Connect with us

Politika

KO JE SRPSKOJ DAO PARE I ZAŠTO VIŠKOVIĆ TO KRIJE? Da li je u pitanju “DRŽAVNA TAJNA”

Dok se čeka na decembarski prijedlog budžeta Republike Srpske za 2025.godinu, pred očima javnosti dešava se netransparentno zaduženje koje je Vlada RS prihvatila na jednoj od svojih sjednica. Novembarska Odluka o prihvatanju zaduženja od 100 miliona evra, kredit je namijenjen za obezbjeđivanje sredstava za finansiranje budžetskog deficita i refinansiranje dijela duga. Rok otplate deset godina, s grejs periodom od godinu dana i kamatna stopa od pet posto, obavljeno je to u Službenom glasniku RS. Sve jedan detalj, osim najbitnijeg-ko je tajanstveni kreditor?

“Samo vas žulja, ko vam je dao, dali nam prijatelji, nećemo da otkrijemo neprijateljima ko su nam prijatelji. Jer bi pokušali njima da slome vrat, ko ste vi da pomažete RS. Imaćete to, u Službenom glasniku piše šta treba da se zna, iznos, ročnost, kamatna stopa”, rekao je premijer RS Radovan Višković u najvećem zakonodavnom domu…

Ako je zaduženje u evrima, jasno je da je ono realizovano kod stranih kreditora, ali narodni poslanici ne žele logiku, ni praksu, već činjenice. Pitaju se kako će glasati za budžet Republike Srpske za sljedeću godinu u kojeg je inkorporirano netransparentnih 200 miliona KM.

Otplata kamate počinje već za 15-ak dana, dakle-21. decembra ove godine, dok bi glavnica trebala biti isplaćivana u ratama od 2025.godine.

Je li kredit državna tajna?
Vlada RS jeste objavila odluku o zaduženju, ali zašto krije informaciju o tome ko je strani kreditor, ponovo pita šef Kluba poslanika PDP-a Igor Crnadak.

“Od koga je Republika Srpska dobila 100 miliona evra, odgovor premijera je bio da nam ne mogu reći da ne bi čuli neprijatelji, ko su neprijatelji? Testiraćemo taj odnos prema poslanicima. Ako je državna tajna, svi smo položili zakletvu da čuvamo državnu tajnu”, rekao je Crnadak.

Pita i kako je moguće da bijeljinski advokat Miloš Stevanović legalno otkupi potraživanja IRB-a od oko 180 miliona KM, za svega oko 32 miliona.

“On je odgovorio da su sve dobro kolaterizivani krediti, da se prilično brzo mogu provesti sporovi. Treba li išta drugo u tekstu krivične prijave protiv Vlade RS i nadležnih”?

Ruski ili mađarski prijateljski novac?
Zbog američkih sankcija rukovodstvu, zatvorena su mnoga finansijska tržišta za Republiku Srpsku. Bečka, Londonska berza, Evropska investiciona banka, Međunarodni monetarni fond, ali i najveće banke kako strane, tako i domaće, u zadnje oko dvije godine su obustavili saradnju sa institucijama RS. Tihe ekonomske sankcije, ocjenjuju se političkom porukom Predsjedniku RS Miloradu Dodiku, da je vrijeme da ode. No, taj direktni obračun, bez uvijanja, bez rukavica, dosad su jasno artikulisali Amerikanci, kroz stavove Ambasade u Sarajevu i ambasadora Michaela Murphy-ja.

Ne ulazeći u političke dimenzije situacije, urednik portala Capital Siniša Vukelić kaže da je potpuno sramotan i bahat odnos izvršne vlasti prema javnosti, pa čak i prema narodnim poslanicima.

“Da se zadužite za 100 000 KM, a ne za skoro 200 miliona KM i da smatrate da ne trebate nikome za to polagati račune, objasniti pod kojim uslovima se uzima taj novac. Vlast se ponaša kao da vodi privatno preduzeće, ali čak u privatnim preduzeću uprava mora da odgovara dioničarima, vlasnicima. Bahatost i manjak transparentnost se promoviše godinama, sada je na vrhuncu, smatraju da ništa ne moraju da govore nikome šta rade. Građani imaju pravo da znaju, jer će oni biti ti koji će da ga vraćaju, zbog čega su ga uzeli, u koje namjene ćete ga potrošiti, zbog čega ste ga uzeli ako ponavljate stalno da je situacija s budžetom uravnotežena”, pita Vukelić.

Svako inostrano zaduženje koje dolazi u Republiku Srpsku, Banjaluku, Sarajevo, Mostar, bilo to od EIB-a, EBRD-a, MMF-, bilo koga, bez obzira bio to grant, donacija, kreditno zaduženje pod povoljnim uslovima koje daje EU, mora proći institucije Bosne i Hercegovine.

