Darko Mladić, sin generala Ratka Mladića, rekao je da se s ocem nije čuo tri dana i da nema informacije ni da li je živ.

Kako je rekao, ni iz Haškog tribunala mu niko nije dao nikakav odgovor na mejl koji im je poslao.

“Bukvalno nemamo informacije, treći dan se nismo čuli. Ja sam juče tražio mejlom da mi daju nekakve informacije ili da mi omoguće da ga čujem, nisam dobio nikakav odgovor na moj mejl. Danas je advokat proslijedio sa strane odbrane njegov zahtjev. To je sve što mi sad možemo da uradimo. Nadam se da ćemo uskoro da dobijemo bilo kakve informacije”, rekao je Darko Mladić za ATV i dodao: “Nadam se da ćemo do kraja radnog dana dobiti bar odgovor da je živ i šta je razlog što se on ne javlja, odnosno što oni ne omogućavaju vezu”.

“Pretpostavljam da ne može više ni da priča”

Dodao je da je njegova pretpostavka da general Mladić ne može više ni da priča.

Najavio je za sutra objavljivanje javne verzije podneska odbrane i izrazio nadu da će tribunal pozitivno odgovoriti na njega, ali da konačan epilog u ovom trenutku ne može znati.

“Sutra će vještak da da svoj izvještaj i mi ćemo sutra podnijeti javnu verziju našeg podneska, gdje će javnost moći da vidi detalje iz našeg podneska koji mogu javno da se objave. To je ono što mora sutra da se desi, da li će oni odmah sutra odlučivati po tom pitanju, ne znam. Ja bih volio da već sutra donesu pozitivnu odluku i da ga prebacimo što prije u Srbiju, ali da li će to da se desi vidjećemo”, zaključio je Mladić.

General Ratko Mladić je 10. aprila, doživio lakši moždani udar, a odbrana i porodica su čekali da dobiju dokumentaciju od zdravstvene službe tribunala u Hagu, kao i nalaze, da tačno vide šta se desilo.

Mladić je pretrpio više moždanih udara, ima ozbiljna kardiovaskularna oboljenja, povišen krvni pritisak, neurološka oštećenja, kao i probleme sa bubrezima, zbog čega je više puta hospitalizovan i podvrgavan različitim medicinskim i terapijskim zahvatima, uključujući i operativne intervencije na srcu i nozi. Mladić je od 2024. godine u pritvorskoj bolnici u Hagu, gdje je pod palijativnom njegom zbog teškog zdravstvenog stanja.

„Mljekara“ Laktaši koja zvanično nema zaposlenog nijedog radnika zaradila je prošle godine čak 17,1 milion maraka, a pored ove firme čak još njih 13 u Republici Srpskoj su bez ijednog radnika ostvarile milionsku dobit.

Ako posmatramo firme bez ijednog zaposlenog koje su ostvarile milionsku dobit ukupno njih 14, vidjećemo da su prošle godine zaradile oko 40 miliona maraka.

Poslovni rezultati „Mljekare“ su u prethodnom periodu varirali iz godine u godinu, pa su tako 2024. godine imali gubitak od 54.654 KM i nisu imali prihode, dok su godinu ranije odnosno zaradili 258.775 KM, a 2022. godine 2,8 miliona maraka.

Laktaška „Mljekara“ je sada u vlasništvu „Imleka“ iz Srbije.

Podsjećamo, U septembru 2010. godine „Mljekara“ je izmještena iz Banjaluke u Aleksandrovac kod Laktaša gdje je otvoren novi proizvodni pogon koji je trebao zaposliti nove radnike i povećati proizvodnju. Od svega nije bilo ništa, jer je nakon samo pola godine firma zatvorena, a svi radnici otpušteni. Svima je bilo jasno da je izmještanje bilo samo farsa kako bi se radnicima i javnosti zamazale oči. Ovim je stavljena tačka na privatizaciju i rad banjalučke „Mljekare“.

Milionsku zaradu bez ijednog zaposlenog ostvarila je i firma „Prijedor land development“ iz Prijedora u vlasništvu „Prijedor puteva“ a čija je dobit lani iznosila 4,2 miliona maraka.

Ovo preduzeće se, prema zvaničnim podacima, bavi izgradnjom stambenih i nestambenih zgrada, a njihovo poslovanje prethodnih godina je posebno interesantno.

Osnovani su 2010. godine i od tada su sve do prošle godine konstantno poslovali u minusu.

