira u Parizu 1919, Srbija je izgubila 1.247.435 ljudi, odnosno 28 odsto cjelokupnog stanovništva koje je imala po popisu iz 1914. godine. Od tog broja poginulo je ili umrlo od rana i epidemije 402.435 vojnika.

Simbolika Natalijine ramonde

Kao glavni motiv za amblem praznika koristi se cvijet Natalijina ramonda, ugrožena vrsta koja raste na istoku Srbije i na planini Nidže na najvišem vrhu Kajmakčalana, a na kojoj je srpska vojska pod komandom vojvode Živojina Mišića vodila žestoke borbe protiv Bugara kako bi stvorila uslove za proboj Solunskog fronta.

Simbolika cvijeta je višestruka, i zbog staništa, i zbog imena.

Cvijet je nazvan po kraljici Nataliji Obrenović, a poznat je i kao cvijet feniks, jer čak i ako se potpuno osuši, kad se zalije može da oživi, što simbolički ukazuje na vaskrs srpske države iz pepela poslije Prvog svjetskog rata.

U amblemu se pojavljuje i motiv trake Albanske spomenice, koja se nalazi iznad cvijeta.

U Srbiji će nizom ceremonija, polaganjem vijenaca i odavanjem počasti biti obilježen Dan primirja.

Nastavi čitati

Aktuelno