Connect with us

Društvo

KOJI GRAD ĆE BITI PRESTONICA EVROPSKE KULTURE 2030? Nadmeće se nekoliko zemalja, a evo zašto je ta titula toliko važna

Čak i sama nominacija za Evropsku prestonicu kulture se smatra velikom čašću.

Svake godine bira se nekoliko gradova koji će dobiti titulu Evropske prestonice kulture, a nadmetanje za 2029. i 2030. je uveliko u toku.

Poljska i Švedska će imati svoje predstavnike 2029. godine, a za sada je siguran samo Lublin. Švedska će konačno odluku saopštiti u decembru, a u užem izboru su se našli Kiruna i Upsala.

Kada je riječ o 2030. godini, za Evropsku prestonicu kulture će se nadmetati tri grada – jedan iz Belgije, jedan sa Kipra i jedan iz zemlje kandidata za članstvo u EU ili članice EFTA (Evropska asocijacija za slobodnu trgovinu).

Izbor se organizuje na nacionalnom nivou, a gradovi se biraju kroz “otvoreno nadmetanje” što znači i da destinacije iz različitih zemalja mogu međusobno da se takmiče.

Ko su belgijski i kiparski kandidati za Evropsku prestonicu kulture?
Leven, Sen-Žan Molenbek i Namur su belgijski kandidati za Evropsku prestonicu kulture dok su sa spiska uklonjeni Briž, Gent i Kortrajk.

Konačna odluka će biti saopštena krajem 2025. godine.

Panel nezavisnih stručnjaka je odabrao tri grada koji imaju zadatak da do kraja naredne godine predaju kompletne prijave.

Čak i sama nominacija smatra se velikom čašću.

Slična situacija je i na Kipru, a uži izbor su dospeli Nikozija, Limasol i Larnaka.

Zašto je važno da biramo Evropsku prestonicu kulture?
Evropska prestonica kulture ustanovljena je još 1985. godine kada su grčka ministarka kulture Melina Merkuri i njen francuski kolega Džak Lang došli na ideju da se jednom godišnje bira prestonica kulture sa ciljem da se povežu ljudi u Evropi i poveća svjesnost o zajedničkoj istoriji i vrednostima.

Ideja je da naglase bogatstvo i različitost evropskih kultura, ojačaju kulturne veze među Evropljanima, spoje ljudi iz različitih evropskih zemalja, upoznaju druge kulture, promoviše uzajamno razumevanje i ojača osjećaj evropejstva.

Mnogi gradovi su iskoristil priliku da tokom projekta, ali i kasnije, razviju kulturnu infrastrukturu, omoguće širi pristup kulturi, unaprijede imidž grada, razviju turističku privredu i ojačaju kulturne i kreativne industrije.

Ova inicijativa je ubrzo postala jedan od najprestižnijih događaja u Evropi.

Najmanje 40 evropskih gradova je dosad ponijelo titulu Evropske prestonice kulture, a u našoj zemlji je to za sada bio samo Novi Sad.

Za ovu godinu su odabrani Bad Išl (Austrija), Bode(Norveška) i Tartu (Estonija), dok će Evropske prestonice kulture u 2025. biti slovenačka Nova Gorica i njemački Kemnic, 2026. finski Oulu kao i slovački Trenčin.

Od gradova u okruženju, Skoplje će poneti titulu 2028. godine.

Društvo

LJETO POKAZUJE PRAVO LICE: Sunce se vraća, ali kraj dana donosi preokret!

Nakon svježijeg jutra, očekuje se pretežno sunčano do umjereno oblačno vrijeme. Tokom dana biće prijatno toplo, uz maksimalnu temperaturu do 28°C, dok će jutarnja temperatura biti oko 13°C.

U popodnevnim časovima zadržaće se suvo vrijeme u većini krajeva, ali će u večernjim i noćnim satima doći do postepenog naoblačenja, uz mogućnost lokalnih pljuskova i grmljavine, naročito na zapadu i sjeverozapadu Republike Srpske.

Vjetar će biti slab, uglavnom jugozapadnog smjera. Biće ugodno za boravak na otvorenom tokom većeg dijela dana, dok se uveče preporučuje oprez zbog moguće kratkotrajne promjene vremena.

Nastavi čitati

Društvo

DRAMA U SARAJEVO-GASU: Elek odbio da preda funkciju direktora

Kako tvrdi odlično obaviješteni izvor Capitala, Elek je juče odbio da dođe na primopredaju dužnosti i da fotelju prepusti novoimenovanom direktoru Igoru Đokanoviću.

