Connect with us

Politika

KO KOČI SKUPŠTINU SDS? Stranka bez rukovodstva, članstvo u neizvjesnosti

Članstvo Srpske demokratske stranke čeka novog predsjednika stranke i žele da se što prije održi Skupština stranke po statutu i demokratskim normama koje ta stranka njeguje već 35 godina, koliko je od njenog nastanka.

Ovo tvrdi jedan od bliskih saradnika, sada već bivšeg predsjednika Milana Miličevića, koji je, kako tvrdi, odgovoran i za ovo najnovije stanje u kome se najstarija stranka našla bez rukovodstva.

– Skupština je morala da se okonča, nakon neopozive ostavke tadašnjeg predsjednika Miličevića, i velika šteta je nanesena što su se ljudi koji su trebali da preuzmu odgovornost “nestali” pa nije mogla da se završi skupština, kao da su kopirali SNSD u Domu naroda Parlamentarne skupštine, koji mjesecima blokiraju rad samo da bi ostali na foteljama, kaže taj izvor.

Pored Milićevića, kako tvrdi naš izvor, odgovornost je i na predsjedniku Glavnog odbora Jovici Raduloviću koji je nakon neopozive ostavke predsjednika SDS po statutu postao vd predsjednika. Međutim, Radulović je “zbrisao” sa skupštine, a potom otišao i na more na rashlađivanje.

Članstvo očekuje da se iz novonastale situacije izađe, a bez sjednica organa stranke to neće moći.

Pokušaji nekolicine njih da se “opozove neopoziva ostavka” Miličevića nije moguće, tvrdi naš izvor i dodaje da je neophodno što prije zakazati skupštinu i izabrati novo rukovodstvo stranke kako bi se strasti smirile i pokušala oživjeti stranačka infrastruktura po opštinama i gradovima, koju je Miličević zapustio.

Nije logično da SDS nema jake odbore u Banjaluci, Prijedoru, Bijeljini…da su zatvorene prostorije Srpske demokratske stranke u većini gradova i opština, a radnici otpušteni…To nikada do sada nije bilo, kaže taj izvor i dodaje:

– Srpska demokratska stranka ima “pečat” demokratske i narodne stranke u kojoj nijedan predsjednik do sada nije imao moć da uspostavi autokratski sistem kao u nekim drugim strankama.

Praksa koju je uveo Miličević od ranije je naišla na nezadovoljstvo kod članstva.

Strankom se upravljalo iz teslićkog opštinskog odbora, odakle je Miličević, a nije se marilo za ostale opštinske organizacije…Članstvo, kao i kandidati za lokalne izbore bili su prepušteni raznim mešetarima iz drugih stranaka, koji su ih “lovili” za sebe.

Iako je to Miličeviću ukazivano na vrijeme, on za to nije mario, a nezadovoljstvo je raslo…

Optužba za davanje mita i povlačenje po sudovima Miličevića, nije išlo u korist stranke, iako su to njegovi ljudi pokušali da manifestuju u javnosti…

– Zahtjev da se povuče sa čela stranke, Miličeviću je stigao ranije, ali je on to ignorisao i odugovlačio sa zakazivanjem sjednica organa stranke. Prvo je to bilo usmeno, a potom i pismenim putem i to sve mimo javnosti kako bi stranka prošla što bezbolnije kroz promjene koje su bile neminovne, kaže taj izvor i dodaje da su zahtjev potpisali skoro svi poslanici SDS u NSRS, kao i u Parlamentarnoj skupštini i većina načelnika SDS-a i tri bivša predsjednika stranke…

Zahtjev je upućen uz konstataciju da SDS ne ide dobrim putem i da je sada bivši predsjednik izgubio lidersku poziciju čak i u opoziciji.

Međutim, Miličević se izolovao od većine u stranci, a okružio se, kako tvrdi taj izvor, rodbinom i nekolicinom sebi lojalnih ljudi i time pokazao da mu stranka nije prioritet, nego samo Teslić i nekoliko ljudi izvan njega.

Takođe, su prisutni bili i prigovori za nepotizam, zavisnost ličnog biznisa od vlasti u Republici Srpskoj, optužbe za korupciju i dalje napuštanje stranke i onih koje je on postavio na najviše pozicije u stranci.

