Svijet
KOLIKO IZRAEL KOŠTA RAT: Predviđanja nisu sjajna
Povećana su izdavanja za armiju, oko 360.000 rezervista, osam procenata radne snage, pozvano je u aktivnu vojnu službu, a neke procene kažu da je svih 14 odsto izraelske radne snage odvojeno od radnih mjesta i danas je u uniformi.
Operacijama u Gazi Izrael ozbiljno narušava imidž sopstvene demokratije u svijetu, dok snažna militarizacija potkopava temelje prosperiteta u zemlji. Pola godine rata nanijelo je ogromne štete nacionalnoj ekonomiji, a gotovo sve projekcije za budućnost su negativne.
Dosadašnja direktna cijena konflikta – troškovi vojnih operacija i kompenzacije za civile i rezerviste – cijeni se na 56 milijardi dolara. Izrael je suočen sa novim prioritetima od kojih nijedan nije povoljan po ekonomiju. Povećana su izdavanja za armiju čime je prekinut trend od 1990. tokom koga je udio vojne potrošnje u bruto nacionalnom proizvodu (BNP) smanjen za dvije trećine. Novi budžet predviđa u narednim godinama dodatnih 5,4 milijarde dolara za armiju.
Oko 360.000 rezervista, osam procenata radne snage, pozvano je u aktivnu vojnu službu, a neke procjene kažu da je svih 14 odsto izraelske radne snage odvojeno od radnih mjesta i danas je u uniformi. Oko 80.000 Izraelaca razmješteno je iz severnih oblasti prema granici sa Libanom gdje su u toku svakodnevni sukobi sa Hezbolasima, a odmah poslije izbijanja rata raseljeno je više od 100.000 ljudi iz pograničnih oblasti prema pojasu Gaze, gdje je Hamas 7. oktobra izvršio masakr nad 1.200 jevrejskih civila.
I jedne i druge plaća država suočena sa dodatnim problemom: palestinski radnici iz Gaze i sa okupirane Zapadne obale uklonjeni su iz svih privrednih aktivnosti, što je uzrokovalo ozbiljne potrese na tržištu rada. Nekada rastuća privreda je u posljednja tri mjeseca 2023. zabilježila pad od čak 19,4 procenta u odnosu na isti period godinu dana ranije, potvrdio je izraelski Centralni biro za statistiku, što je najveći pad od vremena pandemije. Investicije beleže pad od 67 procenata. Izvoz se smanjio za 18,3 odsto. Građevinski sektor nedjeljno gubi oko 650 miliona dolara, dok je tržište nekretnina zabiilježilo najgori pad aktivnosti u posljednje tri decenije.
U prvim nedjeljama poslije izbijanja rata, tek svaki peti Izraelac je procenjivao da su lična primanja „značajno” ili „veoma snažno” pogođena sukobom, ali taj procenat se u međuvremenu značajno uvećao. Potrošnja stanovništva smanjena je za 26,9 odsto, a upotreba kreditnih kartica pala je za najmanje 25 procenata.
Sektor visoke tehnologije, mašina razvoja nacionalne ekonomije, ozbiljno je pogođen pošto ova industrija okuplja mahom mlađe muškarce, upravo one koji su sada u armiji. Radovi na projektima su prekinuti, ugovori nisu potpisani. Stopirana su poslovanja, studije, sastanci po inostranstvu ili prezentacije od kojih zavisi budućnost čitavih kompanija. Investicije u tehnološke kompanije smanjene su 58 odsto. IT sektor, koji je Izrael učinio slavnim na svjetskim tržištima, jedini prolazi neozlijeđen. “Za razliku od drugih sektora, geopolitičke tenzije pojačavaju interes u ulaganja u sajber-kompanije”, izjavio je za Rojters Amir Rapaport, osnivač kompanije „Sajbertek global”. “Stoga očekujemo pojačane investicije u izraelske sajber-kompanije i u nove startape koji se bave trenutnim pretnjama.”
Agencija za kreditne rejtinge Fič predviđa budžetski deficit od 6,8 procenata i saopštava da očekuje da će se udio duga u BNP-u povećati na 65,7 odsto. “Očekujemo u kratkom periodu skok procenta duga u BDP i povećanje vojnih troškova u kontekstu podijeljene domaće politike i neizvjesnih makroekonomskih perspektiva koje bi mogle da ograniče sposobnost Izraela da obori zaduženost u budućnosti”, saopštila je agencija.
