Connect with us

Politika

KO JE SRPSKOJ DAO PARE I ZAŠTO VIŠKOVIĆ TO KRIJE? Da li je u pitanju “DRŽAVNA TAJNA”

Dok se čeka na decembarski prijedlog budžeta Republike Srpske za 2025.godinu, pred očima javnosti dešava se netransparentno zaduženje koje je Vlada RS prihvatila na jednoj od svojih sjednica. Novembarska Odluka o prihvatanju zaduženja od 100 miliona evra, kredit je namijenjen za obezbjeđivanje sredstava za finansiranje budžetskog deficita i refinansiranje dijela duga. Rok otplate deset godina, s grejs periodom od godinu dana i kamatna stopa od pet posto, obavljeno je to u Službenom glasniku RS. Sve jedan detalj, osim najbitnijeg-ko je tajanstveni kreditor?

“Samo vas žulja, ko vam je dao, dali nam prijatelji, nećemo da otkrijemo neprijateljima ko su nam prijatelji. Jer bi pokušali njima da slome vrat, ko ste vi da pomažete RS. Imaćete to, u Službenom glasniku piše šta treba da se zna, iznos, ročnost, kamatna stopa”, rekao je premijer RS Radovan Višković u najvećem zakonodavnom domu…

Ako je zaduženje u evrima, jasno je da je ono realizovano kod stranih kreditora, ali narodni poslanici ne žele logiku, ni praksu, već činjenice. Pitaju se kako će glasati za budžet Republike Srpske za sljedeću godinu u kojeg je inkorporirano netransparentnih 200 miliona KM.

Otplata kamate počinje već za 15-ak dana, dakle-21. decembra ove godine, dok bi glavnica trebala biti isplaćivana u ratama od 2025.godine.

Je li kredit državna tajna?
Vlada RS jeste objavila odluku o zaduženju, ali zašto krije informaciju o tome ko je strani kreditor, ponovo pita šef Kluba poslanika PDP-a Igor Crnadak.

“Od koga je Republika Srpska dobila 100 miliona evra, odgovor premijera je bio da nam ne mogu reći da ne bi čuli neprijatelji, ko su neprijatelji? Testiraćemo taj odnos prema poslanicima. Ako je državna tajna, svi smo položili zakletvu da čuvamo državnu tajnu”, rekao je Crnadak.

Pita i kako je moguće da bijeljinski advokat Miloš Stevanović legalno otkupi potraživanja IRB-a od oko 180 miliona KM, za svega oko 32 miliona.

“On je odgovorio da su sve dobro kolaterizivani krediti, da se prilično brzo mogu provesti sporovi. Treba li išta drugo u tekstu krivične prijave protiv Vlade RS i nadležnih”?

Ruski ili mađarski prijateljski novac?
Zbog američkih sankcija rukovodstvu, zatvorena su mnoga finansijska tržišta za Republiku Srpsku. Bečka, Londonska berza, Evropska investiciona banka, Međunarodni monetarni fond, ali i najveće banke kako strane, tako i domaće, u zadnje oko dvije godine su obustavili saradnju sa institucijama RS. Tihe ekonomske sankcije, ocjenjuju se političkom porukom Predsjedniku RS Miloradu Dodiku, da je vrijeme da ode. No, taj direktni obračun, bez uvijanja, bez rukavica, dosad su jasno artikulisali Amerikanci, kroz stavove Ambasade u Sarajevu i ambasadora Michaela Murphy-ja.

Ne ulazeći u političke dimenzije situacije, urednik portala Capital Siniša Vukelić kaže da je potpuno sramotan i bahat odnos izvršne vlasti prema javnosti, pa čak i prema narodnim poslanicima.

“Da se zadužite za 100 000 KM, a ne za skoro 200 miliona KM i da smatrate da ne trebate nikome za to polagati račune, objasniti pod kojim uslovima se uzima taj novac. Vlast se ponaša kao da vodi privatno preduzeće, ali čak u privatnim preduzeću uprava mora da odgovara dioničarima, vlasnicima. Bahatost i manjak transparentnost se promoviše godinama, sada je na vrhuncu, smatraju da ništa ne moraju da govore nikome šta rade. Građani imaju pravo da znaju, jer će oni biti ti koji će da ga vraćaju, zbog čega su ga uzeli, u koje namjene ćete ga potrošiti, zbog čega ste ga uzeli ako ponavljate stalno da je situacija s budžetom uravnotežena”, pita Vukelić.

Svako inostrano zaduženje koje dolazi u Republiku Srpsku, Banjaluku, Sarajevo, Mostar, bilo to od EIB-a, EBRD-a, MMF-, bilo koga, bez obzira bio to grant, donacija, kreditno zaduženje pod povoljnim uslovima koje daje EU, mora proći institucije Bosne i Hercegovine.