Nezadovoljstvo je bilo i politikom i načinom donošenja najvažnijih odluka u stranci bez uključivanja organa stranke kao što je bio stav o situaciji u Srbiji iako je stranka imala donesen stav da se ne mješa u te stvari, ili odluka o oba kandidata za inokosne funkcije iz SDS-a na sledećim izborima, što je poruka ostaloj opoziciji da nećemo izaći zajedno i obezbjeđivanje sigurne pobjede SNSD-u.

SDS je kao nikada prije postala stranka bez politike i njeno nazadovanje da više nije bila faktor ni u opozicionim redovima, objašnjava taj izvor i dodaje da je Miličevićevo hapšenje i provedena noć u policijskoj stanici prikazana kao velikomučeništvo i nezapamćen progon u kojem on i ljudi oko njega vide šansu za spas. Odbacuju zahtjev za smjenu i proglašavaju to pučem u stranci koji vodi Beograd i Dodik, uprkos tome što je Dodik javno stao na stranu Miličevića kao bolje rješenje za njega, a u tome su im pomogli i režimski mediji.

Tako Miličević, prema tom izvoru, umjesto da pokuša da smiri i objedini stranku, zarad opstanka na čelu kreće u produbljavanje podjele i javni obračun sa unutrašnjom opozicijom.

Za razliku od predhodnih predsjednika stranke koji su zbog interesa stranke u kriznim situacijama povlačili, Milićević svjesno stvara osnovu za veliku podjelu koja bi mogla značiti i kraj za tu stranku.

Sve je, tvrdi taj izvor iz stranke, unaprijed osmišljen plan.

Pošto prošle godine nije sazvao skupštinu stranke koja se održava svake godine po Statutu, a nije to u zadanom roku uradio ni ove godine, Miličević je to sada uradio i to pod pritiskom nezadovoljnih u stranci.

Sazvao je Skupštinu stranke u Bijeljini na kojoj je potpisom Ljubiše Petrovića dopisano 23 delegata iz Bijeljine koji nisu prošli izbornu proceduru u cilju manipulisanja brojem glasova. Nestanak članova Statutarne komisije, koje kontroliše Miličevićeva strana, sa sjednice kako bi se onemogućio njen rad zbog nedostatka kvoruma je bila prelomna tačka, otkriva taj izvor i dodaje:

-Nakon što je prosuta velika količina žuči i međusobnih optužbi te tako produbljena podjela, Miličević podnosi unaprijed pripremljenu neopozivu ostavku i pušta saopštenje za javnost koje je očigledno ranije pripremljeno.

Stvoren je jak temelj za raspad stranke, a u vazduhu visi SDS – Volja naroda, a Miličevićevi propagandisti sve češće spominju”volju naroda”.

Takođe je zanimljiv pakt sa Ljubišom Petrovićem, do koga je došlo nakon hapšenja Miličevića.

Oslabljeni Milićević, priča taj izvor, u tim trenucima pravi dogovor sa Ljubišom Petrovićem u kojem vidi svoju šansu i odmah ga postavlja u predsjedništvo SDS-a koje se raspada zbog ostavki njegovih članova. Osnova dogovora je, prema tom izvoru, da njih dvojica idu kao kandidati za predsjednika Republike Srpske i člana Predsjedništva na sledeće izbore iako stranka o tome nije zauzela nikakav stav.

To očito zadovoljva očigledne Petrovićeve političke ambicije i on kreće u otvoren napad na Milićevićeve protivnike nazivajući ih izdajnicima i Dodikovim saradnicima. I to sada radi zajedno sa Cickom, Vasilijem Perićem, Vasićem… koje je ranije javno optuživao za saradnju sa Dodikom i tražio njihovo izbacivanje iz stranke!

Zanimljivo je da je Petrović ignorisao i sve one koji su mu pomogli i ljude koji su se za njega tukli kada su ga hapsili a koje na društvenim mrežama naziva ‘ćiftama’ ili “ćaci”, kako Miličevićevi ljudi uglavnom zovu one druge u stranci.

– SDS ne smije biti u situaciji da na njeno čelo dođe neko ko bi autokratski vladao, a organi stranke ne bi postojali, upozorava taj izvor i dodaje da je krajnje vrijeme održavanje nove skupštine i izbor novog predsjednika koji će znati da stvari posloži u stranci i krene u okupljanje članstva ali i kompletne opozicije. SDS je važan stub Republike Srpske i njegova rehabilitacija je neophodna ali na zdravim osnovama a ne “bolesnim” ambicijama pojedinaca.