Inače, „Prijedor land development“ je ranije bila u vlasništvu preduzeća „EELD international“ iz Zagreba.

Bez ijednog radnika je prošle godine milione zaradila i firma „Pay concept“ iz Banjaluke čija je dobit iznosila 3,1 milion maraka.

Ovo preduzeće je u vlasništvu firme „Aktiva invest“ iz Banjaluke čiji je vlasnik Draženko Gloginjić.

Kada je u pitanju poslovanje firme „Pay concept“ koja se bavi upravljanjem računarskom opremom i sistemom 2024. godine su imali dobit u iznosu od 2,8 miliona KM, dok je 2023. godine njihova zarada iznosila 2,5 miliona maraka.

Ova firma je 2022. godine imala dobit u iznosu od 561.063 KM, dok su 2021. godine, kada su osnovani poslovali u minusu 385 KM.

Milione zaradila i firma bivšeg Radojičićevog savjetnika

Preduzće „A&K consulting“ iz Banjaluke je bez ijednog zaposlenog u prošloj godini uspjelo ostvariti dobit od 2,1 milion maraka.

Ova firma koja se bavi savjetovanjem koje se odnosi na poslovanje i ostalo upravljanje u vlasništvu je Siniše Kurteša profesora na Ekonomskom fakultetu u Banjaluci i bivšeg savjetnika Igora Radojičića.

Oni su 2024. godine prema zvaničnim podacima imali dvoje zaposlenih i dobit u iznosu od 3,5 miliona KM.

Firma „Olimp net“ iz Doboja u vlasništvu Jovanke Kabanice je u prošloj godini imala dobit u iznosu od 1,9 miliona maraka.

Oni su počevši od 2020. godine konstantno poslovali u minusu, tako da su prošlu godinu završili više nego uspješno.

„Process Equipment DMT“  iz Bijeljine je još jedna u nizu firmi koje su ostvarile milionsku dobit bez ijednog radnika, te zaradila u prošloj godini 1,9 miliona KM.

Ovo preduzeće je u vlasništvu Davora Krmpota i osnovano je 28. marta prošle godine i već je uspjelo ostvariti pozamašnu dobit.

„Bola Consulting“ takođe iz Bijeljine prošle godine je bez ijednog zapsolenog zaradila 1,5 miliona KM.

Ova firma je u vlasništvu Almira Totića i u 2024. godini je zaradila nešto više od pola miliona KM, a u 2023. godini 363.952 marke.

Preduzeće „Digitboost solutions“ iz Banjaluke je imalo dobit od 1,3 miliona maraka i to bez ijednog zaposlenog.

Vlasnici ove firme koja je osnovana 2024. godine  su Filip Miljković, Daniel Djukić i Stefan Lučić, a prema zvaničnim podacima u pitanju je Agencija za reklamu i propagandu.

Na listi firmi koje su bez zaposlenih zaradile milione je čuveno preduzeće „Madisson K. consulting“ čije je transakcije provjeravala čak i Državna agencija za istrage i zaštitu Bosne i Hercegovine (SIPA).

Oni su prošle godine ostvarili dobit u iznosu od 1,1 milion KM.

Konkretno, SIPA je provjeravala transakciju Vlade Republike Srpske kompaniji „Madisson K. consulting“.

Detektor je ranije objavio da je Vlada RS pomenutoj firmi uplatila 1,3 miliona maraka za organizovanje sastanka sa američkim predsjednikom i potredsjednikom.

Kao vlasnik firme vodi se izvjesni Ivan Mišić, a preduzeće je registrovano na adresi Hotela „Bosna“.

Firma u vlasništvu Jusmira Hatunića „Castoro“ iz Banjaluke ostvarila je dobit od oko milion maraka, dok je preduzeće „Uplift“ koje je registrovano u opštini Osmaci bez ijednog zaposlenog uspjelo zaraditi takođe oko milion maraka.

Vlasnica firme „Uplift“ je Ivana Todorić.

Oko milion maraka je zaradilo i preduzeće „Fortel“ iz Banjaluke u vlasništvu Borisa Pavkovića i Zorana Balabana.

Kada su u pitanju preduzeća sa jednim radnikom, najviše je zaradila firma „DIP-CO“ iz Prijedora koja je u prošloj godini imala dobit od čak 18,3 miliona maraka.

Vlasnik ovog preduzeća je Boro Babić, a ovo im je ubjedljivo najbolji poslovni rezultat otkad postoje.

