Connect with us

Društvo

KO PIJE, A KO ZARAĐUJE? Više uvozimo nego što izvozimo vodu

Na tržište Bosne i Hercegovine za osam mjeseci ove godine uvezeno je vode i sličnih napitaka u vrijednosti od 214.669.057 KM, dok je istovremeno izvezeno vode vrijedne 51.265.966 KM.

Deficit u ovoj oblasti, prema riječima ekonomista, najbrže mogu riješiti kupci.

Pokazuju to podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH, a oni obuhvataju vodu, uključujući prirodne ili vještačke mineralne vode i gazirane vode, bez dodatog šećera ili drugih sredstava za zaslađivanje ili aroma, led i snijeg, te vodu uključujući mineralne vode i gazirane vode, sa dodatim šećerom ili drugim sredstvima za zaslađivanje ili aromatizaciju i ostala bezalkoholna pića.

Igor Gavran, ekonomista, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da je važno naglasiti da kategorije koje se posmatraju uključuju i druga pića, poput gaziranih i energetskih pića, te biljnih napitaka, ledenih čajeva i slično.

Međutim, kako dodaje, to ne mijenja činjenicu da ukupno gledano imamo deficit.

– Uvoz i deficit najbrže mogu riješiti sami kupci, ako kupujemo domaće, a ne uvozno, nema efikasnije mjere od toga. Ukratko, nijedan deficit nije dobrodošao, a posebno je apsurdno kada uvozimo ono što nam realno ne treba, ali kada je voda u pitanju, slika ipak nije tako tragična kako se čini i trendovi su pozitivni, uz nadu da se i vrijednosno, a ne samo količinski mogu dalje unaprijediti uz više ulaganja i napora – kaže Gavran za “Nezavisne novine”.

On dodaje da, iako je uvoz i dalje neopravdano veliki, to ne znači dominaciju uvozne vode na bh. tržištu.

– Naime, i dalje domaći proizvođači pokrivaju većinu tržišta ‘prave’ vode i veliki dio tržišta vode s dodacima i ostalih proizvoda na bazi vode. Ima još puno prostora da se stanje popravi, da se poveća učešće domaćih brendova na tržištu, neki strani brendovi koji imaju tradiciju da prenesu proizvodnju u BiH umjesto uvoza, da domaći proizvođači prošire lepezu proizvoda i pokriju i one kategorije koje danas ne proizvodimo, a da izvoznici povećaju količinu i vrijednost izvoza u skladu s kvalitetom koji je nesporan. Svemu tome mogu doprinijeti i vlasti smanjenjem troškova poslovanja u BiH i strogim kontrolama kvaliteta uvozne robe u svim kategorijama, uključujući i vodu – objašnjava on.

Gavran je podsjetio i na analizu Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH u vezi sa ovim proizvodima, a kako navodi, u prvoj polovini ove godine dominirao je uvoz vode s dodacima i raznovrsnih napitka na bazi vode, dok je uvoz “prave” vode znatno manji.

Kada je riječ o izvozu, prema toj analizi, iz BiH je otišlo više vode bez dodataka.

– Naš količinski suficit u trgovini ‘pravom’ vodom je zadržan i čak povećan, uz rast izvoza od 20 odsto. Iako analiza ne uključuje naredna tri mjeseca, vrlo je vjerovatno da se slika nije značajnije promijenila i da i dalje imamo pozitivan količinski omjer u trgovini ‘pravom’ vodom, a nepovoljan u trgovini vodom sa dodacima i ovim ostalim napicima na bazi vode – navodi Gavran za “Nezavisne novine”.

Kako dodaje, najveći razlog što vrijednosni omjer ne prati količinski je to što u najvećem broju slučajeva cijene vode i drugih proizvoda koji se izvoze su mnogo niže od cijena uvoznih proizvoda istih kategorija.

– Tako da, iako količinski izvezemo više ‘prave’ vode, puno je jeftinije prodajemo vani nego što skupo plaćamo uvoznu i onda imamo količinski suficit, a vrijednosni deficit. Da li je to zato što nedovoljno cijenimo vlastitu vrijednost, a precjenjujemo tuđu ili nedovoljno ulažemo u marketing ili smo ucijenjeni od stranih kupaca, ili je nešto deseto u pitanju, to je teško reći. Sami izvoznici najbolje to mogu objasniti. Iskreno mislim da naši proizvodi zaslužuju puno višu cijenu u izvozu, a da su uvozni daleko preplaćeni – tvrdi on.