Na čelo stranke treba da dođe neko ko je rastao u SDS-u i prešao sve stepenice od najniže do ove u vrhu, a takvih ima i već su se pozicionirali ne samo u stranci od Trebinja do Novog Grada. Ta generacija mora sada da preuzme stvari u svoje ruke i spasi prvo SDS, a onda i Republiku Srpsku.

BN

Related Topics:

Politika

„OD DANAS SVE DRUGAČIJE: Počela izborna kampanja u BiH, birače čekaju biometrija, skeneri i čak sedam listića“

Kampanja za opšte izbore počela je danas i trajaće do 3. oktobra u 7 časova, kada počinje izborna šutnja. Političke stranke mogu biti kažnjene zbog kršenja Izbornog zakona, a birače ove godine očekuje potpuno drugačiji način glasanja uz nove tehnologije.

Izborna kampanja za opšte izbore u Bosni i Hercegovini, koji će biti održani 4. oktobra 2026. godine, počela je danas.

Centralna izborna komisija BiH pozvala je političke subjekte, kandidate, njihove pristalice i medije da tokom kampanje poštuju Izborni zakon BiH, posebno pravila koja se odnose na govor mržnje, ravnopravnost kandidata i vođenje kampanje.

Kampanja će trajati do 3. oktobra u 7 časova ujutro, kada počinje izborna šutnja. Ona će trajati sve do zatvaranja biračkih mjesta 4. oktobra u 19 časova.

Za kršenje pravila slijede ozbiljne kazne

CIK je podsjetio političke subjekte da kampanju moraju voditi u mirnom okruženju i u skladu sa zakonom.

Za kršenje izbornih pravila predviđene su novčane kazne, ali i mnogo ozbiljnije posljedice – od uklanjanja kandidata sa kandidatske liste do poništavanja ovjere političkog subjekta.

Političke stranke imaju pravo organizovati skupove, koristiti javne površine i objekte, postavljati plakate i drugi promotivni materijal, ali nadležni lokalni organi moraju svim ovjerenim političkim subjektima obezbijediti ravnopravan tretman.

CIK je posebno apelovao na političke aktere da izbjegavaju govor mržnje i sve druge oblike ponašanja koji bi mogli ugroziti mirno i demokratsko odvijanje kampanje.

Medije je podsjetio na obavezu ravnomjerne promocije kandidata oba pola u javnim i medijskim nastupima.

Koliko stranke smiju potrošiti?

Izborni zakon propisuje i maksimalni iznos novca koji političke stranke, koalicije i drugi politički subjekti mogu potrošiti tokom kampanje.

Za izbore za članove Predsjedništva BiH, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, Predstavnički dom Parlamenta FBiH i Narodnu skupštinu Republike Srpske limit iznosi 30 feninga po biraču.

Isti limit primjenjuje se i na izbore za predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske.

Za izbore za kantonalne skupštine limit iznosi 20 feninga po biraču.

Političke stranke dužne su imati poseban račun za finansiranje izborne kampanje. Novac namijenjen kampanji mora biti uplaćivan na taj račun i ne smije se koristiti u druge svrhe.

Šta se bira 4. oktobra?

Na opštim izborima građani će birati članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine, predsjednika i dva potpredsjednika Republike Srpske.

Biraće se i poslanici u:

  • Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH;
  • Narodnoj skupštini Republike Srpske;
  • Predstavničkom domu Parlamenta FBiH;
  • kantonalnim skupštinama u Federaciji BiH.

Prema podacima zaključno sa 20. avgustom, pravo glasa ima 3.408.517 birača.

Glasanje će biti organizovano na oko 5.200 biračkih mjesta širom zemlje.

Za rad biračkih odbora biće angažovani predsjednici i zamjenici predsjednika koje bira CIK, dok će na izborni dan biti angažovano i više od 5.000 operatera zaduženih za funkcionisanje novih tehnoloških sistema.

Prvi put biometrija, skeneri i elektronski rezultati

Ovogodišnji izbori donose jednu od najvećih promjena u načinu glasanja u BiH.

Po prvi put će biti korištene nove izborne tehnologije koje uključuju biometrijsku identifikaciju birača, skeniranje glasačkih listića i elektronski prenos izbornih rezultata.

Birač će se identifikovati putem biometrijskog uređaja, dok će se glasački listić nakon glasanja ubacivati u skener.

