Connect with us

Društvo

KOD KUĆE ILI U CRKVI Znate li gdje treba presjeći slavski kolač

Svijeća, ikona, kandilo, slavski kolač, ponekad jedan, dva, čak i tri neke porodice ih sijeku sve na dan slave, dok druge jedan kolač sijeku uoči praznika, drugi sutradan, a treći dan poslije važnog datuma. A gdje je najbolje presjeći slavski kolač, kod kuće ili u crkvi?

Iako, naravno, nikako nije pogrešno presjeći slavski kolač kod kuće, najbolje bi bilo da domaćin, odnosno svečar ode na dan slave u svoju parohijsku crkvu na liturgiju, sa slavskim kolačem koji se tu osveštava.

Ukoliko domaćin nije u stanju da odnese slavski kolač u crkvu, to može da uradi i drugi član porodice. Sječenju i osveštavanju kolača može da prisustvuje cijela porodica. Praksa pokazuje da pojedini domaćini odu u crkvu na dan krsne slave te da poslije liturgije kod kuće sijeku kolač. Neki pozivaju sveštenika u svoj dom kako bi to učinio.

Sječenje kolača u crkvi
Sveštenika treba na vrijeme obavijestiti ukoliko se kolač siječe u crkvi, to bi trebalo obaviti ujutru, prije ili poslije liturgije ili Jutrenja.

Na dan slave domaćin u crkvu donosi slavski kolač i žito, uvijene u čistu bijelu tkaninu, kao i malo crvenog vina u bočici i manju svijeću, koju stavlja u žito i zapali je da gori dok se obavlja sječenje.

U crkvu treba ponijeti hartiju sa imenima svih članova porodice, koje će sveštenik pomenuti tokom molitve.
Sveštenik započinje sječenje kolača uz riječi: “Blagosloven Bog naš, svagda, sada i uvijek i u vijekove vijekova, amin”, potom slijedi Trisveto, molitva Presvetoj Trojici i molitva Oče naš. Kadi se žito, kolač i vino, otpjeva tropar svetitelju i čita molitva nad žitom. Sveštenik zatim blagosilja vino i slavski kolač, moleći Boga da primi prinešenu žrtvu u spomen svetitelja koji se slavi.
Uzimajući kolač siječe ga sa donje strane unakrst, preliva ga vinom unakrst, pa ga sa svečarom okreće pjevajući tropare: “u prvoj pjesmi govori se o mučenicima i svetitelju koga slavimo, koji su molitvenici naši pred Bogom i učitelji vjere i moralne čistote”, “u drugoj pjesmi se proslavlja Hristos, koji je pohvala apostolima i radost mučenicima”, a “u trećoj pjesmi se iskazuje javljanje Sina Božijeg u ljudskom tijelu, rođenjem”.

U okretanju kolača svi učestvuju, time se liturgijsko osjećanje prenosi na samu slavu. Prelome kolač napola, držeći svaki svoju polovinu. Ljubeći kolač, sveštenik govori: “Hristos posređe nas” (Hristos među nama). Domaćin ljubi slavski kolač i odgovara: “I jest i budet”. (I jeste i biće).

To se radi tri puta. Svečar prima kolač od sveštenika, uzima žito i nosi ga kući, gdje ga stavlja na sto ili pred ikonu. Zapali kod kuće slavsku svijeću, okadi je, a potom i ikonu i sve domaće, pa se svi zajedno pomole Gospodu i svome svetitelju.

Sječenje kolača kod kuće
Ako se kolač siječe u domu, domaćin sa članom ili članovima porodice, nakon što se vrati iz crkve sa Jutrenja ili Svete liturgije, dočekuje sveštenika, koji će, ako je pozvan, doći u zakazano vrijeme da presječe slavski kolač.
Sto sa slavskom svijećom treba namjestiti pred ikonom slave. Na sto naprijed treba staviti slavsku svijeću, sa lijeve strane postaviti slavski kolač, sa desne žito, u sredini čaša ili bokal sa cvenim vinom, uz kolač nož, tamjan i hartiju na kojoj su ispisana imena svih članova porodice da bi ih sveštenik u molitvi pomenuo. Žeravica treba da bude pripremljena da bi se stavila u kadionicu. Kandilo pred ikonom pali se ujutru.

