Connect with us

Društvo

KO JE ZAPRAVO BILA KOSOVKA DJEVOJKA: Žena na bojnom polju nakon Vidovdana koju ISTORIJA NIJE ZABORAVILA

Još uvijek ne zna sa sigurnošću da li je Kosovka djevojka bila istorijska ličnost ili plod narodne mašte, njen simbolički značaj kroz vijekove ostaje neosporan. Njena uloga u osvešćivanju, nadahnuću i bodrenju srpskog naroda potvrđivala se iznova, u trenucima istorijskih iskušenja

Žena na bojnom polju: tragična potraga za voljenima

Kao glavna ličnost u istoimenoj narodnoj pjesmi, Kosovka djevojka se prikazuje kao mlada žena koja, nakon Kosovske bitke 1389. godine, luta krvavim poljem tražeći svog vjerenika Milana Toplicu, njegovog pobratima Miloša Obilića i djevera Ivana Kosančića. U toj potresnoj potrazi nailazi na teško ranjenog viteza Pavla Orlovića, od kojeg saznaje da su svi njeni voljeni poginuli. Dok ga poji, on umire na njenim rukama.

Pjesma se završava njenim bolnim riječima:

„Jao, jadna, hude sam ti sreće. Da se, jadna, za zelen bor ‘vatim, i on bi se zelen osušio.“

Legenda i istorija: da li je Kosovka djevojka zapravo bila Jelica Musić?

Prema nekim predanjima, Kosovka djevojka možda je imala i stvarno istorijsko ime — Jelica Musić, sestričina kneza Lazara i sestra vlastelina Stevana Musića, gospodara Brvenika u dolini Ibra. U nju se, prema pjesmi, zagledao upravo Milan Toplica, jedan od najvjernijih Lazarevih vitezova, koji je zajedno sa pobratimima poginuo u boju.

Postoji verzija da je upravo on, zajedno sa Obilićem, ušao u šator sultana Murata, gdje su obojica stradali. Njegova tragična sudbina i pjesnički opisana ljubav sa Kosovkom djevojkom utkali su se u epski identitet srpskog naroda.

Kosovka djevojka kao simbol viteštva i moralne pobjede

Slika Uroša Predića "Kosovka devojka"
FOTO: SRNA

Iako pjesma govori o porazu, lik Kosovke djevojke simbolizuje moralnu pobjedu. Ona je oličenje samilosti, hrabrosti i vernosti — osobina koje srpski narod vijekovima poštuje i slavi. Uz pjesmu Smrt majke Jugovića, priča o Kosovki djevojci zauzima počasno mjesto među najljepšim narodnim epskim pjesmama.

Uroš Predić i umjetničko besmrćenje nacionalne heroine

Višeslojna simbolika Kosovke djevojke bila je inspiracija i za jednog od najznačajnijih srpskih slikara — Uroša Predića. Na zahtjev Kola srpskih sestara, koji su željeli razglednice u humanitarne svrhe, Predić je 1914. godine napravio skicu za sliku. Iako je Prvi svjetski rat prekinuo rad, čuveno delo je završeno 1919. godine, baš u trenutku kada se Srbija podizala iz pepela poslije velike tragedije.

Na slici, djevojka poji ranjenog viteza Pavla Orlovića iz zlatnog kondira, u zoru, dok svjetlost probija kroz ljetni pejzaž. Simbolika slike prevazilazi događaj Kosova — ona izražava srpski zavjet, moral, saosjećanje i duhovnu uzvišenost.

Prava Kosovka devojka: ko je bila Leposava Stanković?

Da bi naslikao lik Kosovke devojke, Predić je koristio stvarni model. Prema izvorima, to je bila Leposava Stanković, rođena 1899. godine u Beogradu. Njen brat je pohađao Trgovačku školu u kojoj je Predićev brat bio direktor, što je možda i dovelo do njihovog poznanstva.

Leposava je bila poznata po izraženim crtama lica, krupnim očima i snažnom karakteru, što ju je činilo savršenim oličenjem Kosovke djevojke. Nikada nije upoznala muškarca koji je poslužio kao model za viteza Pavla, jer su ih umjetnik slikao zasebno.

