Politika
SKENER KAŽE JEDNO, RUČNO BROJANJE DRUGO: Šta će biti s glasovima ako rezultati ne budu isti?
Do opštih izbora u Bosni i Hercegovini ostalo je nešto više od 20 dana, a jedno od ključnih pitanja novog izbornog sistema i dalje nema jasan odgovor: šta će se dogoditi ako elektronsko i ručno brojanje glasova pokažu različite rezultate?
Na izborima 4. oktobra birači će prvi put glasove evidentirati pomoću skenera, koji će automatski očitati i zabilježiti svaki glasački listić. Istovremeno, nakon zatvaranja biračkih mjesta, glasovi će se brojati i ručno.
Upravo tu otvara se pitanje koje bi u izbornoj noći moglo postati jedno od najvažnijih: šta ako skener utvrdi jedan rezultat, a ručno brojanje drugi?
Šta predviđa Izborni zakon BiH?
Izborni zakon BiH predviđa proceduru u slučaju neslaganja elektronskih i ručnih rezultata, ali ne daje potpun odgovor na pitanje šta se događa ako razlika ostane i nakon ponovljenog brojanja.
“Ukoliko se ustanovi da postoji neslaganje između rezultata ručnog i elektronskog prebrojavanja, Centralna izborna komisija BiH izvršiće ponovljeno ručno brojanje i ponovljeno elektronsko brojanje u Glavnom centru za brojanje i utvrđuje rezultata glasanja na biračkom mjestu.”
Dakle, ukoliko se rezultati ne podudare, slijedi novo ručno i novo elektronsko brojanje u Glavnom centru za brojanje u Sarajevu.
Problem je, međutim, u tome što zakon ne propisuje izričito šta se događa ako ni nakon tog postupka rezultati nisu identični.
Drugim riječima, zakon propisuje šta treba uraditi kada postoji neslaganje, ali ne daje preciznu formulu za konačno rješenje situacije u kojoj neslaganje i dalje postoji.
Hoće li biti važnije ručno ili elektronsko brojanje?
Upravo ovo pitanje posebno je važno jer će na izborima biti korištena nova izborna tehnologija.
Iz Centralne izborne komisije BiH ranije je saopštavano da bi se u slučaju neslaganja postupalo u skladu sa zakonom i pravilima CIK-a, odnosno da bi Komisija u konkretnim situacijama donosila odluke.
To znači da, u slučaju spora, neće postojati jednostavna formula tipa “skener je uvijek u pravu” ili “ručno brojanje je uvijek konačno”.
Prema informacijama koje su ranije dolazile iz izbornog procesa, kod manjih odstupanja posebno će biti važno ručno brojanje, dok će elektronski sistem istovremeno omogućiti dodatnu kontrolu jer će svaki listić biti skeniran i evidentiran.
To bi trebalo omogućiti i naknadnu provjeru listića u slučaju sumnje na nepravilnosti.
Šta ako razlika bude velika?
Mnogo ozbiljnija situacija nastala bi ukoliko između dva načina brojanja postoji veća razlika, posebno ako bi ona mogla uticati na raspodjelu mandata ili redoslijed kandidata.
U takvom slučaju CIK BiH ima zakonsku mogućnost da poništi izbore na biračkom mjestu ili u izbornoj jedinici.
Član 2.10 Izbornog zakona BiH propisuje da će CIK poništiti izbore ukoliko utvrdi da je tokom glasanja, ručnog i/ili elektronskog brojanja došlo do nepravilnosti koje mogu uticati na raspodjelu mandata, konačno pozicioniranje kandidata na kandidatskoj listi ili na drugi način uticati na rezultate izbora.
Dakle, samo postojanje razlike između elektronskog i ručnog rezultata ne znači automatski poništavanje izbora.
Ključno je pitanje može li utvrđena nepravilnost uticati na konačan izborni rezultat.
CIK će imati posljednju riječ
U konačnici, ukoliko se pojavi situacija koju zakon nije precizno uredio, odluku će morati donijeti Centralna izborna komisija BiH.
To otvara prostor za različita tumačenja, posebno u slučaju tijesnih izbornih rezultata.