Kada sveštenik dođe u dom svoga parohijana, ulazeći pozdravlja ga evanđelskim riječima: “Mir domu ovom i onima koji žive u njemu!”. Na ovaj pozdrav domaćin odgovara: “Amin. Božedaj!”.

Kada se svi okupe, a domaćin zapali slavsku svijeću, svešteniku se odmah daje žeravica u kadionicu, on zatim stavlja tamjan i prvo kadi dom ( “Nek’ se uznese molitva moja kao kadilo pred Tobom, Gospode!”).

Sveštenik potom čita molitvu za osvećenje žita, slavskog kolača i vina. Pred ikonom podiže slavski kolač, kao našu žrtvu u slavu Božiju i čast svetiteljke koju slavimo. Siječe se kolač, unakrst se prelije vinom, sveštenik sa domaćinom okreće slavski kolač pjevajući ove tri pjesme: I “Svjati mučenici…”, II “Slava tebje, Hriste Bože…”, III “Isaije likuj…”. Sve je mnogo svečanije kada porodica pa sveštenikom pjeva ove pjesme, pa ih treba naučiti.

Kad se sve tri pjesme otpjevaju, sveštenik lomi kolač sa domaćinom ili onim koji ga zamijenjuje, svi članovi porodice prilaze i cjelivaju kolač. Sveštenik im se obraća riječima: “Hristos posređe nas”, što znači: “Hristos među nama!” Na to se odgovara: “I jest i budet!”, što znači: “I jeste i biće!”

Sveštenik govori molitvu u kojoj pominje imena svih ukućana koja su ispisana na posebnoj hartiji koja se nalazi na stolu. Na kraju svi prisutni pristupaju da cjelivaju krst. Zatim se slava čestita, piše Blic Žena.

Ukoliko sveštenik ne prisustvuje sječenju slavskog kolača, taj običaj obavlja domaćin sa članom porodice, uz izgovaranje molitive.

Related Topics:

Društvo

U VIŠE SELA U POTKOZARJU, dramatična klizišta ugrožavaju kuće!

U više sela u Potkozarju nakon poplave pojavila su se klizišta koja ugrožavaju kuće, pomoćne objekte i puteve.

Najteža situacija je u Grbavcima, Turjaku, Trnovcu i Šaškinovcima. Domaćinstva Zorana i Mire Ilisića iz Grbavaca zahvaćena su klizištem.

“Nisu nas ugrozile poplave zato što su naše kuće izvan područja ugroženog nabujalim rijekama i potocima. Međutim, pojavilo se klizište, zemlja je počela pucati i kliziti prema dolini. Smatrali smo da je ovo mjesto bezbjedno, da ne možemo imati takve probleme, ali se drugačije ispostavilo”, kazao nam je Miro Ilisić.

Dramatično je i u Srednjoj Jurkovici, u zaseoku Šaškinovci. Ugrožena je kuća Milana Jokića.

Pukotine su se pojavile na širokom području oko kuće. Domaćin je zabrinut.

“Ne znam šta da kažem i šta da radim. Zemlja je pukla u dvorištu, ugrožena je kuća. Pukotine su na sve strane. Zemlja klizi prema putu Turjak – Jurkovica. Očekujem stručnjake koji će mi, nadam se, objasniti ovu situaciju i preporučiti mjere”, kazao je Milan Jokić u panici i strahu za cijelu porodicu.

Milutin Grubešić iz Trnovca, gdje je klizište prekinulo seoski put, očajan je.

“Moja i još dvije kuće su odvojene od ostatka sela. Nikuda ne možemo, osim pješke, preko njiva. Put je do sada bio stabilan, uređen, ali su se, neočekivano, pojavile pukotine i zemlja je počela da klizi. Uplašeni smo. Ne znamo šta će biti dalje, jer su ovdje mnoge kuće izgrađene na brdima i potencijalnim klizištima. Takvo je selo”, rekao je Grubešić za “Nezavisne novine”.