Agencija Mudi predviđa pad ukupne privredne aktivnosti za 1,4 procenta i u februaru je kreditni rejting Izraela oborila sa A1 na A2 uz slično tumačenje da rat nosi političke rizike, da slabi institucije i fiskalnu moć. Predviđajući nastavak krize, agencija očekuje novo obaranje kreditnog rejtinga nekada jedne od najuspješnijih privreda Bliskog istoka.
Konflikt koji je davno premašio cijenu jomkipurskog rata 1973. jednom će se završiti, ali oni koji se vrate sa fronta Gaze biće češće pozivani u rezervni sastav armije. Za ekonomiju i biznis to će značiti nove troškove kakvi nisu postojali decenijama.
Svijet
UPOZORENJE IZ BUDIMPEŠTE: Narednih dana se odlučuje da li će se rat proširiti na Evropu
Narednih dana će se odlučiti da li će se rat između Rusije i Ukrajine dalje proširiti ka Evropi ili će se “žar rata zauvijek smiriti”, izjavio je danas premijer Mađarske Viktor Orban.
Ako važni pregovori između SAD i Rusije budu uspješni, žar rata će se smiriti i ljudi u Mađarskoj bi mogli lakše da dišu.
Međutim, ako prevlada volja Evropljana, koji misle da rat treba da se nastavi i da ga treba riješiti na bojnom polju, a ne traženjem mira, rat bi se mogao proširiti bliže i prijetnja će rasti – rekao je Orban, prenosi MTI.
Mađarski premijer izjavio je prošle sedmice da poslijeratni poredak treba da uključuje transformaciju Ukrajine u tampon državu između NATO-a i Rusije.
On je naveo da je Zapad naoružao Ukrajinu, de fakto je integrisao u strukture NATO-a i namjerava da je učini i de jure članicom NATO-a.
Orban je ocijenio i da je vrijeme na strani Rusije i dodao da što duže bude trajalo postizanje mira, Ukrajina će gubiti više teritorije i ljudskih života.
Svijet
Na suđenju za ubistvo Ane Volš SVJEDOČIO NJEN LJUBAVNIK
Na suđenju Brianu Walsheu za ubistvo supruge Ane, rođene Beograđanke, danas svjedoči William Fastow, muškarac koji je priznao da je bio u ljubavnoj vezi sa Beograđankom prije njenog nestanka.
On je rekao da su njih dvoje započeli “intimnu” vezu prije nego što je ona nestala bez traga 1. januara 2023. godine. Fastow, agent za nekretnine, pomogao joj je da pronađe smještaj u Washingtonu, gdje je putovala na posao iz porodične kuće u Bostonu.
Fastow je, kao i Ana, imao djecu, iako je bio razdvojen od supruge.
Kako je ispričao, zbližili su se zbog zajedničkih interesovanja, uključujući fitness, i zbog problema koje su imali kao roditelji. Onda su započeli svoju aferu, rekao je.
Iako nikada nije prenoćio u njenoj kući u Washingtonu, ona je ostajala kod njega, rekao je Fastow. Na pitanje da li je vezu sa Anom držao u tajnosti, odgovorio je da “nije, ne”.
“Ana je smatrala da je zaista važno da Brian, kada sazna za njihovu vezu, to čuje od nje. Izrazila je veliku zabrinutost i mislim da je smatrala da bi to bio udarac po njen integritet da sazna na drugi način”, rekao je.
Fastow je rekao da je ljeta 2022. godine njegova veza sa Anom postala ozbiljnija i da je prestao da se viđa sa drugim ženama. Te godine su počeli da provode praznike zajedno, putovali su u Dablin u Irskoj za Dan zahvalnosti. Fastow i Ana su proveli Badnje veče zajedno u Anapolisu. Poslije Dablina, Ana je odletjela u Srbiju da posjeti majku, dok se on vratio u Washington.
“Ana je bila izuzetno razočarana što nije bila u poziciji da bude majka kakvu, kako je vjerovala, djeca zaslužuju”, svjedočio je.
Anin let za Boston na Božić je otkazan zbog snijega i bila je primorana da vozi do kuće, propustivši veći dio praznika sa svojom djecom. Fastow je rekao da su se Brian i Ana posvađali oko njenog propuštanja praznika.
“Rekla mi je da su se posvađali oko toga i da je bilo nekih spornih tačaka”, rekao je.
Svjedočio je da mu je Ana rekla da njena djeca žive sa ocem u predgrađu Bostona, jer je Wolsheova kućna kazna zbog osude za prevaru sa umjetninama na federalnom nivou bila uslovljena time da on bude njihov glavni staratelj.
Otkriveno je i to da je Brian Walshe nazvao Williama Fastowa 4. januara 2023. godine i ostavio mu govornu poruku.
