Svijet
KO JE KLAUDIJA, PRVA ŽENA PREDSJEDNICA MEKSIKA? Vodi porijeklo sa Balkana, čeka je težak zadatak na čelu države

Ko je Klaudija Šejnbaum koja je postala predsjednica Meksika?
Klaudija Šejnbaum izabrana je za predsjednicu Meksika i time je ostvarila istorijski uspjeh, postavši prva žena na čelu države. Ona je bivša gradonačelnica Meksiko Sitija i veliki saveznik odlazećeg predsjednika Andresa Manuela Lopeza Obradora. Šejnbaumovu, naučnicu koja vodi porijeklo sa Balkana, sada očekuju brojni izazovi kada je riječ o organizovanom kriminalu i nasilju u zemlji, koje je obilježilo i čitav izborni proces.
Šejnbaumova je nakon izbora obećala kontinuitet, rekavši da će nastaviti da jača uspjehe koje je postigao Lopez Obrador, dalje nadograđujući programe socijalne zaštite koji su odlazećeg predsjednika učinili veoma popularnim.
Istorijski rezultat
Prije kandidovanja na predsjedničkim izborima, Šejnbaumova je bila gradonačelnica Meksiko Sitija, što je jedna od najuticajnijih političkih pozicija u zemlji, za koju se smatra da otvara put za predsjedničku funkciju. Ovi izbori, na kojima je Šejnbaumova pobijedila Čočitlu Galvez, predstavljaju veliku prekretnicu za žene u Meksiku.
Klaudija Šejnbaum (61) aktivno je vodila kampanju prethodnih mjeseci i putovala u mnoge dijelove Meksika, kako bi izložila svoj program. Ona je rođena u emigrantskoj jevrejskoj porodici, njen otac je pobjegao iz Litvanije, a majka iz Bugarske 1940. godine, kako bi izbjegli Holokaust. Njena majka Eni Pardo Semo je biolog, a otac Karlos Šejnbaum Joselevic hemijski inženjer. Šejnbaumova je i sama naučnica sa doktoratom u oblasti energetskog inženjerstva. Studirala je fiziku, doktorirala energetiku i napisala više od 100 radova o energetici, kao i dvije knjige o energetici, životnoj sredini i održivom razvoju.
Međuvladinom panelu za klimatske promjene (IPCC) pri Ujedinjenim nacijama u oblasti energetike i industrije pridružila se 2007. godine, kao koautor na temu “Ublažavanje klimatskih promjena” za Četvrti izvještaj o procjeni IPCC. Grupa je te godine dobila Nobelovu nagradu za mir. Ona je 2013. bila koautor Petog izvještaja o procjeni IPCC zajedno sa 11 drugih stručnjaka iz oblasti industrije.
Predstojeći izazovi
Predizbornu kampanju su obilježili napadi u kojima je ubijeno više lokalnih kandidata, a same izbore obilježilo je i nasilje u gradu Kojomeapan u saveznoj državi Puebla, gdje je ubijena jedna osoba.
Stalno visoki nivoi nasilja u Meksiku biće jedan od njenih najneposrednijih izazova nakon što Šejnbaumova preuzme dužnost 1. oktobra. U kampanji je rekla samo da će proširiti paravojnu Nacionalnu gardu koju je stvorio Lopez Obrador i nastaviti njegovu strategiju, ciljajući na “društvene bolesti koje mlade Meksikance čine lakom metom za regrutacije od strane kartela”. Stopa ubistava u Meksiku je među najvišima na svijetu, a više od 100.000 ljudi se i dalje vodi kao nestalo u zemlji. Takođe je i dalje opasno mjesto za žene, sa nevjerovatnim stopama femicida u regionu.
Šejnbaumova će, stoga, morati brzo da reaguje po pitanjima organizovanog kriminala i bezbjednosti u Meksiku, rekao je Vil Friman, saradnik za studije Latinske Amerike u Savetu za spoljnopolitičke odnose. Kada je riječ o odnosima sa sjevernim susjedom Meksika, Sjedinjenim Ameeričkim Državama, koji nisu bili na zavidnom nivou za vrijeme njenog prethodnika na funkciji, Šejnbaumova je rekla da će osigurati da postoji “odnos prijateljstva, međusobnog poštovanja i jednakosti”.