U Gradskoj upravi Gradiška sve službe su angažovane na terenu, gdje utvrđuju situaciju, traže hitna rješenja za ugrožena područja i pomažu stanovništvu da što lakše prebrodi posljedice ove elementarne nepogode. Prioritet su naselja gdje su se pojavila klizišta i gdje su porušeni mostovi.

“Odredili smo prioritete, a to su naselja koja su najteže pogođena poplavama. Nastala je velika šteta. Za sanaciju treba mnogo novca i truda. Organizovali smo se i svaka služba jasno zna svoje zadatke. Mjesne zajednice takođe su veoma aktivne”, kazao je Zoran Adžić, gradonačelnik Gradiške.

Iz ove uprave pozvano je stanovništvo da prijavi štetu od poplave.

Dezinfekcija na poplavljenim područjima
Na području Gradiške, u mjestima zahvaćenim poplavama, počela je dezinfekcija. To se odnosi na objekte iz kojih se voda potpuno povukla. Ovaj posao obavlja Dom zdravlja. Prema podacima Štaba za vanredne situacije, poplavljeno je 70 domaćinstava u Vrbaškoj, Krajčinovcu, Podgradcima, Lužanima, Drageljima, Grbavcima i još nekim mjestima.

“U saradnji sa Institutom za javno zdravstvo Republike Srpske, od početka pratimo epidemiološku situaciju na poplavljenom području.

Preduzimamo opsežne mjere kako bismo izbjegli zarazne bolesti i njihovo širenje”, kaže Slađana Tepavac, direktorica Doma zdravlja Gradiška.

U Vrbaškoj poplavljeno 40 kuća
U mjesnoj zajednici Vrbaška poplavljeno je 40 domaćinstava i 150 hektara obradivog zemljišta.

“Štetu je teško procijeniti, ona je veoma velika i za mnoge mještane gotovo nenadoknadiva”, kazao je Ilija Grbić, predsjednik mjesne zajednice Vrbaška.

Domaćinstvo Mile Petrovića poplavljeno je četvrti put u posljednjih 20 godina.

“Pod vodom su bili stambeni i drugi prateći objekti, automobil, plastenik, poljoprivredna mehanizacija. Još sam u šoku”, rekao nam je Petrović.

Nastavi čitati

Društvo

FOND SOLIDARNOSTI: Tri miliona KM za SANACIJU ŠTETA nastalih usljed poplava u Srpskoj

Fond solidarnosti Republike Srpske donio je odluku o izdvajanju tri miliona maraka, koja će biti usmjerena na sanaciju šteta nastalih usljed poplava u Republici Srpskoj.

Sredstva će biti doznačena gradovima i opštinama koje su pretrpjele najveće štete, među kojima su Prijedor, Banjaluka, Laktaši, Srbac, Gradiška, Kozarska Dubica i Kostajnica.

Ova mjera ima za cilj pružanje pomoći onima koji su najviše pogođeni elementarnim nepogodama, kako bi se ubrzao oporavak i obnova pogođenih područja.

Lokalne komisije u ovim opštinama i gradovima zadužene su za izradu popisa i procjene nastale štete, kako bi se pomoć usmjerila onima kojima je najpotrebnija.

Nastavi čitati

Društvo

SPREMITE SE ZA NAGLU PROMJENU VREMENA! Stižu nam minusi i moguć SNIJEG?

U Republici Srpskoj nakratko će doći do stabilizacije vremena u subotu, 5. aprila, kada će biti sunčano sa temperaturom vazduha i do 20 stepeni Celzijusovih, ali će već u noći na nedjelju doći do naglog zahlađenja, rekla je Srni meteorolog Republičkog hidrometeorološkog zavoda Milica Đorđević.

Ona je navela da će kiša u nedjelju ujutro u brdsko-planinskim predjelima preći u susnježicu i snijeg, koji je moguć i u nižim krajevima.

Prema njenim riječima, razvedravanje se očekuje u nedjelju uveče, a u ponedjeljak, 7. aprila, ujutro mraz.

Đorđevićeva je rekla da će početkom naredne sedmice biti hladno uz mraz, dok će porast temperature vazduha uslijediti u utorak i srijedu, 8. i 9. aprila.

– I naredne sedmice biće dosta promenljivo – istakla je Đorđevićeva.

Glas Srpske

Nastavi čitati

Aktuelno