Porota je saslušala audio snimak na sudu. Evo šta je Brian Walshe rekao u govornoj poruci:
“Dobar dan William, ovdje Brian Walshe. Nadam se da je sve u redu. Kontaktirao sam gotovo sve koje sam mogao. Ana se ne javlja nekoliko dana. Zanima me jeste li razgovarali s njom nedavno, recimo u nedjelju ili posljednja dva dana. Samo da me obavijestite, ili ako znate nekoga ko je možda imao taj kontakt s njom, samo zovem sve. Žao mi je što vas uznemiravam, siguran sam da je dobro”.
Dok je Fastow bio u Idahu, a Ana sa svojom porodicom u Massachusettsu tokom praznika, njih dvoje su planirali da se sastanu 4. januara 2023. godine kako bi proslavili Novu godinu i razgovarali o svojoj budućnosti.
Fastow je rezervisao večeru, rekao je.
“Naši planovi su bili da večeramo 4. januara kako bismo proslavili Novu godinu i razgovarali o našim planovima za 1, 3, 5 i 10 godina”, rekao je Fastow.
“A o čemu ste vi i Anna razgovarali o vašoj zajedničkoj budućnosti?”, upitala je tužiteljka Anne Yas Fastowa.
“Vodili smo nekoliko razgovora o tome kako bi mogao izgledati zajednički život, kako bi izgledalo spajanje dvije porodice, kako bi to moglo funkcionisati”, rekao je Fastow.
Tekstualna poruka oko ponoći na Novu godinu u kojoj mu se željela srećna Nova godina bila je posljednji put da je Fastow ikada čuo Anu.
Rekao je da Ana nije odgovorila na njegove poruke i pozive 2. januara 2023. godine. Kada je pokušao da je pozove, njen telefon se odmah prebacio na govornu poštu. Čak ju je pokušao nazvati i sa fiksnog telefona misleći da je možda blokirala njegov broj mobilnog telefona.
“Bio sam u intimnoj vezi s njegovom suprugom. Nisam je čuo nekoliko dana i, iskreno, bio sam zabrinut da je možda saznao i zove da me suoči sa situacijom”, svjedočio je Fastow.
Podsjetimo, tužioci su naveli dva moguća motiva za Anino ubistvo. Prvi je Brianov bijes zbog afere, a drugi je taj što je navodno Brian vjerovao da će imati veće šanse da izbjegne federalni zatvor ako mu supruga ne bude prisutna i ako on bude jedini staratelj njihovo troje djece.
Walsheova odbrana je negirala da je on imao bilo kakvo saznanje o aferi, iako je više puta pomenuo Fastowa tokom intervjua sa detektivima prije hapšenja i navodno ga je potražio na internetu prije Aninog nestanka.
Anini ostaci nisu pronađeni, ali su tužioci u srijedu poroti pokazali testeru i sjekiricu pronađene u kontejneru u blizini kuće majke Briana, koje je optuženi navodno koristio da rasparča svoju ženu.
U istom kontejneru su se nalazili i njen karton vakcinacije protiv COVID-19, odjeća, krvavi peškiri i tepih sličan onom koji je uzet iz porodične kuće.
Svijet
SAVRŠENA OLUJA ZA PANDEMIJU: Naučnici tvrde da su riješili jednu od najvećih misterija Crne smrti
Crna smrt, jedna od najsmrtonosnijih pandemija u ljudskoj istoriji, koja je izbrisala gotovo polovinu evropskog stanovništva, možda je bila potaknuta kataklizmičkom vulkanskom erupcijom, otkriva nova studija.
Istraživači su, proučavajući godove drveća, uzorke leda s Antarktike i Grenlanda te istorijske zapise, sklopili mozaik koji objašnjava pozadinu ove tragedije, a svoja otkrića objavili su u četvrtak u časopisu Communications Earth & Environment, piše CNN.
Savršena oluja za pandemiju
Autori studije vjeruju da se velika erupcija dogodila oko 1345. godine, otprilike dvije godine prije izbijanja pandemije. Iako lokacija vulkana nije poznata, pretpostavlja se da je bio u tropskom pojasu. Ogromni oblak vulkanskog pepela zamračio je nebo nad Sredozemljem, blokirajući sunčevu svjetlost na nekoliko godina. To je dovelo do pada temperatura i propasti usjeva, pišu autori, prenosi Index.hr.
Suočeni s nestašicom, italijanski gradovi-države poput Venecije i Đenove okrenuli su se hitnom uvozu žitarica iz crnomorske regije kako bi prehranili stanovništvo. Ipak, brodovi koji su prevozili žito nosili su i smrtonosnog slijepog putnika – bakteriju Yersinia pestis, uzročnika kuge. Patogen, koji potiče iz populacija divljih glodara u Srednjoj Aziji, tako je stigao u Evropu i pokrenuo pandemiju koja ju je opustošila.