Zamislimo situaciju u kojoj dva kandidata imaju razliku od nekoliko desetina glasova, dok skener i ručno brojanje daju različite rezultate. U takvom slučaju svaka razlika može biti presudna za osvajanje mandata ili ulazak kandidata u parlament.
Ukoliko se, s druge strane, radi o razlici koja ne može uticati na raspodjelu mandata ili konačan plasman kandidata, posljedice bi mogle biti znatno manje.
Novi sistem donosi i novu vrstu izbornih sporova
Uvođenje skenera trebalo bi ubrzati proces obrade glasova i smanjiti mogućnost određenih vrsta ljudskih grešaka. Istovremeno, činjenica da će svaki listić biti evidentiran na dva načina znači da će postojati i nova mogućnost provjere.
Ali upravo zbog toga može nastati i nova vrsta izbornih sporova.
Šta je relevantnije – ono što je prepoznao uređaj ili ono što su utvrdili članovi biračkog odbora?
Šta ako oba postupka nakon ponovnog brojanja daju različite rezultate?
I ko će snositi odgovornost ako razlika odlučuje o jednom poslaničkom mandatu?
Izborni zakon BiH na ova pitanja ne daje potpuno precizan odgovor.
Za sada je jasno samo jedno: ukoliko elektronsko i ručno brojanje ne budu usklađeni, slučaj će završiti pred CIK-om, koji će morati utvrditi konačan rezultat i procijeniti da li eventualne nepravilnosti mogu uticati na ishod izbora.
Zbog toga će upravo način rješavanja prvih ozbiljnijih neslaganja između skenera i ručnog brojanja biti jedan od najvažnijih testova novog izbornog sistema BiH.
Politika
PSS UGLJEVIK NAKON OSTAVKE TROJE DIREKTORA: Pokazali su da postoje ljudi koji odbijaju pritiske na štetu preduzeća
Ostavke troje izvršnih direktora Rudnika i Termoelektrane „Ugljevik“ pokazuju da još postoje ljudi koji su spremni da, uprkos pritiscima, odbiju da svojim potpisom stanu iza odluka koje smatraju štetnim za ovo preduzeće, poručili su iz Pokreta Sigurna Srpska Ugljevik.
Iz PSS-a navode da su ostavke podnijeli izvršni direktori Danijela Lukić, Milan Nikolić i Nebojša Cvjetković, jer nisu željeli da daju saglasnost na odluke koje se odnose na dodatnu isplatu kompaniji „Komsar“ u iznosu od 12,5 miliona KM, kao i na ugovor o kupovini uglja za koji u PSS-u tvrde da nije odgovarajući za postrojenja RiTE Ugljevik.
„Ovi ljudi su na prvo mjesto stavili interes RiTE Ugljevik i odbili da budu slijepi poslušnici u donošenju odluka koje bi mogle nanijeti dodatnu štetu preduzeću. Na takvom postupku im treba čestitati“, poručili su iz PSS Ugljevik.
U ovoj političkoj organizaciji ističu da sada ostaje da se vidi kakav će stav zauzeti preostali izvršni direktori Željko Milanović, koji, kako navode, za sada odbija da potpiše sporne odluke, i Mikica Lukić.
Posebno pitanje, dodaju, jeste i kakav će stav zauzeti direktor RiTE Ugljevik Žarko Novaković.
„Javnost ima pravo da zna ko je spreman da svojim imenom i potpisom stane iza ovakvih odluka. Ostaje da se vidi da li će rukovodstvo postupiti odgovorno i savjesno, kao njihove kolege koje su podnijele ostavke, ili će zbog funkcija i privilegija prihvatiti odluke koje, prema našem stavu, nisu u interesu RiTE Ugljevik“, navode iz PSS-a.
Iz PSS Ugljevik upozoravaju da je situacija u ovom preduzeću već izuzetno teška i da zbog toga svaka nova odluka koja nosi višemilionske finansijske obaveze mora biti potpuno transparentna i donesena isključivo u interesu RiTE Ugljevik i njegovih radnika.
„RiTE Ugljevik nije ničija privatna svojina, niti njegova budućnost smije biti žrtvovana zbog tuđih interesa. Odgovornost za svaku odluku i svaki potpis mora imati ime i prezime“, zaključili su iz PSS Ugljevik.