“Postavlja se pitanje načina na koji je ovaj novac ušao u RS, to RS nije mogla da uradi sama. (…) Da li je to novac iz nekih legalnih, poluilegalnih tokova, način na koji je došao u budžet, kako je Vlada prebacila iz inostranstva, s obzirom da se radi o zaduženju u evrima, znamo i da donacije i spoljna zaduženja moraju dobiti odobrenje od Parlamentarne skupštine BIH. Ukoliko je to išlo preko domaćih banaka zašto je zaduženje u evrima, ako je kod domaćih fondova mora ići u KM koja je jedino legitimno sredstvo plaćanja u zemlji”, kaže Vukelić.
Elektroprivreda RS nije posrednik, jer je sve direktna odluka Vlade, negira špekulacije Vukelić. Ranije su pored ERS-a, pominjana i druga javna preduzeća poput Autoputeva.

Ruski novac, preko mađarskih prijatelja?
Novac da bi prešao državnu granicu mora postajati odobrenje Parlamentarne skupštine BIH, a toga zasad nema. Nezvanične informacije govore da je RS dobila čvrsta odobrenja od mađarskih finansijera da će pomoći, ali da se vlast Viktora Orbana ne bi previše kockala sa svojim političkim statusom. Jedna od opcija koja je pominjana jeste da bi se ulaskom mađarskih kompanija MOL-a i OTP banke na tržište BIH mogla premostiti transakcija za RS.

O ulasku na tržište, mimo trenutnog konteksta ranije je govorio šef mađarske diplomatije Peter Szijjártó.

“Mađarska spoljna politika već 10 godina sprovodi jednu strategiju koja u svom fokusu ima ekonomiju. Nama je u interesu da mađarske kompanije budu uspješne kao investitori i u drugim zemljama i država, odnosno Vlada, treba u tome da im pomogne. Biće mi drago da pomognem i doprinesem tome da se ove vodeće mađarske kompanije pojave ovdje”, poručio je Szijjártó.

Razmjena udjela u dvije Elektroprivrede također je izrečena kao ideja.

“Stara ideja premijera (Viktora Orbana) je da pokušamo da sarađujemo na taj način što ćemo mi prepustiti Mađarskoj državni kapital u našoj Elektroprivredi, a isto toliko biti zastupljeni u Elektroprivredi Mađarske. To nama daje veliku šansu da razmijenimo iskustva i budemo integrisani na tom pitanju”, rekao je Dodik ne iznoseći više detalja o toj mogućoj saradnji, prenijela je tada Bloomberg Adria.

Republika Srpska izvršava sve svoje finansijske obaveze i budžet je stabilan ponavljaju iz Vlade. Niko ipak ne negira da je sve veći ekonomski pritisak na zvaničnu Banjaluku.Euronews

Related Topics:

Politika

ZAŠTO JE “SPORAN” NOVI ZAKON O VSTS BiH: EU šalje pravnike da sve nadgledaju?!

Nacrtom zakona je definisano da sastav Savjeta u pravilu odražava sastav naroda u BiH u skladu sa Ustavom, pri čemu u Savjetu mora biti najmanje po četiri člana iz svakog konstitutivnog naroda i dva iz reda ostalih, te najmanje osam članova jednog pola.

Udruženje tužilaca Federacije BiH žestoko se usprotivilo načinu na koji je vođen proces donošenja novog Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH.

Ovaj Nacrt zakona našao se prekuče i na sjednici Savjeta ministara, ali je ista odgođena zbog obaranja dnevnog reda. Radi se o zakonu koji je uslov za pristupanje EU, zajedno s zakonom o Sudu. Isti će se naći ponovo na sjednici u ponedjeljak, 8.decembra.

Poslali su niz primjedbi na više spornih članova

Ovaj zakon pun je manjkavosti.

Udruženja sudija i tužilaca (FBiH i Republike Srpske ) i pored izuzetno kratkog roka koji je ostavljen za dostavljanje sugestija i primjedbi na pomenuti nacrt Zakona o VSTS-u BiH, 28.11.2025. godine poslali su niz primjedbi na više spornih članova navedenog nacrta Zakona.

Novim Zakonom o VSTS-u uvodi se i etničke kvote i predlaže povećanje članova VSTS-a s aktulnih 15 na 20. Raniji je prijedlog, kako saznajemo što je predlagala i Venecijanska komisija, odnosio se na povećanje članova na 24. Traženo je takođe i da nepravnici budu novi članovi.

Nacrtom zakona je definisano da sastav Savjeta u pravilu odražava sastav naroda u BiH u skladu sa Ustavom, pri čemu u Savjetu mora biti najmanje po četiri člana iz svakog konstitutivnog naroda i dva iz reda ostalih, te najmanje osam članova jednog pola.

Osim toga, ni članovi VSTS nisu dobili novi prijedlog Zakona. U radnu grupu su uključeni pojedini članovi Vijeće, ali je glavni nosilac izmjena Ministarstvo pravde i Delegacija EU. Nove izmjene nisu na vrijeme poslate na uvid niti su se mogle iznijeti primjedbe.

EU predviđa da sve prate spoljni saradnici

Sporno je i to da jedan sudija ili tužilac bude imenovan na funkciju i započne svoj mandat u VSTS-u, prije nego što se uopšte završe provjera njegove imovine.