U svom domu čuvala je reprodukciju slike, a vijest o njenoj smrti prenijeta je 3. marta 1995. u listu Politika, pod naslovom:

„Umrla ‘Kosovka devojka’“.

Simbol vječne časti: umjetnost, istorija i identitet

Slika Kosovka devojka danas predstavlja nacionalno blago. Od juna 2020. godine, ovo umjetničko delo vredno pola miliona evra izloženo je u Skupštini grada Beograda.

Kosovka djevojka je više od junakinje pjesme — ona je mit, uzor, i univerzalni simbol časti, požrtvovanosti i vjere u bližnjeg. Kroz umjetnost, legendu i sjećanje, ona ostaje vječni čuvar srpskog identiteta

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Oblačno i uglavnom suvo vrijeme uz porast temperature

U Republici Srpskoj i FBiH se očekuje oblačno i uglavnom suvo vrijeme uz porast temperature, a vrlo slaba kiša moguća je ponegdje na zapadu, dok na planinama može provijavati slab snijeg.

Jutro će biti oblačno, a oko rijeka i po kotlinama ponegdje s maglom. Na istoku će biti vrlo hladno uz umjeren dok jak mraz, a u ostalim predjelima očekuje se viša temperatura, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Vjetar će biti slab do umjeren, tokom dana na sjeveru i zapadu umjeren do jak, jugozapadni i zapadni.

Minimalna temperatura vazduha od minus 14 na istoku do minus jedan na zapadu i jugu, a maksimalna od dva do osam stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

BIJELJINA U LEDENOM HAOSU! Nema grijanja, ulice zatrpane snijegom, smeće preplavilo grad

Grijanja u Bijeljini ponovo nema jer je sada, prema obavještenju Gradske toplane, došlo do kvara na oba kotla.

Gradska toplana je jutros preko svog sajta obavijestila korisnike, koji ovih ledenih dana muku muče sa grijanjem, da je do prekida u isporuci toplotne energije došlo zbog kvara na oba kotla.

“Svi radnici su angažovani na popravci, te očekujemo da će kvar biti otklonjen u najbržem mogućem roku”, naveli su iz Toplane.

Stanovnici Bijeljine, koji su korisnici usluga Gradske toplane, od 15. oktobra kada je počela sezona grijanja više dana su bili bez grijanja nego što ga nisu imali.

Kao objašnjenja su navodili kvarove i “nedostak uglja” iako bi Toplana sezonu grijanja trebalo da dočeka spremna, odnosno sa dovoljnom količinom uglja, ali u Bijeljini ni u januaru nisu uspjeli da ga nabave, pa su za najveći hrišćanski praznik građani bili u hladnim stanovima.

Direktor Gradske toplane Goran Vučković je prije dva dana rekao novinarima da je “situacija teška, da nedostaje uglja, da postoje kvarovi, ali da je dobra vijest da ponovo rade oba kotla”. Međutim, nakratko.

Grad Bijeljina ne muči muku samo sa grijanjem, nego i sa neočišćenim ulicama na kojima snijeg i led čekaju sunce da ih otopi, a gradonačelnik Ljubiša Petrović građanima poručuje da “dijele sudbinu regiona”.

Zbog neočišćenih ulica komunalno preduzeće ne vrši odvoz smeća i tako će, kako su najavili, trajati dok se za to ne stvore rezultati. A do tada, deponije na ulicama svakog dana sve su veće.

Nastavi čitati

Društvo

BIH KLIZI KA DEMOGRAFSKOJ KATASTROFI! Za deset godina 100.000 novih penzionera, ko će to platiti?

Penziju za novembar primilo je 464.203 korisnika u FBiH, što znači da je broj penzionera u samo mjesec dana porastao za 1.712 u odnosu na oktobar, kada je isplata izvršena za 462.491 korisnika. Finansijski teret istovremeno raste, pa je tako za oktobarske penzije bilo potrebno 314,5 miliona KM, a za novembarske isplate 315,6 miliona KM.