Nezavisne

Društvo

Zastrašujući podaci Zavoda za statistiku: RODITELJI NAPUSTILI 64 DJECE

Institucije u Republici Srpskoj u prošloj godini evidentirale su 64 djece korisnika socijalne zaštite koju su napustili roditelji.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, riječ je o 42 dječaka i 22 djevojčice.

Kada je u pitanju starosna struktura ovih maloljetnika, njih 20 je mlađe od sedam godina, 32 ih je uzrasta od sedam do 14 godina, 10 uzrasta od 15 do 16 godina, a preostalih dvoje ima između 17 i 18 godina.

U prošloj godini, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, bilo je i 123 mališana čiji su roditelji spriječeni da obavljaju roditeljsku dužnost.

Kada je riječ o djeci roditelja koji nemaju dovoljno prihoda, prošle godine evidentirano je 5.499 takve djece.

Aleksandar Milić, psiholog, govoreći o djeci koju su napustili roditelji, ističe da je prva asocijacija da je riječ o psihički neuravnoteženim ljudima, odnosno ljudima ozbiljno narušenog psihičkog stanja.

“Drugim riječima, najvjerovatnije nemaju zdrav način života, upitna je njihova egzistencija, socijalizacija i tako dalje. Pitanje je i mjesto boravka – gdje se oni to nalaze. Bilo bi interesantno da vidimo status tih roditelja koji su napustili djecu”, rekao je Milić za “Nezavisne novine”.

Bilo bi zgodno, dodaje, da se prikupe podaci o tim osobama, jer je ovakva informacija dobar pokazatelj u smislu šta treba dalje raditi.

“Ja pratim putem vještačenja da nekad centri za socijalni rad onemogućavaju brigu o djeci, tamo gdje su roditelji sposobni da brinu za djecu. Dakle, vidio sam i takve slučajeve, intervenisao protiv njih, učestvujem kao vještak u procjeni takvih slučajeva”, naveo je Milić za “Nezavisne novine”.

Podatak o 64 napuštene djece, dodaje on, zahtijeva uvid u cjelokupno stanje, te upoznavanje sa ovom situacijom.

“Institucije se daleko ozbiljnije i stručnije trebaju baviti ovakvim slučajevima”, naglasio je Milić.

Sociolog Vladimir Vasić kaže da je podatak o 64 napuštene djece zastrašujući te da ukazuje na to da je porodica u krizi, odnosno da su u krizi interpersonalni odnosi u porodici.

“U krizi je, prije svega bračnost, ali na kraju krajeva i roditeljstvo”, rekao nam je Vasić.

Prema njegovim riječima, očito maha uzima naša današnja samoživost, odnosno nehtijenje da podnesemo žrtvu, a olako se stupa u bračne veze.

“Čini mi se da bi možda trebalo više raditi na edukaciji mladih ljudi u smislu da ni seksualni odnosi, ni prije braka, ni u braku, nisu nešto što je samo trenutak, nego nešto što može da ima ozbiljne posljedice. Možda se tu radi o neželjenim trudnoćama, brakovima koji nisu mogli da funkcionišu iz ekonomskih razloga, bilo čemu. Ali, problem je, generalno, u relaciji među ljudima”, poručio je Vasić.

Naš sagovornik dodaje da, kada su takve situacije u pitanju, uvijek, nažalost, najdeblji kraj izvlače djeca.

“Smatram da je temelj svega da posvetimo pažnju mladim ljudima koji su na pragu ulaska u odnose. Rađanje života, prije svega, mora da bude produkt ljubavi i produkt odgovornosti dvoje mladih ljudi, odnosno muškarca i žene”, naglasio je Vasić u izjavi za “Nezavisne novine”.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano uz malu do umjerenu oblačnost

U Bosni i Hercegovini u ponedjeljak se očekuje sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. Dio prijepodneva u nižim predjelima, posebno po kotlinama i uz riječne tokove, biće maglovit.

Vjetar će u Bosni puhati slabog intenziteta, uglavnom iz sjevernog smjera, dok će u Hercegovini dominirati jugo.

Najniža jutarnja temperatura zraka iznosiće većinom između 10 i 15 stepeni Celzijusa, dok će na jugu zemlje dostići i do 20°C.