Politika
DODIK ČESTITAO VUKANOVIĆU! “Zoranu i Nebojši želim sretno rođenje Nevene i Vukana”
Predsjednik pokreta Za pravdu i red Nebojša Vukanović (47) i njegova supruga Zorana (31) dobili su blizance, djevojčicu i dječaka, a tim povodom čestitku im je putem društvene mreže X uputio i Milorad Dodik.
Dodik je Vukanoviću i njegovoj supruzi poželio mnogo radosti i sreće, a njihovoj djeci zdravlje, napredak i Božiju zaštitu.
Njegovu objavu prenosimo u cijelosti:
– Zoranu i Nebojši Vukanoviću želim sretno rođenje Nevene i Vukana. Danas su dobili najvažniju titulu u životu – titulu roditelja. Želim im mnogo radosti i sreće, a potomcima zdravlja, napretka i da ih Bog čuva – rekao je.
Politika
BORBA ZA DELEGATE U DOMU NARODA: SDS-u nedostaju glasovi, Vukanović postavio uslov, a SNSD cilja četiri mjesta!
Opozicione stranke u Republici Srpskoj trebalo bi naredne sedmice da počnu razgovore o zajedničkom djelovanju i raspodjeli glasova za izbor srpskih delegata u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH. Iako postoji mogućnost da opozicija osvoji dva od ukupno pet mjesta, za takav ishod biće potreban dogovor koji za sada nije izvjestan.
Prema trenutnom odnosu snaga, SDS sa svojih deset poslanika nema dovoljno glasova za samostalan izbor delegata. Dodatni problem predstavlja uslov koji je lider Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović postavio za podršku SDS-u, dok SNSD i njegovi koalicioni partneri sa 54 poslanika imaju mogućnost da osvoje četiri od pet srpskih mandata.
Tajno glasanje i raspodjela glasova odlučuju o mandatima
Srpske delegate u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH bira 83 poslanika Narodne skupštine Republike Srpske. Glasanje je tajno, a poslanici glasaju za kandidatske liste.
Mandate osvajaju liste koje dobiju najviše glasova, zbog čega konačan rezultat ne zavisi samo od ukupnog broja poslanika koje pojedine stranke imaju, već i od načina na koji rasporede svoje glasove.
U političkim kalkulacijama često se pominje 14 glasova kao broj koji bi kandidatu mogao osigurati mandat, iako su u ranijim slučajevima prolazile i liste sa manjim brojem glasova. Zbog toga su pregovori i međusobno usaglašavanje lista posebno važni.
SDS traži podršku, Vukanović postavio uslov
SDS ima deset poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske, dok lista PSS-a Draška Stanivukovića ima 12. Za osvajanje jednog delegatskog mjesta SDS-u bi, prema sadašnjim računicama, bila potrebna podrška najmanje tri ili četiri poslanika drugih stranaka.
Potencijalni partneri su Lista za pravdu i red, koja ima četiri poslanika, i Koalicija za državu sa tri poslanika.
SDS je već zatražio podršku Vukanovićeve liste, ali je lider te stranke uslovio glasove vraćanjem Ljubiše Petrovića u SDS.
Predsjednik SDS-a Branko Blanuša poručio je da njegova stranka neće prihvatati ultimatume i da će odluke donositi njeni organi.
„Što se tiče uslovljavanja od strane Vukanovića, to je njegovo lično pravo da on i njegova stranka mogu usloviti podršku davanjem glasova u NS RS kada su u pitanju delegati u Domu naroda. Ali, mi nismo stranka koja prihvata ultimatume niti smo stranka kojoj neko drugi, bez obzira na to o kome se radi, vodi politiku stranke“, rekao je Blanuša.
On je dodao da će SDS o mogućem dogovoru odlučivati u skladu sa stavovima svojih stranačkih organa, poručivši da Vukanović ima pravo da vodi vlastitu političku politiku.
Mogu li SDS i PDP osvojiti po jedan mandat?
Prema raspoloživim brojkama, opozicija bi mogla doći do dva delegatska mjesta ukoliko bi SDS, PSS, Lista za pravdu i red i Koalicija za državu postigli dogovor o raspodjeli glasova.