U proteklih 25 godina najveću dobit su ostvarili 2020. godine kada su zaradili 2,9 miliona KM.

Po ovom podatku se vidi koliko je prošla godina bila uspješna za njih.

Slijedi firma „Wwin“ iz Banjaluke koja je lani ostvarila dobit od 17,7 miliona maraka i to samo sa jednim radnikom.

Na trećem mjestu po dobiti sa jednim zaposlenim je građevinsko preduzeće „Ban gradnja“ iz Banjaluke koje je prošle godine zaradilo 11,6 miliona KM.

Tu su i „Skechers BH“ sa zaradom od 5,8 miliona maraka, ali i „Niagara sports global managment“ iz Gradiške koje je ostvarilo dobit od 3,6 miliona maraka.

Čak 24 preduzeća sa samo jednim zaposlenim su lani ostvarili milionsku dobit.

(Capital)

U izbornoj smo godini, ali kampanja zvanično nije počela. Ipak, predizborni cirkus na terenu je u punom jeku. Predstavnici vlasti obilaze opštine i gradove širom Republike Srpske, u kojima imaju političku podršku, obećavajući projekte za koje izdvajaju ogromne cifre iz budžeta.

Razvoj opština, u kojima SNSD nema političku većinu, ove godine nije među prioritetima. Da li su ova izdvajanja dio ekonomske politike ili samo još jedan pokušaj da se pridobiju birači pred oktobarske izbore 2026. godine?

Opšti izbori u BiH, prema izbornom kalendaru, trebalo bi da budu održani 4. oktobra, ali ministri Vlade Republike Srpske u rekordnom roku već stižu do gotovo svake lokalne zajednice, noseći sa sobom dobro poznati paket: asfalt, rasvjetu i obećanja o nikad većim ulaganjima.

U međuvremenu, naši upućeni sagovornici se pitaju: da li nam ovakva vlast zaista treba?

„Ako i mi razmišljamo o kratkoročnom interesu, bilo da će to da bude neki mali poklon, ili ručak ili šator, pa ćemo zato da damo četiri godine pravo nekome da upravlja našim životima, onda neka pogledaju svoju djecu i unuke i zapitaju se da li je zaista zasluga tih ljudi da tako upravljaju nama“, izjavio je ekonomista, Zoran Pavlović.

Činjenica da je zabrana zloupotrebe javnih resursa u svrhu predizborne kampanje definisana još 2024. godine, izmjenama Izbornog zakona BiH, u praksi ne mijenja ništa.

„Javni zvaničnici, odnosno izabrani funkcioneri i nosioci mandata ne smiju da zloupotrebljavaju javne resurse, u prvom redu to su upravo ova predizborna asfaltiranja, izgradnja neke javne rasvjete, javne infrastrukture i slično, ali i ona jednokratna novčana i nenovčana davanja, koja nisu stalna”, izjavio je Damjan Ožegović iz Transparency Internationala BiH.

Poslije lokalnih izbora 2020. godine, kada je Draško Stanivuković pobjedio Igora Radojičića, tadašnji član Predsjedništa BiH Milorad Dodik javno je rekao da će prekinuti sve investicije u Banjaluci. Da je mislio ozbiljno, pokazuje činjenica višegodišnjeg blokiranja rada Gradske uprave Banjaluka.

„Od toga se mnogo toga obistinilo. Ono što su popuštali, to nije bio nikakav politički dogovor, nego su shvatili da svakim blokadama gube sve više, pa onda, zbog straha od svega nekada promijene taktiku, pa i nešto podrže jer je zbog javnosti nemoguće da odbijaju. Do sada su iz Banjaluke isisali bliže sto miliona maraka“, kaže Stanivuković.

„Ono što često zaboravljamo, a to je činjenica da se ta zajednička budžetska sredstva svih građana Republike Srpske ne dijele samo u lokalnim zajednicama gdje je na vlasti SNSD. Dijele se i ljudima koji su vrlo bliski ljudima u SNSD-u u opozicionim opštinama, kako bi se stvorili preduslovi da u tim sredinama naprave bolje izborne rezultate“, izjavio je načelnik opštine Šamac Đorđe Milićević.

Savjet opozicionih političara biračima je da, u vremenu ekonomske krize, uzmu svaku marku koja im se nudi, jer su to, kako kažu, ionako njihove pare. Ipak, poručuju da 4. oktobra glasaju po sopstvenoj savjesti, naglašavajući da je krajnje vrijeme da Republiku Srpsku vode odgovorni i pošteni ljudi.

BN