„Nakon što je predsjednik Upravnog odbora Sarajevo-gasa Dražen Vrhovac potpisao rješenje o smjeni Eleka i imenovanju Đokanovića, trebala je da bude obavljena primopredaja, ali Elek je odbio da preda dužnost.

Pronašao je potpuno nesuvislo obrazloženje u tome da ne želi da prepusti funkciju Đokanoviću, dok on (Đokanović) ne bude razriješen sa mjesta načelnika Odjeljenja za privredu i društvene djelatnosti opštine Istočno Novo Sarajevo“, objašnjava izvor Capitala.

Podsjećamo, Elek je 12. jula naveče smijenjen sa funkcije direktora Sarajevo-gasa nakon što su svi članovi Upravnog odbora po nalogu lidera SNSD-a Milorada Dodika glasali za njegovu smjenu (ako su uopšte glasali).

Mediji bliski vlasti tada su objavili i da je isključen iz SNSD-a, kao i da će biti ekspresno uklonjen i sa funkcije v.d. predsjednika Nadzornog odbora OC „Jahorina“, ali nijedna smjena još nije sprovedena u djelo.

(BN) Foto: Sarajevo-gas

Nastavi čitati

Društvo

Opština u BiH ostaje bez fabrike i 600 radnih mjesta? NIJEMCI DONIJELI NOVU ODLUKU

Jedan od najvećih planiranih industrijskih projekata u Bosni i Hercegovini neće biti realizovan na lokaciji Osmanlije kod Kupresa, nakon što je investitor BH Magnezij & Minerali povukao zahtjev za odobrenje Studije uticaja na životnu sredinu i odlučio da odustane od izgradnje pogona na toj lokaciji.

Riječ je o projektu koji je trebalo da otvori čak 600 novih radnih mjesta i koji je zbog svog značaja bio prepoznat i na evropskom nivou.

Kompanija je saopštila da ova odluka ne znači odustajanje od investicije, već da će proizvodnju magnezijuma pokušati da realizuje na drugoj lokaciji koja ispunjava sve prostorne, ekološke i institucionalne uslove.

Šta je trebalo da bude izgrađeno
Biznisinfo ističe da je investitor planirao izgradnju velikog industrijskog kompleksa koji bi se sastojao od 14 objekata, uglavnom proizvodnih pogona, ali i upravne zgrade, laboratorija, garderoba i pratećih sadržaja.

Ukupna površina objekata trebalo je da iznosi 20.432 kvadratna metra, a u pogonu je bilo planirano zapošljavanje oko 600 radnika, što bi ovu investiciju svrstalo među najveće industrijske projekte u posljednjih nekoliko godina u BiH.

Poseban značaj projektu davala je činjenica da je magnezijum jedna od kritičnih sirovina Evropske unije, dok je projekat na Kupresu bio prepoznat kao strateški u okviru Evropske alijanse za sirovine (European Raw Materials Alliance – ERMA).

S obzirom na to da je proizvodnja magnezijuma u Evropi veoma ograničena, očekivalo se da bi ova investicija imala značaj ne samo za BiH, već i za evropsku industriju.

Zašto je projekat zaustavljen
Iz kompanije navode da su se okolnosti u međuvremenu promijenile nakon što je Opštinsko vijeće Kupres u martu ove godine usvojilo odluke o zaštiti izvorišta i novim zonama sanitarne zaštite.

Prema podacima kojima raspolaže investitor, planirana lokacija Osmanlije, odnosno Banov Majdan, barem se djelimično nalazi u drugoj zoni sanitarne zaštite izvorišta Bašinac. U toj zoni nije dozvoljena izgradnja industrijskog pogona kakav je bio planiran, zbog čega dokumentacija pripremljena za ovu lokaciju više nije mogla da bude osnova za nastavak postupka.

Kompanija ističe da od početka želi da razvija projekat isključivo u skladu sa zakonom i ekološkim standardima, te da je upravo zbog toga odlučila da povuče zahtjev za odobrenje Studije uticaja na životnu sredinu.

Projekat se seli na novu lokaciju
Iz kompanije BH Magnezij & Minerali naglašavaju da nisu odustali od proizvodnje magnezijuma.

Navode da su već u razgovorima o novoj lokaciji koja će ispunjavati sve potrebne uslove za realizaciju ovog strateškog projekta, te poručuju da će njegov razvoj nastaviti odgovorno i transparentno.

Nastavi čitati

Aktuelno