Connect with us

Svijet

KO JE KLAUDIJA, PRVA ŽENA PREDSJEDNICA MEKSIKA? Vodi porijeklo sa Balkana, čeka je težak zadatak na čelu države

Ko je Klaudija Šejnbaum koja je postala predsjednica Meksika?

Klaudija Šejnbaum izabrana je za predsjednicu Meksika i time je ostvarila istorijski uspjeh, postavši prva žena na čelu države. Ona je bivša gradonačelnica Meksiko Sitija i veliki saveznik odlazećeg predsjednika Andresa Manuela Lopeza Obradora. Šejnbaumovu, naučnicu koja vodi porijeklo sa Balkana, sada očekuju brojni izazovi kada je riječ o organizovanom kriminalu i nasilju u zemlji, koje je obilježilo i čitav izborni proces.

Šejnbaumova je nakon izbora obećala kontinuitet, rekavši da će nastaviti da jača uspjehe koje je postigao Lopez Obrador, dalje nadograđujući programe socijalne zaštite koji su odlazećeg predsjednika učinili veoma popularnim.

Istorijski rezultat
Prije kandidovanja na predsjedničkim izborima, Šejnbaumova je bila gradonačelnica Meksiko Sitija, što je jedna od najuticajnijih političkih pozicija u zemlji, za koju se smatra da otvara put za predsjedničku funkciju. Ovi izbori, na kojima je Šejnbaumova pobijedila Čočitlu Galvez, predstavljaju veliku prekretnicu za žene u Meksiku.

Klaudija Šejnbaum (61) aktivno je vodila kampanju prethodnih mjeseci i putovala u mnoge dijelove Meksika, kako bi izložila svoj program. Ona je rođena u emigrantskoj jevrejskoj porodici, njen otac je pobjegao iz Litvanije, a majka iz Bugarske 1940. godine, kako bi izbjegli Holokaust. Njena majka Eni Pardo Semo je biolog, a otac Karlos Šejnbaum Joselevic hemijski inženjer. Šejnbaumova je i sama naučnica sa doktoratom u oblasti energetskog inženjerstva. Studirala je fiziku, doktorirala energetiku i napisala više od 100 radova o energetici, kao i dvije knjige o energetici, životnoj sredini i održivom razvoju.

Međuvladinom panelu za klimatske promjene (IPCC) pri Ujedinjenim nacijama u oblasti energetike i industrije pridružila se 2007. godine, kao koautor na temu “Ublažavanje klimatskih promjena” za Četvrti izvještaj o procjeni IPCC. Grupa je te godine dobila Nobelovu nagradu za mir. Ona je 2013. bila koautor Petog izvještaja o procjeni IPCC zajedno sa 11 drugih stručnjaka iz oblasti industrije.

Predstojeći izazovi
Predizbornu kampanju su obilježili napadi u kojima je ubijeno više lokalnih kandidata, a same izbore obilježilo je i nasilje u gradu Kojomeapan u saveznoj državi Puebla, gdje je ubijena jedna osoba.

Stalno visoki nivoi nasilja u Meksiku biće jedan od njenih najneposrednijih izazova nakon što Šejnbaumova preuzme dužnost 1. oktobra. U kampanji je rekla samo da će proširiti paravojnu Nacionalnu gardu koju je stvorio Lopez Obrador i nastaviti njegovu strategiju, ciljajući na “društvene bolesti koje mlade Meksikance čine lakom metom za regrutacije od strane kartela”. Stopa ubistava u Meksiku je među najvišima na svijetu, a više od 100.000 ljudi se i dalje vodi kao nestalo u zemlji. Takođe je i dalje opasno mjesto za žene, sa nevjerovatnim stopama femicida u regionu.

Šejnbaumova će, stoga, morati brzo da reaguje po pitanjima organizovanog kriminala i bezbjednosti u Meksiku, rekao je Vil Friman, saradnik za studije Latinske Amerike u Savetu za spoljnopolitičke odnose. Kada je riječ o odnosima sa sjevernim susjedom Meksika, Sjedinjenim Ameeričkim Državama, koji nisu bili na zavidnom nivou za vrijeme njenog prethodnika na funkciji, Šejnbaumova je rekla da će osigurati da postoji “odnos prijateljstva, međusobnog poštovanja i jednakosti”.

Govoreći o velikom broju državljana Meksika koji žive i rade u SAD, ona je obećala da će “uvijek braniti Meksikance koji su sa druge strane granice”. Odnosi između Sjedinjenih Američkih Država i Meksika su patili zbog Lopeza Obradora, koji je na vlasti od 2018. godine. Imajući u vidu da je Lopez Obrador njen mentor, ne očekuje se velika promjena u politici Meksika.

Težak mandat
Kada je Klaudija Šejnbaum obavljala funkciju gradonačelnice Meksiko sitija, Partija nacionalne akcije optužila ju je da je kriva za urušavanje osnovne škole “Enrike Rebsamen” u zemljotresu koji je pogodio zemlju, u kom je poginulo 19 djece i sedmoro odraslih. Institut za administartivnu verifikaciju donio je odluku da je zgrada škole premašila dozvoljeni nivo gradnje.