Smrtonosni teret
“Bakterija kuge inficira buve štakora, koje traže svoje preferirane domaćine – štakore i druge glodare. Nakon što ti domaćini umru od bolesti, buve se okreću alternativnim sisarima, uključujući ljude”, pojasnio je koautor studije Martin Bauch, istoričar s Leibnizovog instituta za istoriju i kulturu istočne Evrope.
“Buve štakora privlače skladišta žitarica i mogu preživjeti mjesecima na žitnoj prašini kao izvoru hrane, što im je omogućilo da izdrže dugo putovanje od Crnog mora do Italije”, dodao je Bauch.
“Nakon dolaska u lučke gradove, žitarice su smještene u žitnice, a zatim preraspodijeljene na manja skladišta ili dalje trgovane.”
Između 1347. i 1351. godine, Crna smrt usmrtila je najmanje 25 miliona ljudi te ostavila duboke društvene i ekonomske posljedice širom svijeta.
Početak Crne smrti u južnoj Evropi
Tragovi u drveću i ledu
Iako se i ranije znalo da su brodovi i trgovina žitom imali ključnu ulogu u širenju Crne smrti, ova je studija prva koja sugeriše da je vulkanska erupcija bila prva domina u nizu događaja koji su doveli do pandemije. “Otkrio sam da se najizraženija glad u 13. i 14. vijeka dogodila upravo u godinama koje su neposredno prethodile Crnoj smrti”, rekao je Bauch. “Zašto Crna smrt stiže tačno 1347. i 1348. godine, barem u Italiji, ne možemo objasniti bez te pozadine gladi izazvane klimom.”
Bauch je sarađivao s Ulfom Büntgenom, profesorom sa Sveučilišta Cambridge, koji proučava godove drveća.
“Govorimo o nečemu što se dogodilo prije 800 godina”, istaknuo je Büntgen. Godovi drveća nude rekonstrukciju klime visoke rezolucije – širi godovi ukazuju na povoljne uvjete, a uži na loše, poput hladnoće.
Analiza je pokazala drastično pogoršanje klime upravo u godinama nakon pretpostavljene erupcije. Büntgen je takođe ispitao podatke iz ledenih jezgri, gdje su pronađeni skokovi sumpora, što je jasan pokazatelj vulkanske aktivnosti.
“Ti su dokazi potpuno neovisni o drveću, a odnose se na vulkansku erupciju”, rekao je.
Rješenje stare zagonetke
Vulkansko porijetlo krize pomoglo bi objasniti i jednu od najvećih zagonetki Crne smrti – zašto su neki dijelovi Evrope izgubili do 60% stanovništva, dok su drugi ostali gotovo netaknuti. “Na primjer, kuga se nije proširila na Rim ili Milano”, rekao je Bauch.
“To su veliki gradovi, ali bili su okruženi područjima za proizvodnju žitarica, tako da nisu morali uvoziti tako hitno kao Venecija i Genova.”
Ova teorija podupire ideju da je Crna smrt bila složen događaj, uslovljen nizom prirodnih, društvenih i ekonomskih čimbenika.
“Mnogo se stvari moralo poklopiti”, zaključio je Büntgen, “a da samo jedna od njih nije bila prisutna, onda se ova pandemija ne bi dogodila.”
-
Svijet3 dana agoPITANJE KOJE MUČI MNOGE! Zašto je Rusija prodala Aljasku Americi
-
Svijet3 dana agoVlada Bugarske povukla nacrt budžeta NAKON MASOVNIH DEMONSTRACIJA
-
Banjaluka3 dana agoU Banjaluci počeo “TURNIR PRIJATELJSTVA U16”
-
Banjaluka3 dana agoGIDEON GRAJF ODRŽAO PREDAVANJE o Holokaustu i genocidu u NDH studentima Banjaluke
-
Zanimljivosti3 dana agoSTIŽU VELIKE NOVOSTI! Meta zaustavlja krađu Rilsa
-
Svijet3 dana agoNEMA VIŠE ŠALE “Ako Evropa počne rat, Rusija je SPREMNA NA TO ODMAH”
-
Svijet2 dana agoRubio otkrio spornu tačku Trampovog mirovnog plana: PODRUČJE ŠIROKO 30 DO 50 KILOMETARA
-
Svijet2 dana agoBILJKE NISU USPJELE SPASITI ZEMLJU: Klimatska kriza biće još gora
