Connect with us

Svijet

KO U EVROPI NAJVIŠE RADI VIKENDOM? Jedna zemlja oborila rekord, a BiH na drugom mjestu!

U Evropi, čak 21,3 odsto radnika redovno radi vikendom, a Grčka prednjači sa 41 odsto.

Dok za većinu ljudi vikend predstavlja vreme za odmor, za milione radnika širom Evrope subota i nedjelja su sasvim obični radni dani. Najnoviji podaci Evrostata pokazuju da čak 21,3 odsto zaposlenih u Evropi redovno radi vikendom, a u pojedinim državama taj procenat je daleko viši.

Grčka na čelu liste

Najizraženiji primer je Grčka, gde čak 41 odsto zaposlenih i samozaposlenih radi subotom i nedjeljom. Visok procenat bilježe i Bosna i Hercegovina sa 33 odsto, kao i Malta, Kipar i Sjeverna Makedonija, gdje vikendom radi oko trećine zaposlenih.

Sa druge strane, sjever i istok Evrope imaju znatno manji broj ljudi koji rade tokom vikenda. U Litvaniji vikendom radi svega četiri odsto zaposlenih, dok su Mađarska i Poljska među zemljama sa najnižim procentima oko sedam odsto.

Podaci pokazuju i veliku razliku između zaposlenih i vlasnika biznisa. Dok vikendom radi oko 18,5 odsto zaposlenih, među samozaposlenima i poslodavcima taj procenat skače na čak 46 odsto. U Grčkoj je situacija posebno izražena gdje čak tri četvrtine vlasnika firmi i preduzetnika radi vikendom.

Na listi zemalja sa najvećim udjelom ljudi koji rade subotom i nedjeljom nalazi se i Srbija, koja zauzima deseto mjesto sa 24,8 odsto radnika angažovanih tokom vikenda.

Ipak, rad vikendom ne znači automatski i duže ukupno radno vrijeme. Međutim, kada je riječ o Grčkoj, statistika potvrđuje da njeni građani generalno rade više sati nego stanovnici drugih zemalja Evropske unije.

Ko najviše radi?

Najveća vjerovatnoća da ćete raditi vikendom postoji ukoliko ste zaposleni u uslužnim djelatnostima i prodaji. U tim sektorima gotovo polovina zaposlenih, čak 47,6 odsto, redovno radi subotom i nedjeljom. Slična situacija je i u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu, gdje vikendom radi 47,2 odsto ljudi.

Čest vikend-rad prisutan je i među radnicima koji obavljaju fizičke poslovi i majstori gdje gotovo svaki četvrti zaposleni nema slobodan vikend.

Dok veliki broj Evropljana i dalje radi vikendom, pojedine države istovremeno eksperimentišu sa kraćom radnom nedjeljom. Jedan od najnovijih primjera je Poljska, koja je tokom 2025. godine pokrenula pilot-projekat četvorodnevne radne nedjelje.

Cilj eksperimenta je smanjenje radnog vremena sa 39 na 35 sati nedjeljno, bez umanjenja plata. Zaposleni su mogli da biraju između više modela – kraćeg radnog dana, trodnevnog vikenda ili dodatnih slobodnih dana.

U projektu učestvuje oko 5.000 zaposlenih na 90 javnih i privatnih radnih mjesta, a rezultati će biti analizirani 2027. godine. Kako bi poslodavcima olakšala prelazak na novi model rada, država je obezbijedila subvencije koje dostižu i do 210.000 evra po kompaniji.

Slične modele prethodno su testirale i Velika Britanija, Njemačka, Portugal, Island, Francuska i Španija, što pokazuje da se dio Evrope sve više okreće ideji kraće radne nedjelje i boljeg balansa između posla i privatnog života.

Svijet

JEZIVE OPTUŽBE TRESU FRANCUSKU! Masovne suspenzije u školama, više od 50 osoba sumnjiči se za zlostavljanje mališana!

Novi gradonačelnik Pariza Emanuel Gregoar saopštio je danas, 9.juna, da su od početka godine u Parizu suspendovane 52 osobe, koje su vodile vannastavne aktivnosti, zbog sumnje da su nad djecom izvršili “seksualno ili seksističko nasilje”.

Gregoar je tokom posjete školi u sjeverozapadnom dijelu Pariza rekao da su od 1. januara suspendovane ukupno 132 osobe koje su vodile vannastavne aktivnosti u školama u tom gradu, zbog nasilja ili neprimjerenog ponašanja, prenosi Figaro.

Gradonačelnik je najavio osnivanje “nezavisne istražne komisije” koja će se baviti ovom temom, koja će imati “odobrena ovlašćenja da daje preporuke i analizira sve što se dogodilo”.

Nastavi čitati

Svijet

DRASTIČAN ZAOKRET SOFIJE! Bugarska više neće slati oružje Ukrajini

Bugarska više neće slati oružje Ukrajini, izjavio je bugarski ministar odbrane Dimitar Stojanov.

“Već smo jasno stavili do znanja da se rat u Ukrajini neće riješiti na bojnom polju. Ono čemu smo svjedoci je rat iscrpljivanja i, bez obzira na to koliko se oružja nakupi, njegov jedini rezultat je gubitak ljudskih života”, rekao je Stojanov novinarima u Sofiji.