Inače, provjera imovine traju mjesecima, zbog čega su pojedina imenovanja, a EU predviđa da sve prate spoljni saradnici.

Prijedlog su pravnici iz Danske i Bugarske.

Raport saznaje da je predviđeno da se kroz odjeljenje za provjeru imovine osnuje Vijeće u Vijeću koje bi onda tako kadroviralo nosioce pravosudnih funkcija.

Nastavi čitati

Politika

OKRUGLI STO O DEJTONSKOM SPORAZUMU U PARIZU: BiH protektorat, najveći problem OHR

Stručnjaci iz Francuske, Republike Srpske i Srbije okupili su se sinoć u Parizu, povodom tri decenije potpisivanja Dejtonsko-pariskog sporazuma, na okruglom stolu pod nazivom “30 godina poslije Dejtona: Mir, izazovi i perspektive”, koji je organizovalo Predstavništvo Republike Srpske u Francuskoj.

Šef Predstavništva Bojana Kondić Panić istakla je da je diplomatija Republike Srpske prisutna u Parizu, što potvrđuje i večerašnji skup i njegovi učesnici koji su razmatrali domete Dejtonskog mirovnog sporazuma, ukazali na to gdje je Republika Srpska i gdje je BiH trideset godina nakon njegovog potpisivanja.

Francuski istoričar i geopolitičar Aleksis Trudo rekao je za RTRS da je na skupu rečeno da je BiH danas neka vrsta protektorata i neokolonijalne uprave.

– Međutim, na Zapadu niko ne zna šta se tu dešava. Vlast Republike Srpske treba da bude pažljiva i da se približi silama u Evropi koje hoće da budu s njom, na primjer Italiji i Austriji u kojoj je prisutna jaka srpska dijaspora – rekao je Trudo.

On smatra da je novi svjetski poredak koji, kaže, čine Kina, SAD, Rusija i Turska, pozitivan za Republiku Srpsku.

Profesor Fakulteta političkih nauka u Banjaluci Nina Sajić rekla je da je skup u Parizu okupio veliki broj učesnika iz francuskog javnog života i naše ljude koji su vezani za Republiku Srpsku i Srbiju.

Dodala je da je francusko-srpsko prijateljstvo viđeno i večeras, prenosi RTRS.

– Profesor sa Sorbone je ukazao da problem Dejtonskog sporazuma ne leži u samom sporazumu, već u tome što nije poštovan – rekla je Sajićeva za RTRS.

Ona je istakla da je zaključak skupa da najveći problem u BiH predstavlja Kancelarija visokog predstavnika /OHR/ i da je ukazano na probleme koje stvara jedna vrsta kolonijalnog tutorstva.

Nastavi čitati

Politika

“ODBORNICI NERADNICI” KOČE GRAD: Drinić tvrdi da SNSD kažnjava Banjalučane zbog izbora Stanivukovića

Neodržavanje skupštinskih sjednica u Banjaluci je osveta građanima koji su po drugi put na lokalnim izborima dali povjerenje Drašku Stanivukoviću, smatra šef Kluba odbornika PDP-a u Skupštini Banjaluke Nebojša Drinić.

On je tokom gostovanja u Jutarnjem programu BN TV rekao da je teško kazniti odbornike neradnike, jer oni imaju punu podršku Ministarstva lokalne samouprave, koje prećutno sve vrijeme podržava ignorisanje skupštinskih sjednica.

Samo dvije redovne skupštinske sjednice održane su od početka godine, što je za šefa Kluba odbornika PDP-a u Skupštini Banjaluke Nebojšu Drinića apsurd i još jedan dokaz da skupštinska većina okupljena oko SNSD-a čini sve da se ne realizuju važne odluke za razvoj grada.

Iako je ovih dana iz stranačkih prostorija Skupštinska većina najavljivala povratak u odborničke klupe, to se nije dogodilo, kaže Drinić, dodajući, da će možda smjena Vlade Đajića sa mjesta predsjednika Gradskog odbora SNSD-a pokrenuti skupštinske neradnike da konačno rade u interesu Banjaluke.

Ignorisanje prvog čovjeka grada, koji je na poslednjim izborima osvojio preko 50.000 glasova je za Drinića besmisleno, jer osim Draška Stanivukovića, povjerenje građana dobili su i ti isti odbornici koji danas ruše ugled Banjaluke, dok zauzvrat dobijaju redovno odborničke naknade.

Kazniti odbornike neradnike po džepu je nemoguće, navodi Drinić, jer je njihova partija na čelu države, te ima svoje ljude i među inspekcijskim redovima, što dovoljno govori da je odbornički honorar zaštićen kao bijeli medvjed.

Sjaj Zimzobala ne može prekriti brojne probleme Banjaluke. Zbog osvete biračima koji su ponovo povjerenje dali Stanivukoviću, građani moraju biti spremni na dalju opstrukciju od strane SNSD-ih pijuna među skupštinskim redovima, a na nama je, tvrdi Drinić, da se izborimo za usvajanje budžeta, bez kojeg je nemoguće bilo šta planirati.

Nastavi čitati

Aktuelno