Broj penzionera u Federaciji raste znatno brže od broja zaposlenih. Razlika između zaposlenih i penzionera odavno se kreće oko 85.000, što znači da doprinosi više nisu dovoljni za pokrivanje ukupnog iznosa penzija te se sistem sve više oslanja na direktne intervencije Vlade FBiH.

U Republici Srpskoj situacija je dodatno nepovoljna jer je broj penzionera premašio broj radnika. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u martu 2025. bilo je 289.328 zaposlenih, što je manje u odnosu na mart 2024. (289.755 zaposlenih). Trend pada se nastavio- do septembra 2024. broj zaposlenih smanjen je za 66, a od septembra 2024. do marta 2025. za još 361 radnika.

Dok broj zaposlenih opada, broj penzionera u RS konstantno raste. U septembru 2024. penzija je isplaćena za 287.079 korisnika, dok je u septembru 2025. taj broj narastao na 292.349, što predstavlja povećanje od 5.270 korisnika u jednoj godini.

ŠTA SLIJEDI U GODINAMA KOJE DOLAZE

Za samo deset godina, broj penzionera u Bosni i Hercegovini povećan je za više od 100.000. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, 2014. godine u zemlji je bilo 640.560 korisnika penzija.

U decembru 2024. godine, prema informacijama entitetskih fondova, taj broj iznosio je oko 742.000.

A sa svakom narednom godinom biće ih sve više, dok će penzije neznatno rasti.

Tako projekcije za period 2022.-2031. kažu da nam dolazi nam 96.167 novih penzionera, dok se istovremeno očekuje pad radne snage sa 1,206 miliona u 2022. godini na 1,114 miliona u 2031. godini što je smanjenje za 92.025!

Iznosi budućih prosječnih penzija i plata su još s jedna tužna brojka. Penzioneri će, navodi se u projekciji u 2031. godine imati veću prosječnu penziju za tek 85 KM, dok će prosječna plata zaposlenih biti veća za 161 KM.

Do ovih podataka došla je analiza “Efekti demografskih promjena na pružanje javnih usluga – slučaj Bosne i Hercegovine“, koje je provela UNFPA Bosnia and Herzegovina.

“Zbirno posmatrano, tokom razdoblja 2022-2031, udio penzionera u ukupnom broju stanovnika će se povećati s petine u 2022. godini na gotovo četvrtinu u 2031. godini. Ovo može dovesti do toga da će se pomjeriti granica za odlazak u penziju, čime će se značajno skratiti mogući period za korištenje ostvarenih prava za korištenje penzije. Tome će najviše doprinijeti smanjenje radno sposobnog stanovništva i rast stanovništva starijeg od 65 godina. Sa druge strane, dosadašnji blagi rast aktivacije stanovništva i zaposlenosti radne snage, kao i niska trenutna stopa rasta ekonomije Bosne i Hercegovine, koja se kretala u rasponu od 0,87% (2010) do 3,74% (2018), dodatno će pogoršati penzionerski standard u BiH”, navodi se u analizi.

Inače konstantan neto porast broja penzionera u Bosni i Hercegovini primjetan je od 2014. godine. Tada je broj penzionera u 2014. godini bio 644.179., da bi već na kraju 2021. godine iznosio 702.130, što je povećanje od 57.951. U istom vremenskom periodu godišnji izdaci za penzije sa 2,66 milijardi KM u 2014. godini porasli su na 3,6 milijardi KM u 2021. godini, što je povećanje od 742,8 miliona KM u razdoblju od osam godina.

Ove promjene, navodi se u istraživanju, nesumnjivo će najviše biti pogođena bitna područja od javnog interesa – javne finansije, socijalna sigurnost i pomoć, sistem javnog zdravstva, penzioni sistem, obrazovanje i tržište rada. Istovremeno, stanovništvo u produktivnoj dobi koje predstavlja potencijalnu radnu snagu će se, izvan svake sumnje, ubrzano smanjivati i stariti tokom čitavog prognostičkog razdoblja. Ove promjene će oslabiti potražnju za radnim mjestima, ali i radni potencijal stanovništva, što će izazvati zabrinutost javnosti za budući razvoj stanovništva Bosne i Hercegovine, piše Byka.

Nastavi čitati

Aktuelno