Skener će istovremeno služiti i za elektronsko evidentiranje i brojanje glasova.

Šef Misije OEBS-a u BiH Rik Holtzaple ocijenio je da je riječ o značajnoj promjeni izbornog procesa, ali je upozorio da sama tehnologija neće automatski vratiti povjerenje građana.

Prema njegovim riječima, povjerenje zavisi i od načina na koji se izbori provode i nadziru, ali i od toga kako se javnosti objašnjava cijeli proces.

Birače čekaju drugačiji glasački listići

Nov način glasanja mogao bi predstavljati izazov i za same birače.

Kandidatske liste koje su ranije služile za lakše glasanje više neće imati istu ulogu.

Na glasačkom listiću birač će, umjesto klasičnog označavanja znakom „X“, bojiti kružić ispred naziva političkog subjekta, a zatim i kružiće ispred brojeva koji odgovaraju kandidatima.

To znači da će birači morati pažljivije pratiti uputstva kako bi njihov listić bio pravilno popunjen.

U Republici Srpskoj birači će dobiti šest glasačkih listića, dok će u Federaciji BiH imati čak sedam.

Moguće gužve na biračkim mjestima

Zbog novog načina glasanja postoji mogućnost da na pojedinim biračkim mjestima bude više zadržavanja nego ranije.

Članica CIK-a Vanja Bjelica Prutina upozorila je da gužve nisu nepoznanica ni na dosadašnjim izborima, ali je izrazila nadu da one neće obeshrabriti građane da glasaju.

Ukoliko tokom glasanja dođe do prekida, vrijeme glasanja biće produženo kako bi svi birači koji su došli na biračko mjesto mogli ostvariti svoje biračko pravo.

Transparency International: Kampanja počela mnogo ranije

Srđan Blagovčanin iz Transparency Internationala BiH ocijenio je da je izborna kampanja u stvarnosti počela mnogo prije zvaničnog datuma.

Kao jedan od primjera naveo je korištenje javnih resursa i jednokratne budžetske isplate različitim kategorijama stanovništva.

Prema njegovoj ocjeni, uvođenje novih izbornih tehnologija predstavlja značajan korak naprijed i najveću reformu izbornog procesa od prvih poslijeratnih izbora.

Ipak, upozorio je da tehnologija sama po sebi neće riješiti sve probleme izbornog sistema.

BiH ulazi u izbore sa potpuno novim pravilima

Ovogodišnji izbori zato će biti drugačiji i za političke stranke i za birače.

Kandidati ulaze u kampanju pod strožim pravilima, uz ograničenja u finansiranju i jasne sankcije za kršenje Izbornog zakona.

Birače, s druge strane, očekuju biometrijska identifikacija, novi način popunjavanja listića, skeneri i elektronski prenos rezultata.

Kampanja traje do 3. oktobra u 7 časova, nakon čega počinje izborna šutnja. Dan kasnije, 4. oktobra, građani BiH biraće vlast uz tehnologije koje se prvi put uvode u izborni proces.

Nastavi čitati

Politika

„SRPSKA NIJE IMOVINA OCA, SINA I KUMA“: Opozicija najavila kraj režima i promjene već od oktobra

Blanuša, Božović i Stanivuković poručili da Republika Srpska mora vratiti pravdu, zaustaviti zaduživanje i spriječiti, kako tvrde, dalje urušavanje institucija i nacionalnih interesa.

„Institucije ne smiju biti u rukama jednog čovjeka“

Kandidati opozicije za predsjednika Republike Srpske, srpskog člana Predsjedništva BiH i predsjednika Vlade RS – Branko Blanuša, Marinko Božović i Draško Stanivuković – poručili su da su promjene, kako tvrde, neophodne nakon godina vlasti SNSD-a.

Gostujući u emisiji BN televizije, trojica kandidata govorila su o stanju u Republici Srpskoj, javnim finansijama, funkcionisanju institucija i odnosu vlasti prema nacionalnim interesima.

Kandidat za predsjednika Republike Srpske Branko Blanuša istakao je da je njegov politički prioritet vraćanje pravde i jednakosti pred zakonom.

Prema njegovim riječima, institucijama ne smije upravljati pojedinac niti uski krug ljudi okupljen oko jedne političke partije.