Govoreći o velikom broju državljana Meksika koji žive i rade u SAD, ona je obećala da će “uvijek braniti Meksikance koji su sa druge strane granice”. Odnosi između Sjedinjenih Američkih Država i Meksika su patili zbog Lopeza Obradora, koji je na vlasti od 2018. godine. Imajući u vidu da je Lopez Obrador njen mentor, ne očekuje se velika promjena u politici Meksika.
Težak mandat
Kada je Klaudija Šejnbaum obavljala funkciju gradonačelnice Meksiko sitija, Partija nacionalne akcije optužila ju je da je kriva za urušavanje osnovne škole “Enrike Rebsamen” u zemljotresu koji je pogodio zemlju, u kom je poginulo 19 djece i sedmoro odraslih. Institut za administartivnu verifikaciju donio je odluku da je zgrada škole premašila dozvoljeni nivo gradnje.
Još jedna tragedija obilježila je gradonačelnički mandat novoizabrane predsjednice Meksika. Oko 10 uveče 3. maja 2021, srušio se dio kolosijeka i dva vagona linije 12 u metrou Meksiko Sitija. Poginulo je 26 osoba, 80 je bilo povrijeđeno, a pet se vodilo kao nestalo.
Nakon nesreće, u javnost su izašli podaci da je ta pruga morala da se zatvori kako bi se preoblikovali dijelovi kolosijeka i zamijenile šine. Norveška kompanija “Det Norske Veritass” (DNV), koja je bila zadužena za istraživanje uzroka nesreće, otkrila je da je jedna od greda koja se srušila već imala kvarove koje nije prouzrokovao zemljotres 2017. godine. Šejnbaumova je 2021. godine smijenila direktora metroa.
Ipak, pojedini kritičari su rekli da je Šejnbaumova trebalo više da radi na poboljšanju infrastrukture metroa. Urednik dnevnih novina Meksiko Sitija “El Financiero” Alejo Sančez Kano smatra da je njena odgovornost neizbježna i rekao je da je dvije i po godine na funkciji bila nemarna, jer nije obraćala pažnju na metro.
Sa funkcije šefa grada povukla se prošle godine, kako bi se kandidovala za predsjednika. “Djevojkama sam primjer. Biti prva žena predsjednica u Meksiku je istorijski poduhvat”, poručila je Šejnbaumova.
(Nova/MONDO)
Svijet
NEGATIVNI EFEKTI VIDLJIVI! Totalni haos na berzi nakon Trampovih carina

Njujorška berza otvorena je u 15.30 po našem vremenu, a već u prvim minutama trgovanja zabeleženi su značajni minusi u bankarskom sektoru.
Berzanski indeks S&P beleži pad od 2,5 odsto, dok je tehnološki indeks Nasdak u minusu 2,7 odsto.
JP Morgan Čejs pao je za 5 odsto, Bank of Amerika za 4,3 odsto, a Vels Fargo je izgubio 3,5 odsto vrednosti.
Berzanski indeksi u poslovnom svetu smatraju se vodećim pokazateljem – signalom koji investitori koriste kako bi procenili buduće izglede kompanija čijim se akcijama trguje.
A trenutna poruka s tržišta je jasna: nije dobro. Razlog su carine koje donose novi trošak – a neko taj trošak mora da plati. Ako ga kompanija sama apsorbuje, trpi profit. Ako ga prebaci na potrošače, preti joj pad prodaje. A pad prodaje usporava poslovanje – i na kraju pogađa širu ekonomiju.
Budući da su Trampove carine istovremeno visoke i odnose se na ogroman broj zemalja, investitori procenjuju da će se negativni efekti osetiti u raznim sektorima ekonomije, i to veoma brzo, prenosi Kurir.