“Postavlja se pitanje načina na koji je ovaj novac ušao u RS, to RS nije mogla da uradi sama. (…) Da li je to novac iz nekih legalnih, poluilegalnih tokova, način na koji je došao u budžet, kako je Vlada prebacila iz inostranstva, s obzirom da se radi o zaduženju u evrima, znamo i da donacije i spoljna zaduženja moraju dobiti odobrenje od Parlamentarne skupštine BIH. Ukoliko je to išlo preko domaćih banaka zašto je zaduženje u evrima, ako je kod domaćih fondova mora ići u KM koja je jedino legitimno sredstvo plaćanja u zemlji”, kaže Vukelić.
Elektroprivreda RS nije posrednik, jer je sve direktna odluka Vlade, negira špekulacije Vukelić. Ranije su pored ERS-a, pominjana i druga javna preduzeća poput Autoputeva.

Ruski novac, preko mađarskih prijatelja?
Novac da bi prešao državnu granicu mora postajati odobrenje Parlamentarne skupštine BIH, a toga zasad nema. Nezvanične informacije govore da je RS dobila čvrsta odobrenja od mađarskih finansijera da će pomoći, ali da se vlast Viktora Orbana ne bi previše kockala sa svojim političkim statusom. Jedna od opcija koja je pominjana jeste da bi se ulaskom mađarskih kompanija MOL-a i OTP banke na tržište BIH mogla premostiti transakcija za RS.

O ulasku na tržište, mimo trenutnog konteksta ranije je govorio šef mađarske diplomatije Peter Szijjártó.

“Mađarska spoljna politika već 10 godina sprovodi jednu strategiju koja u svom fokusu ima ekonomiju. Nama je u interesu da mađarske kompanije budu uspješne kao investitori i u drugim zemljama i država, odnosno Vlada, treba u tome da im pomogne. Biće mi drago da pomognem i doprinesem tome da se ove vodeće mađarske kompanije pojave ovdje”, poručio je Szijjártó.

Razmjena udjela u dvije Elektroprivrede također je izrečena kao ideja.

“Stara ideja premijera (Viktora Orbana) je da pokušamo da sarađujemo na taj način što ćemo mi prepustiti Mađarskoj državni kapital u našoj Elektroprivredi, a isto toliko biti zastupljeni u Elektroprivredi Mađarske. To nama daje veliku šansu da razmijenimo iskustva i budemo integrisani na tom pitanju”, rekao je Dodik ne iznoseći više detalja o toj mogućoj saradnji, prenijela je tada Bloomberg Adria.

Republika Srpska izvršava sve svoje finansijske obaveze i budžet je stabilan ponavljaju iz Vlade. Niko ipak ne negira da je sve veći ekonomski pritisak na zvaničnu Banjaluku.Euronews

Related Topics:

Politika

“ISTORIJSKI TRENUTAK!” Moravac Babić pohvalila osnivanje “Pokreta Sigurna Srpska”!

Odbornica PDP-a u Skupštini grada Banjaluka, Smiljana Moravac Babić, izjavila je da je sa velikim zadovoljstvom prisustvovala potpisivanju Sporazuma o osnivanju novog političkog pokreta pod nazivom „Pokret Sigurna Srpska“, čiji je predsjednik Draško Stanivuković.

„Čast mi je što sam bila dio ovog istorijskog trenutka. Sa radošću sam potpisala pristupnicu, vjerujući da je upravo ovo početak novog političkog poglavlja kojim će Pokret Sigurna Srpska, na čelu sa predsjednikom Draškom Stanivukovićem, preporoditi Republiku Srpsku i od nje napraviti bolje mjesto za život svih građana“, poručila je Moravac Babić.

Ona je istakla da su sporazum potpisali „moralno čisti ljudi“, naglasivši da su vrata Pokreta otvorena svima koji žele dobro Republici Srpskoj.

„Vjerujem da Republiku Srpsku od danas čeka bolja i sigurnija budućnost“, zaključila je odbornica PDP-a.

Nastavi čitati

Politika

DRINIĆ POVODOM OSNIVANJA POKRETA SIGURNA SRPSKA “Nije dovoljno govoriti o promjenama, vrijeme je da ih sprovedemo!”

Sigurno smo krenuli sa Pala. Odlučno, sa narodom, za Republiku Srpsku u koju vjerujemo.

Rekao je ovo Nebojša Drinić, generalni sekretar PDP, povodom osnivanja Pokreta Sigurna Srpska.

-Ne pristajemo na stanje kakvo jeste. Nije dovoljno govoriti o promjenama, vrijeme je da ih sprovedemo. Pokrećemo snagu koja pripada ideji, ne pojedincu. Ideji Srpske u kojoj se živi, ostaje i gradi. Gdje institucije rade, a povjerenje se vraća – istakao je Drinić i dodao:

– Ovo je borba da Republika Srpska bude onakva kakvu je naš narod zaslužio. Sigurna. Jaka. Vječna!