„Institucije treba da rade onako kako je predviđeno zakonom i Ustavom. U njima treba da budu odgovorni ljudi, profesionalci i stručnjaci koji hoće i mogu da rade u interesu građana“, poručio je Blanuša.

Blanuša: „Budžet predsjednika mora biti mnogo manji“

Blanuša je kritikovao i visinu budžeta predsjednika Republike Srpske, navodeći da bi sredstva namijenjena toj instituciji trebalo značajno smanjiti.

On smatra da budžet treba da bude sveden na iznos dovoljan za normalno funkcionisanje institucije predsjednika, dok bi ostatak sredstava mogao biti usmjeren Vladi Republike Srpske i lokalnim zajednicama.

Blanuša je ocijenio da bi na taj način javni novac trebalo više usmjeravati prema potrebama građana, a manje prema funkcionisanju političkog vrha.

Božović: „Cvijanović je napravila najveću izdaju“

Kandidat za srpskog člana Predsjedništva BiH Marinko Božović iznio je oštre optužbe na račun aktuelne vlasti, posebno se osvrćući na odluke koje se odnose na Komisiju za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.

Božović tvrdi da je davanjem glasa za odluku kojom je, prema njegovoj interpretaciji, ukinut princip konsenzusa srpska strana ostala bez mogućnosti veta.

On je potez aktuelnog srpskog člana Predsjedništva BiH Željke Cvijanović ocijenio kao jednu od najvećih političkih izdaja ovog mandata.

Božović tvrdi i da bi takva odluka dugoročno mogla otvoriti pitanje vlasništva nad objektima Srpske pravoslavne crkve, kao i stvoriti prostor za, kako je rekao, formiranje „Bosanske pravoslavne crkve“.

„To je jedna od najvećih bruka i sramota ovog mandata koji je iza nas“, poručio je Božović.

Ove tvrdnje predstavljaju politički stav Božovića i opozicije.

„Republika Srpska se čuva na svakom pedlju“

Božović je poručio da se Republika Srpska, kako smatra, mora štititi odgovornom politikom i na cijeloj njenoj teritoriji.

Istakao je da nije za „raspakivanje Dejtona“ niti za stvaranje trećeg entiteta, već za očuvanje postojećeg ustavnog položaja Republike Srpske i zaštitu interesa njenog stanovništva.

„Republika Srpska se čuva na svakom pedlju njene teritorije, ne samo u Banjaluci i Sarajevu“, rekao je Božović.

Stanivuković: „Srpska je prezadužena“

Kandidat za predsjednika Vlade Republike Srpske Draško Stanivuković fokusirao se na stanje javnih finansija, tvrdeći da se Republika Srpska sve više zadužuje kako bi podmirivala osnovne obaveze.

Prema njegovim riječima, vlast predvođena SNSD-om ne ulaže dovoljno u velike razvojne projekte, već se kreditima, kako tvrdi, sve češće obezbjeđuje novac za tekuće potrebe.

Posebno je ukazao na činjenicu da se, prema njegovim riječima, krediti koriste i za isplatu penzija.

Stanivuković smatra da bi sredstva od zaduživanja trebalo koristiti prvenstveno za projekte koji dugoročno donose korist građanima i privredi.

„Tražimo samo šansu da pokažemo da nismo svi isti“

Stanivuković je poručio da opozicija od građana traži povjerenje kako bi, kako kaže, pokazala da postoji drugačiji način upravljanja Republikom Srpskom.

„Narodu je sve gore, njima sve bolje jer su njihovi i džepovi njihovih tajkuna sve puniji“, rekao je Stanivuković.

On je promjene predstavio kao proces koji bi, prema njegovim riječima, trebalo da počne izborom Branka Blanuše, a potom i formiranjem nove vlasti.

„Nismo za zemlju oca, sina i kuma“

Stanivuković je završnicu poruke opozicije vezao za kritiku koncentracije političke i ekonomske moći.

„Prvi korak je Blanuša, a u drugom Stanivuković, ako vjerujete i ako ste za to da Republika Srpska ne bude zemlja oca, sina i kuma. U crkvi imaju Oca, Sina i Svetog duha, ali mi nismo za oca, sina i kuma“, rekao je Stanivuković.

Blanuša, Božović i Stanivuković poručili su da građani na predstojećim izborima imaju priliku da, kako tvrde, započnu političke promjene u Republici Srpskoj i uvedu drugačiji način upravljanja institucijama i javnim novcem.

