Connect with us

Svijet

KO JE KLAUDIJA, PRVA ŽENA PREDSJEDNICA MEKSIKA? Vodi porijeklo sa Balkana, čeka je težak zadatak na čelu države

Ko je Klaudija Šejnbaum koja je postala predsjednica Meksika?

Klaudija Šejnbaum izabrana je za predsjednicu Meksika i time je ostvarila istorijski uspjeh, postavši prva žena na čelu države. Ona je bivša gradonačelnica Meksiko Sitija i veliki saveznik odlazećeg predsjednika Andresa Manuela Lopeza Obradora. Šejnbaumovu, naučnicu koja vodi porijeklo sa Balkana, sada očekuju brojni izazovi kada je riječ o organizovanom kriminalu i nasilju u zemlji, koje je obilježilo i čitav izborni proces.

Šejnbaumova je nakon izbora obećala kontinuitet, rekavši da će nastaviti da jača uspjehe koje je postigao Lopez Obrador, dalje nadograđujući programe socijalne zaštite koji su odlazećeg predsjednika učinili veoma popularnim.

Istorijski rezultat
Prije kandidovanja na predsjedničkim izborima, Šejnbaumova je bila gradonačelnica Meksiko Sitija, što je jedna od najuticajnijih političkih pozicija u zemlji, za koju se smatra da otvara put za predsjedničku funkciju. Ovi izbori, na kojima je Šejnbaumova pobijedila Čočitlu Galvez, predstavljaju veliku prekretnicu za žene u Meksiku.

Klaudija Šejnbaum (61) aktivno je vodila kampanju prethodnih mjeseci i putovala u mnoge dijelove Meksika, kako bi izložila svoj program. Ona je rođena u emigrantskoj jevrejskoj porodici, njen otac je pobjegao iz Litvanije, a majka iz Bugarske 1940. godine, kako bi izbjegli Holokaust. Njena majka Eni Pardo Semo je biolog, a otac Karlos Šejnbaum Joselevic hemijski inženjer. Šejnbaumova je i sama naučnica sa doktoratom u oblasti energetskog inženjerstva. Studirala je fiziku, doktorirala energetiku i napisala više od 100 radova o energetici, kao i dvije knjige o energetici, životnoj sredini i održivom razvoju.

Međuvladinom panelu za klimatske promjene (IPCC) pri Ujedinjenim nacijama u oblasti energetike i industrije pridružila se 2007. godine, kao koautor na temu “Ublažavanje klimatskih promjena” za Četvrti izvještaj o procjeni IPCC. Grupa je te godine dobila Nobelovu nagradu za mir. Ona je 2013. bila koautor Petog izvještaja o procjeni IPCC zajedno sa 11 drugih stručnjaka iz oblasti industrije.

Predstojeći izazovi
Predizbornu kampanju su obilježili napadi u kojima je ubijeno više lokalnih kandidata, a same izbore obilježilo je i nasilje u gradu Kojomeapan u saveznoj državi Puebla, gdje je ubijena jedna osoba.

Stalno visoki nivoi nasilja u Meksiku biće jedan od njenih najneposrednijih izazova nakon što Šejnbaumova preuzme dužnost 1. oktobra. U kampanji je rekla samo da će proširiti paravojnu Nacionalnu gardu koju je stvorio Lopez Obrador i nastaviti njegovu strategiju, ciljajući na “društvene bolesti koje mlade Meksikance čine lakom metom za regrutacije od strane kartela”. Stopa ubistava u Meksiku je među najvišima na svijetu, a više od 100.000 ljudi se i dalje vodi kao nestalo u zemlji. Takođe je i dalje opasno mjesto za žene, sa nevjerovatnim stopama femicida u regionu.

Šejnbaumova će, stoga, morati brzo da reaguje po pitanjima organizovanog kriminala i bezbjednosti u Meksiku, rekao je Vil Friman, saradnik za studije Latinske Amerike u Savetu za spoljnopolitičke odnose. Kada je riječ o odnosima sa sjevernim susjedom Meksika, Sjedinjenim Ameeričkim Državama, koji nisu bili na zavidnom nivou za vrijeme njenog prethodnika na funkciji, Šejnbaumova je rekla da će osigurati da postoji “odnos prijateljstva, međusobnog poštovanja i jednakosti”.

Govoreći o velikom broju državljana Meksika koji žive i rade u SAD, ona je obećala da će “uvijek braniti Meksikance koji su sa druge strane granice”. Odnosi između Sjedinjenih Američkih Država i Meksika su patili zbog Lopeza Obradora, koji je na vlasti od 2018. godine. Imajući u vidu da je Lopez Obrador njen mentor, ne očekuje se velika promjena u politici Meksika.

Težak mandat
Kada je Klaudija Šejnbaum obavljala funkciju gradonačelnice Meksiko sitija, Partija nacionalne akcije optužila ju je da je kriva za urušavanje osnovne škole “Enrike Rebsamen” u zemljotresu koji je pogodio zemlju, u kom je poginulo 19 djece i sedmoro odraslih. Institut za administartivnu verifikaciju donio je odluku da je zgrada škole premašila dozvoljeni nivo gradnje.

Još jedna tragedija obilježila je gradonačelnički mandat novoizabrane predsjednice Meksika. Oko 10 uveče 3. maja 2021, srušio se dio kolosijeka i dva vagona linije 12 u metrou Meksiko Sitija. Poginulo je 26 osoba, 80 je bilo povrijeđeno, a pet se vodilo kao nestalo.