Još jedna tragedija obilježila je gradonačelnički mandat novoizabrane predsjednice Meksika. Oko 10 uveče 3. maja 2021, srušio se dio kolosijeka i dva vagona linije 12 u metrou Meksiko Sitija. Poginulo je 26 osoba, 80 je bilo povrijeđeno, a pet se vodilo kao nestalo.

Nakon nesreće, u javnost su izašli podaci da je ta pruga morala da se zatvori kako bi se preoblikovali dijelovi kolosijeka i zamijenile šine. Norveška kompanija “Det Norske Veritass” (DNV), koja je bila zadužena za istraživanje uzroka nesreće, otkrila je da je jedna od greda koja se srušila već imala kvarove koje nije prouzrokovao zemljotres 2017. godine. Šejnbaumova je 2021. godine smijenila direktora metroa.

Ipak, pojedini kritičari su rekli da je Šejnbaumova trebalo više da radi na poboljšanju infrastrukture metroa. Urednik dnevnih novina Meksiko Sitija “El Financiero” Alejo Sančez Kano smatra da je njena odgovornost neizbježna i rekao je da je dvije i po godine na funkciji bila nemarna, jer nije obraćala pažnju na metro.

Sa funkcije šefa grada povukla se prošle godine, kako bi se kandidovala za predsjednika. “Djevojkama sam primjer. Biti prva žena predsjednica u Meksiku je istorijski poduhvat”, poručila je Šejnbaumova.

(Nova/MONDO)

Svijet

U NJEMAČKOJ UHAPŠENI ŠPIJUNI! Među njima i jedan Rus, meta je bio jedan Ukrajinac

Izviđali kafić u Frankfurtu gdje je trebalo da se nalazi njihova meta.

Njemačko Federalno tužilaštvo saopštilo je danas da su u toj zemlji uhapšena tri muškarca osumnjičena da su radila za neimenovanu stranu tajnu službu. Kako se navodi, ukrajinski državljanin Robert A, jermenski državljanin Vardges I. i Rus Arman S. su navodno putovali u Njemačku u ime strane tajne službe kako bi prikupili informacije o Ukrajincu koji je tamo boravio, prenio je Rojters.

Oni su, prema saopštenju Tužilaštva, 19. juna izviđali kafić u Frankfurtu gdje je trebalo da se nalazi njihova meta. Policija Hesena uhapsila ih je u Frankfurtu, a zahtjevi za izdavanje naloga za hapšenje podnijeti su istražnom sudiji, prenio je Dojče vele. Njih trojica su se juče pojavila pred sudom i određen im je pritvor uoči podizanja optužnice.

Nastavi čitati

Svijet

U mraku čak 18 miliona ljudi: Još jedna zemlja kompletno ostala BEZ STRUJE

Dva dana prije BiH, Crne Gore i Dalmacije, u srijedu popodne, opšti nestanak struje u cijeloj zemlji doživio je i Ekvador.

Nacija od oko 18 miliona stanovnika ostala je najmanje jedan sat bez električne energije dok su vlasti riješile problem, objavio je ministar javnih radova Roberto Luque za mrežu X.

– Došlo je do kvara na dalekovodu koji je uzrokovao kaskadno isključenje, tako da nema struje na nacionalnom nivou- rekao je Luque, koji je i vršilac dužnosti ministra energetike, ne dajući dodatna objašnjenja.

U aprilu je predsjednik Ekvadora Daniel Noboa proglasio vanredno stanje u energetici i najavio planirana isključenja struje.

Južnoamerička zemlja bori se sa sušom koja utiče na proizvodnju struje iz hidroelektrana. Ispad je iznenadio Ekvadorce, posebno stanovnike glavnog grada Quita i korisnike podzemne željeznice, zaustavivši vozove oko 15:20 po lokalnom vremenu, prenosi index.hr.

Nastavi čitati

Svijet

Borelj s ministrima spoljnih poslova zemalja Balkana: ZAJEDNO IZGRADITI UJEDINJENU EVROPU

Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj izrazio je zadovoljstvo što se sastao sa ministrima spoljnih poslova zemalja Balkana u Beču u okviru programa “Prijatelji Balkana” i “Strategija dunavskog regiona”.

“Drago mi je što sam se sastao sa ministrima spoljnih poslova Balkana. Razgovarali smo o tome kako izgraditi zajedno Evropu koja će biti više ujedinjena”, napisao je on na platformi Iks.

Borelj je zahvalio ministru spoljnih poslova Austrije Aleksandru Šalenbergu na susretima u Austriji.

Šalenberg je juče rekao da će novi saziv Evropske komisije biti ubrzo izabran i da se EU zalaže za to da sve države kandidati koji su dio Strategije EU za Dunavski region (EUSDR) postanu članice Unije u narednih pet godina.

Šalenberg je istakao da podrška Austrije državama Balkana, uključujući Srbiju, na evropskom putu “nema veze s altruizmom, nego je to u interesu” Beča.

“Imamo ljudski most prema ovom regionu i značajnu ekonomsku saradnju”, rekao je on.

On je rekao da je svaka platforma za saradnju, uključujući Strategiju EU za Dunavski region, dobra za države kandidate.

“Mi želimo da sve države koje okuplja EUSDR a nisu članice EU to postanu. Očekujemo da njihova integracija u EU bude na vrhu agende nove Evropske komisije”, istakao je Šalenberg.

Nastavi čitati

Aktuelno