Nastavi čitati

Politika

KUPLJENE DIPLOME ILI PARTIJSKA MUĆKA? Mračna tajna Save Minića izbila na vidjelo, evo kako je SUMNJIVO magistrirao i doktorirao!

Obrazovanje, stručnost i kompetencije – u razvijenim društvima ovo su glavni preduslovi za vođenje države. U Republici Srpskoj prednost imaju partijska lojalnost i kumovske veze. Istražili smo kakvo se znanje krije u foteljama izvršne vlasti?

Aktuelni predsjednik Vlade Savo Minić ujedno kandidat SNSD-a i kum porodice Dodik, pravi je primjer kako politika ubrzava akademsku karijeru.

U njegovoj zvaničnoj biografiji izostavljen je podatak da je prije Pravnog fakulteta u Banjaluci završio trogodišnju trgovačku školu. Prećutani su i zanimljivi detalji.

Akademski skok pravi iz fotelje načelnika Šamca. 2015. magistrirao je na privatnom Univerzitetu za poslovne studije u Banjaluci, poznatom po brojnim aferama među kojima je rad bez akreditacije u periodu od 2018. do 2020. godine.

Prema navodima medija, u zgradi ovog fakulteta na 3. spratu izvodio se ples oko šipke, dok su na 4. spratu apartmani! Upravo tu je Minić postao magistar 2015. godine i to na temu bankarstvo.

Samo tri godine kasnije doktorirao je na privatnoj Privrednoj akademiji u Novom Sadu, gdje brani doktorat kompleksnog naziva: ‘Pravna obilježja bankarske garancije kao instituta obezbeđenja potraživanja’.

Na stranici tog univerziteta pronašli smo zvanične podatke o Minićevom školovanju. Tako je u načelničkom mandatu, stigao preko magistra do doktora prava.

“JEDINA REFERENCA KUM PORODICE DODIK”

Da su kumovske veze i partijska lojalnost u potpunosti zamijenile stručnost i kompetencije, ocjenjuje profesor doktor Jelena Trivić.

“Njega smo najviše upoznali po tome što mu je jedina referenca bila da je kum porodice Dodik, pošto su oni sveli sve na rodbinske, rođačke, kumovske veze.Jako loša slika unutar struktura vlasti po pitanju, ne bih rekla diploma, nego kompetencija.”, poručila je Trivićeva.

FUNKCIJE ZA POSLUŠNE KADROVE

Da Savo Minić nije izuzetak, već pravilo po kojem se biraju najviši funkcioneri, potvrđuje i sastav same Vlade.

Najpoznatiji primjer je dugogodišnji ministar Petar Đokić, čija je diploma londonskog ‘Megatrenda’ u više navrata bila predmet novinarskih istraga i javnog podsmijeha, ali nikada i predmet ozbiljne revizije nadležnih institucija.

A da se na ključne funkcije ne biraju eksperti već isključivo poslušni partijski kadrovi, vrh vlasti odavno i ne krije. Najbolje je to prije šest godina objasnila Željka Cvijanović.

“Potrebno je da imate odgovarajuće kadrove iz svoje strukture, ja tu ne vidim ništa problematično. Gdje imate u svijetu da ministri ili direktori razni pomoćnici da ne pripadaju vladajućoj garnituri pa nemate skoro nigdje ta priča o ekspretima ne znam ni ja kakvim vladama ne postoji.”, kazala je tada Cvijanovićeva.

BRZOPOTEZNE DIPLOME

I dok politika pravda ovakav sistem, viši asistent na javnom fakultetu, Milica Radovanović zgrožena je brzinom kojom funkcioneri dolaze do najviših titula.

“Pogotovo ukoliko govorimo o čovjeku koji je kandidat za predsjednika Republike Srpske – mora barem na transparentan način reći kako je došao do svojih diploma, gdje su one stečene, pa da mi ocijenimo da li je to čovjek koji treba da nas vodi ili ne.”, jasna je Radovanovićeva.

VISOKOOBRAZOVANI ODLAZE VAN

Dok se javne institucije pune stranačkim kadrovima i brzopoteznim diplomama, mnogi visokoobrazovani mladi ljudi prisiljeni su da napuste Republiku Srpsku i odu tamo gdje će njihovo znanje i sposobnosti biti cijenjeni.

(BN) Foto: BN

Nastavi čitati

Aktuelno