Nastavi čitati

Politika

NEOBIČNO MIRNO, GDJE JE KAMPANJA? Mjesec dana do izbora, a tišina u Srpskoj

Nešto više od mjesec dana pred prijevremene izbore na kojima će građani birati predsjednika Republike Srpske, na političkoj sceni vlada neuobičajeno mirna atmosfera, ali će se, kako prognoziraju analitičari, sve to promijeniti kako se budemo približavali danu odluke – 23. novembru, kada će birališta biti otvorena.

Navikli smo, te se tokom prethodnih redovnih izbornih ciklusa uvjerili, pretkampanja zna biti jednako usijana kao i sama kampanja, tako da se mjesecima pred izbore ne biraju riječi pri napadima na političke protivnike.

Sada je to izostalo – na sceni ne vidimo ni otrovne strelice, ni agresivan terenski rad, tokom kojeg je, doslovno, bitan svaki sakupljeni glas.

Novinar Darko Momić Čkalja ističe da postoji nekoliko razloga zbog kojih se mjesec dana pred izbore apsolutno ne osjeti predizborna atmosfera. Osnovni je, smatra on, to što je narod prezasićen politikom, a prezasićen je zato što se apsolutno sve pretvorilo u politiku i što je politika ušla u sve pore društva, a onda na sve to dodavati predizbornu kampanju je, kaže, stvarno previše.

“Drugi razlog je to što svakoj vlasti odgovara takva vrsta letargije i apatije zato što su glasači vladajuće strukture uvijek disciplinovaniji i lakše ih je animirati i dovući na biračka mjesta nego glasače opozicije”, naglašava Momić u izjavi za “Nezavisne novine”.

Sljedeći razlog je, dodaje, to što je narod sluđen, izvaran, “biće referendum, neće biti referendum, priznajem sud, ne priznajem sud, danas jedno, sutra drugo, tako da je i zbog toga digao ruke od politike”.

“Dalje, vlast je uspjela da u javnosti delegitimiše predstojeće privremene izbore tvrdnjama da predsjednički mandat svakako pripada SNSD-u, da je izjašnjavanje birača na ovim izborima iznuđeno, da je jedino prirodno da kandidat te stranke ostane stanar Palate Republike do opštih izbora naredne godine i da opozicioni birači ne treba ni da izlaze na izbore zato što je to, najblaže rečeno, politički nekorektno. Na kraju, trvenja u opoziciji kojima svojom isključivošću najviše doprinosi najljući opozicionar Nebojša Vukanović svakako ne doprinose pridobijanju podrške građana i animiranju birača da izađu na izbore”, kaže Momić.

Politički analitičar Velizar Antić smatra da je manji pritisak u javnosti u vezi sa ovim izborima prije svega zbog činjenice da se radi o prijevremenim izborima.

“Ovo nisu oni opšti izbori koje bismo mogli nazvati i ‘glavnim’, jer se na njima biraju i poslanici koji poslije biraju Vladu kod koje je koncentrisana sva moć. Ovi izbori će nam samo donijeti novog predsjednika Srpske, pri čemu će i njegov mandat biti okrnjen, jer nas već za godinu dana čekaju redovni izbori za predsjednika Srpske”, kaže Antić za “Nezavisne novine”.

Prema njegovim riječima, iako sa te strane posmatrano jesu manje bitni, ovi izbori su ipak značajni i za vlast i za opoziciju, jer će ona strana koja osvoji mjesto predsjednika na sljedeće izbore izaći sa određenom prednošću.

“Zato se vlast boji da ne izgubi mjesto predsjednika, jer će to značiti početak gubljenja i vlasti. Dok se opozicija bori za što bolji rezultat na izborima i što bolju startnu poziciju za sljedeće izbore. Takođe, još zvanično nije počela ni izborna kampanja, pa je intenzitet predstavljanja kandidata slabiji. Vjerujem da će sa zvaničnim početkom izborne kampanje biti mnogo veće prisustvo kandidata u javnosti”, ističe Antić.

Politička analitičarka Tanja Topić smatra da u praksi, zapravo, imamo pokušaj stvaranja privida o tome da predstojeći prijevremeni izbori nisu značajni.

“Mislim da se ovdje nastoji stvoriti privid kako ovi izbori nisi bitni, iz ugla vlasti, jer se stalno naglašava kako entitet ima predsjednika i da su izbori nametnuti silom, što visokog predstavnika, što državnih institucija koje entitetski politički vrh osporava”, kaže Topićeva.

Prema njenim riječima, stvara se slika “izbora pod moranje” i “kao da se očekuje neko čudo prema kojem bi se RS vratila na fabrička podešavanja prije pravosnažne presude Miloradu Dodiku”.

“To pak ne znači da se strasti neće rasplamsati, jednostavno sami kandidati nisu osobe koje javno blate i ponižavaju druge, a koplja će lomiti stranačke perjanice. Ima vremena, pa se ne bih unaprijed radovala ‘čistoti’ političke bitke”, poručuje Topićeva u izjavi za “Nezavisne novine”.

Zvanično, izborna kampanja za prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske počinje 8. novembra, odnosno duplo je kraća od kampanje pred redovne izbore.

Nastavi čitati

Aktuelno