Nakon nesreće, u javnost su izašli podaci da je ta pruga morala da se zatvori kako bi se preoblikovali dijelovi kolosijeka i zamijenile šine. Norveška kompanija “Det Norske Veritass” (DNV), koja je bila zadužena za istraživanje uzroka nesreće, otkrila je da je jedna od greda koja se srušila već imala kvarove koje nije prouzrokovao zemljotres 2017. godine. Šejnbaumova je 2021. godine smijenila direktora metroa.

Ipak, pojedini kritičari su rekli da je Šejnbaumova trebalo više da radi na poboljšanju infrastrukture metroa. Urednik dnevnih novina Meksiko Sitija “El Financiero” Alejo Sančez Kano smatra da je njena odgovornost neizbježna i rekao je da je dvije i po godine na funkciji bila nemarna, jer nije obraćala pažnju na metro.

Sa funkcije šefa grada povukla se prošle godine, kako bi se kandidovala za predsjednika. “Djevojkama sam primjer. Biti prva žena predsjednica u Meksiku je istorijski poduhvat”, poručila je Šejnbaumova.

(Nova/MONDO)

Svijet

AUSTRIJA KAZNILA svoje DRŽAVLJANE zbog prisustva na NASTUPU TOMPSONA

Austrija je kaznila nekoliko svojih državljana koji su bili na koncertu Marka Perkovića Thompsona na zagrebačkom hipodromu.

Državljani Austrije navodno su kažnjeni novčanim kaznama jer su istražna tijela utvrdila da su prekršili stroge austrijske zakone vezane uz nedozvoljene povike i simbole, nezvanično saznaje 24sata.

“U području krivičong progona, austrijske vlasti imaju mogućnost, pod određenim uslovima, sprovoditi istrage izvan granica zemlje. To je utvrđeno u austrijskom krivičnom zakoniku”, rekli su iz austrijskog Saveznog ministarstva unutrašnjih poslova.

Austrijska istražna tijela navodno pregledaju snimke i fotografije s nedavnog koncerta na kojem je više od 18.000 ulaznica prodano u Austriji.

Prije sedam godina austrijska vlada izmijenila je zakon kojim se proširuje lista zabranjenih simbola, a među njima su se našli i simboli ustaškog pokreta i NDH čije promovisanje i prikazivanje predstavlja ozbiljno kršenje austrijskih zakona, prensi Dnevnih.hr.

Nastavi čitati

Svijet

Pripreme u toku – BIJELA KUĆA o mogućem sastanku PUTINA i ZELENSKOG

Bijela kuća je saopštila da se obavljaju pripreme za potencijalni sastanak ruskog predsjednika Vladimira Putina i ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog i da su dvije strane izrazile spremnost za direktne razgovore.

“Prema mom shvatanju, pripreme za taj sastanak su u toku”, rekla je novinarima portparol Bijele kuće Karolina Livit.

Ona je istakla da su dva lidera izrazila spremnost da se sastanu. “Naš tim za nacionalnu bezbjednost će pomoći objema zemljama da to urade”, dodala je Livitova.

Portal “Politiko” objavio je da Bijela kuća razmatra Budimpeštu kao mjesto za mogući trilateralni sastanak američkog predsjednika Donalda Trampa, Putina i Zelenskog.

Američka tajna služba se priprema za samit u jednoj centralnoevropskoj zemlji, a njen glavni grad se pojavljuje kao prvi izbor za Bijelu kuću, rekli su “Politiku” izvori iz američke administracije.

Nastavi čitati

Svijet

EU od članica ZAHTIJEVA! Minimalna PUTARINA 0,359 € po litri BENZINA

Evropska unija zahtijeva od država članica da uvedu minimalnu putarinu od 0,359 evra po litri na benzin, izvještava taxfoundation.org.

Tržište dizelskih vozila u EU stalno opada, ali ona i dalje čine gotovo 10 odsto registracija novih automobila. Neki evropski potrošači se suočavaju s naknadama na dizel umjesto na benzin.

Minimalna putarinu koju zahtijeva EU nešto je niža za dizel i iznosi 0,330 evra po litri. Samo se Malta pridržava minimalnog poreza na benzin, dok sve ostale zemlje EU nameću više naknade. S minimalnim porezom od 0,359 evra po litri, Malta ima najniži porez na benzin, a slijede je Bugarska s 0,363 evra po litri i Mađarska s 0,399 evra po litri. Nizozemska ima najviši porez na benzin u EU, koji iznosi 0,789 evra po litri, a slijede je Italija s 0,713 evra po litri i Danska s 0,711 evra po litri, prema AERS-u.

Poređenja minimalna putarina na benzin u EU od 1,60 USD po galonu viša je od najvišeg poreza na benzin u SAD-u, koji u Kaliforniji iznosi otprilike 1,255 USD po galonu (kombinovajući savezne i državne poreze, uključujući i naknadu za okolinu). Sve države članice EU takođe naplaćuju dodatni porez na dodanu vrijednost (PDV) na prodaju benzina i dizelskog goriva, prenosi SEEbiz.

Putarine se naplaćuju prije primjene PDV-a. Zajedno, ovi porezi stvaraju relativno veliko opterećenje za potrošače i evropsku privredu. Porezi na benzin i dizel i dalje su istaknuta politička pitanja širom Evrope. Dok EU provodi sveobuhvatne promjene za svoju zelenu tranziciju kako bi do 2050. postala klimatski neutralna, porezi na gorivo vjerojatno će ostati ključni aspekt rasprava o politici.

Nastavi čitati

Aktuelno