Za takav scenario bilo bi potrebno da se glasovi 12 poslanika PSS-a, deset SDS-a, četiri poslanika Liste za pravdu i red i tri poslanika Koalicije za državu rasporede tako da obje kandidatske liste dobiju dovoljan broj glasova.
Međutim, osim političkog dogovora, problem predstavlja i tajnost glasanja. Čak i ako stranke unaprijed usaglase raspodjelu, ne postoji garancija da će svi poslanici glasati prema dogovoru.
Posebno pitanje je da li će biti postignut dogovor između SDS-a i Vukanovićeve stranke, s obzirom na uslov koji je postavljen u vezi sa Ljubišom Petrovićem.
SNSD sa 54 poslanika cilja četiri od pet mjesta
SNSD i njegovi koalicioni partneri u Narodnoj skupštini Republike Srpske imaju 54 poslanika, što im daje snažnu poziciju u izboru delegata. Predstavnici ove stranke ranije su najavljivali da očekuju najmanje četiri srpska delegata.
Broj poslanika kojim raspolaže vladajuća koalicija daje joj mogućnost da pažljivom raspodjelom glasova osigura tri mandata, a potencijalno i četvrti. Konačan rezultat zavisiće i od toga kako će opozicija rasporediti svoje glasove.
Ako opozicione stranke ne postignu dogovor i ne uspiju da obezbijede dovoljan broj glasova za svoje liste, SNSD bi mogao osvojiti četiri od pet mjesta namijenjenih srpskim delegatima.
U tom slučaju SDS bi mogao ostati bez svog predstavnika u Domu naroda, uprkos tome što ima deset poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske.
Nakon potvrđivanja izbora počinju rokovi za formiranje vlasti
Nakon što Centralna izborna komisija BiH potvrdi rezultate izbora, počeće da teku rokovi za formiranje vlasti. Narodna skupština Republike Srpske trebalo bi da bude konstituisana u roku od 15 dana od potvrđivanja rezultata, a nakon toga očekuje se i sjednica na kojoj će biti izabrani delegati u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Dom naroda BiH ima 15 delegata raspoređenih u tri kluba: srpski, hrvatski i bošnjački, sa po pet predstavnika.
Srpske delegate bira Narodna skupština Republike Srpske, dok delegate iz reda hrvatskog i bošnjačkog naroda biraju delegati Doma naroda Parlamenta Federacije BiH, koji se popunjavaju posredstvom kantonalnih skupština.
Zbog toga će pregovori opozicionih stranaka u Republici Srpskoj biti važni ne samo za raspodjelu mandata već i za odnose snaga u jednom od ključnih domova Parlamentarne skupštine BiH.
-
Politika2 dana agoRADOJIČIĆ OTVORIO KARTE NAKON IZBORA “Dodik prepisuje naš program, a borba za delegate tek počinje!”
-
Banjaluka1 dan agoŠkolske uniforme nose dva odjeljenja u Banjaluci, INTERESOVANJE RODITELJA SVE VEĆE
-
Politika1 dan agoEVO ŠTA PIŠE U PRIJETNJI PRIJEDORU! Traži se likvidacija svih krštenih ljudi i alat za sakaćenje djece
-
Svijet2 dana agoBIVŠA MIS ŠVAJCARSKE OPTUŽILA TRAMPA ZA SILOVANJE: “Pocijepao mi je haljinu i prijetio!”
-
Region1 dan agoANALIZA BRITANSKOG „TELEGRAFA“ ZATRESLA SCENU! „Ne otpisujte Vučića, ovaj poraz mu otvara vrata za veliki povratak!“
-
Svijet2 dana agoNajveća izlaznost u Izraelu od 1981. DANAS PADA NETANJAHU?
-
Banjaluka2 dana agoZEMLJOTRES KOJI JE PROMIJENIO BANJALUKU: 56 godina od katastrofe koja je odnijela živote i promijenila lice grada
-
Region10 sati agoROJTERS OTKRIVA IMENA ZA VRH VLASTI U SRBIJI! Šoškić, Srdanović, Bodiroga i Saičić u trci za ključne funkcije u Srbiji