On je naglasio da je “Ukrajini potrebno više ljudi, a ne više oružja”, prenio je AP. “Imaju dovoljno naoružanja, tako da ne očekujemo da ćemo ukrajinskoj vojsci slati još oružja”, naglasio je Stojanov.

Premijer Rumen Radev, čija je vlada preuzela dužnost nakon ubjedljive pobjede u aprilu, godinama se protivi naoružavanju Ukrajine i poziva na pronalaženje “diplomatskog rješenja”.

Stojanov je rekao da je vrijeme da se sjedne za pregovarački sto i “potraži pravedan mir koji definišu obje strane”.

On je, takođe, najavio plan Bugarske da poveća potrošnju na odbranu na pet odsto bruto domaćeg proizvoda do 2030. godine.

Bugarska, koja je članica NATO-a i EU, pružala vojnu pomoć Ukrajini od početka ruske specijalne vojne operacije 2022. godine.

Pošiljke, uglavnom naoružanja iz sovjetskog doba, igrale su važnu ulogu u ranim fazama rata. Zbog političkih kontroverzi kod kuće, isporuke su uglavnom vršene preko trećih zemalja.

Nastavi čitati

Svijet

NJEMAČKA MIJENJA PENZIONI SISTEM: Promjene će osjetiti i radnici sa Balkana

Njemačka od 2027. godine uvodi značajne promjene u sistem privatne penzione štednje koje bi mogle da utiču na stotine hiljada građana sa Balkana koji rade u toj zemlji.

Novi model donosi veće mogućnosti zarade kroz ulaganje u fondove i ETF-ove, ali i određeni rizik, dok dosadašnja Riester penzija odlazi u istoriju.

Glavna novina je uvođenje penzionog depoa (Altersvorsorgedepot), koji štedišama omogućava ulaganje u široko diverzifikovane fondove i ETF-ove (poput MSCI World indeksa). Za razliku od starog sistema, novi model ne zahtijeva stopostotnu garanciju uplaćenih doprinosa, što otvara prostor za veći profit, ali nosi i određeni rizik od tržišnih oscilacija, prenosi Fenix.magazin.

Šta se mijenja?

Novi sistem nudi tri glavne opcije štednje:

Penzioni depo: Štediša sam bira fondove i ETF-ove. Prinosi su neoporezivi tokom faze štednje, što pojačava efekat složene kamate.

Standardni proizvod: Jednostavna opcija za početnike sa niskim troškovima (maksimalno 1,0 odsto godišnje). Prvi put će takav proizvod moći da nudi i javni sektor.

Proizvodi sa garancijom: Privatna penziona osiguranja i dalje će postojati, ali uz opcije garancije od 80 ili 100 odsto uplaćenih sredstava.

Novi sistem državnih podsticaja

Država više neće dodjeljivati podsticaje na osnovu visine prihoda, već direktno prema iznosu koji štediša uplati.

Za prvih 360 evra godišnje uplate država će dodjeljivati podsticaj od 50 centi za svaki uplaćeni evro, odnosno najviše 180 evra godišnje. Za iznose od 360 do 1.800 evra podsticaj će iznositi 25 centi po evru, uz maksimalnih dodatnih 360 evra. Roditelji će za svako dijete moći da ostvare poseban podsticaj od jednog evra za svaki uplaćeni evro, do najviše 300 evra po djetetu.

Pored toga, osobe mlađe od 25 godina prilikom pokretanja štednje dobijaju jednokratni bonus od 200 evra. Maksimalni iznos uplate za koji se ostvaruje podsticaj iznosi 1.800 evra godišnje, a taj iznos može se odbiti i od poreza.

Ko ima pravo na nove podsticaje?

Pored zaposlenih i državnih službenika, novu štednju prvi put mogu koristiti svi samostalni djelatnici (frilenseri), bez obzira na to da li su obavezno osigurani u zakonskom penzionom sistemu, piše T-online. Minimalni ulog za ostvarivanje podsticaja iznosi 120 evra godišnje.

Reforma ne stupa na snagu odmah, već je podijeljena u nekoliko faza:

Ljeto 2026: Savezna vlada planira da finalizuje zakonski okvir na osnovu preporuka penzione komisije.

1. januar 2027: Zvanični početak novog sistema. Od ovog datuma na tržištu će biti dostupni novi penzioni depoi i standardni proizvodi.

Kraj starog sistema: Od 1. januara 2027. više neće biti moguće zaključivati nove Riester ugovore prema starim pravilima.

Mogućnost prelaska: Od 1. januara 2027. građani će moći da odluče da li žele da svoja sredstva prebace u novi, potencijalno isplativiji model bez obaveze vraćanja dosadašnjih državnih podsticaja, iako prelazak može nositi određene administrativne troškove.

Šta će biti sa postojećim Riester ugovorima?

Za postojeće ugovore važi zaštita stečenih prava.

Štediše imaju tri mogućnosti:

  • da nastave da uplaćuju po starim pravilima,
  • da zamrznu postojeći ugovor i otvore novi,
  • da prebace sredstva u novi sistem bez gubitka dosadašnjih podsticaja, uz moguće troškove prenosa.

U novom sistemu više neće postojati obaveza primanja doživotne mjesečne penzije. Štediše će moći da izaberu plan isplate najmanje do 85. godine života, što omogućava veću fleksibilnost i potencijalno veće mjesečne iznose.

Važno je znati da će se isplate tokom penzije oporezivati prema ličnoj stopi poreza na dohodak.

Nastavi čitati

Aktuelno