Najviša dnevna temperatura kretala bi se između 24 i 30°C, a u južnim krajevima ponegdje i do 32°C.

Pred nama je još jedan topao septembarski dan, idealan za boravak na otvorenom, uz preporuku vozačima da u jutarnjim satima budu oprezni zbog moguće magle.

Nastavi čitati

Društvo

ALARM u dobojskoj bolnici! MEDICINARI MASOVNO ODLAZE, radnika sve manje!

Mjesecima pa i godinama se prepričavaju problemi u bolnici Sveti Apostol Luka, a da je stanje zaista alarmantno pokazuje i to da radnici poslijednjih mjeseci o tim problemima govore javno i pored svih pritisaka koje imaju. Iz Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara navode da je položaj medicinskih tehničara u bolnici veoma ugrožen.

Navode da trenutno u bolnici “Sveti apostol Luka” ima oko 210 tehničara, a oko 170 ljekara, i po standardu 1:4 fali oko 200 medicinskih tehničara.

“Mi non stop ukazujemo na taj problem međutim ništa se po tom pitanju ne rješava, radnici rade premoreni, neki se zovu sa bolovanja, sa godišnjih odmora, da dolaze da rade i naravno pod samim tim osjećaju se poniženo i napuštaju našu zdravstvenu ustanovu, odlaze u privatne ustanove, odlaze u Federaciju koja je veoma blizu za platu veću do 1000 maraka.

Zadnjih 2 mjesevca smo imali konkretan slučaj odlazak dva vrhunska anestetičara, znači u najboljim godinama koji su obučeni apsolutno za sve operacije,” navodi Goran Bačić, predsjednik Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara.

Iz sindikata navode i da je u bolnici jedinstveni slučaj da su pedijatrija i urgentna psihijatrija na istom spratu.

“Skoro smo imali slučaj prije mejsec i po dana da je paciujent pokuša samoubistvo metalnim stalkom za infuzije, da razbije prozor da skoči, spriječen je u tome i onda je nastavio da na medicinsko osoblje da pokuša da povrijedi da ugrozi, bukvalno su se ljudi borili za život.

Ja samo postavljam pitanje šta da je on uspio da savlada medicinsko osoblje i da je došao do odjeljenja pedijatrije gdje su smještene djeca i majke, kakve bi to nesagledive posledice I katastrofalne bile,” kaže Bačić.

Medicinski tehničar navodi da je kažnjen što je išao hodnikom i pjevušio.

“Ja sam imao smiješnu stvar,bavim se znači muzikom i išao sam pjevušio kad se njima bilo plakalo očigledno ja sam tad potrefio loš dan onaj da sam kažnjen od strane poslodavca tri mjeseca sa 20% skidanje plate, što je smijesno, kome god sam rekao kaže tuži ih, nađi advokata,brani se, međutim ja nisam htio, ja sam ovdje samo da pričam zaista o problemima koji su znači problemi bijelog mantila, odlazak radnika u zemlje EU, napuštanje radnih odnosa, sve manje medicinskog kadra u bolnici Apostol Luka,” navodi Dejan Kopić, medicinski tehničar u bolnici.

Novinar Ljubinko Đurić navodi da svi problemi bolnice u Doboju imaju političku pozadinu:

“Do nekih 2013 godine, nekad sam bio potparol, a za 6,5g, toga zaista nije bilo kao što je sad, međutim dolaskom istaknutog kadar SNSD-a Sanje Vulić to se odsta promijenilo i mislim da je baza opšta bolnica sa tolikim brojem zaposlenih, a to je gotovo 900, zaista jedna velika baza kada je u pitanju glasačko tijelo, tako da i među tome treba tražiti nekakve razloge ili čak nekakvu pozadinu.”

Radnici bolnice kažu da je zgrada veoma savremena, lijepa i funkcionalna ali da zidovi i aparati ne liječe ljude već medicinsko osoblje i da ljekari i tehničari savjesno i vrhunski odgovorno obavljaju svoj posao, a da je rukovodeći kadar kriv za sve lošije upravljanje bolnicom i da za to treba da snosi odgovornost.

Direktor bolnice na naše telefonske pozive, na sms, kao ni na službeni mail koji smo poslali nije odgovarao.

(BN) Foto: BN

Nastavi čitati

Aktuelno