Svijet
STIŽE NOVA ČLANICA! Potpisan zakon o pridruživanju Jermenije EU

Predsjednik Jermenije Vahan Kačaturjan potpisao je zakon kojim se postavlja pravna osnova da ova zemlja sa južnog Kavkaza krene ka pridruživanju EU.
Jermenski mediji javili su da je Kačaturjan potpisao zakon koji je parlament usvojio prošlog mjeseca.
Premijer Nikol Pašinjan, koji je zemlju približio Zapadu nakon preuzimanja vlasti 2018. godine, više puta je naglasio da prijedlog zakona ne predstavlja prijavu za pridruživanje EU, već početak šireg procesa integracija.
On je rekao da javnost ne treba da očekuje brzi prijem nekadašnje sovjetske republike u EU i da bi to, u svakom slučaju, zahtijevalo odobrenje na referendumu.
Zakon je usvojen uoči opštih izbora naredne godine, kao i mogućeg referenduma o promjeni Ustava koju zahtijeva Azerbejdžan, dugogodišnji rival Jermenije, kao dio mirovnog sporazuma o okončanju gotovo četrdesetogodišnjeg sukoba dvije zemlje, prenosi Srna.
Jermenija je planinska zemlja bez izlaza na more, sa 2,7 miliona stanovnika, i nema granicu sa EU.
Svijet
POTOP: U SAD u martu ukinuto više od 275.000 radnih mjesta

Američki poslodavci su u martu ukinuli 275.240 radnih mjesta, što je najveća brojka od maja 2020. godine i treća najveća u istoriji mjerenja, objavila je agencija Čelindžer, Grej i Krismas.
U poređenju sa februarom, broj najavljenih rezova je porastao za 60 odsto, a u odnosu na mart 2024. za čak 205 odsto.
“Najavama otkaza prošlog mjeseca dominirali su planovi Odjeljenja za vladinu efikasnost (DOGE) da eliminiše pozicije u saveznoj vladi”, prokomenarisao je predstavnik agencije Endrju Čelindžer.
Najviše najava otpuštanja, 216.215, zabilježeno je u vladinom sektoru, konkretno u federalnim agencijama.
Od početka godine su poslodavci u SAD ukinuli 497.052 radna mjesta, što je najviše od prvog kvartala 2009. godine, dodaje se u izvještaju.
U poređenju sa prvim kvartalom 2024. je broj najavljenih ukidanja radnih mjesta porastao za 93 odsto međugodišnje, a u poređenju sa prethodnim tromjesečjem za 227 odsto, objavljeno je na veb stranici agencije Čelindžer, Grej i Krismas, prenosi Tanjug.
-
Politika3 dana ago
„VIADUCT“ DNEVNO „ZARAĐUJE“ 19.000 KM: Staša Košarac do sada Srpsku koštao više od 4 miliona KM
-
Politika3 dana ago
DODIK PORUČIO “Dok sam ja predsjednik, SRPSKU NEĆE USPJETI OTETI”
-
Banjaluka2 dana ago
“PODMETANJE NOGE” OD STRANE SNSD-a: Iz PDP-a kritikovali odbijanje naplate parkinga u Banjaluci i POVEĆANJE VRIJEDNOSTI nekretnina
-
Politika2 dana ago
STEVANDIĆ TAGOVAO TRAMPA I MASKA “Prvi smo vas podržali” (FOTO)
-
Politika2 dana ago
NIJE SE DUGO ČEKALO: Dodik odgovorio na poruku generalnog sekretara NATO-a
-
Politika2 dana ago
DODIK OBJASNIO KAKO PRELAZI GRANICU: “Sjednem u auto i prođem, nikada me niko ne zaustavlja” (VIDEO)
-
Politika3 dana ago
DODIK ZA RT BALKAN: Putin je svjetski lider, jedan od najvažnijih ljudi svijeta
-
Politika3 dana ago
RAMO O STEVANDIĆU “Ja njega ONAKO LIKOM I DJELOM doživljavam KAO SEOSKOG LOLU”