Connect with us

Svijet

KOLIKO IZRAEL KOŠTA RAT: Predviđanja nisu sjajna

Povećana su izdavanja za armiju, oko 360.000 rezervista, osam procenata radne snage, pozvano je u aktivnu vojnu službu, a neke procene kažu da je svih 14 odsto izraelske radne snage odvojeno od radnih mjesta i danas je u uniformi.

Operacijama u Gazi Izrael ozbiljno narušava imidž sopstvene demokratije u svijetu, dok snažna militarizacija potkopava temelje prosperiteta u zemlji. Pola godine rata nanijelo je ogromne štete nacionalnoj ekonomiji, a gotovo sve projekcije za budućnost su negativne.

Dosadašnja direktna cijena konflikta – troškovi vojnih operacija i kompenzacije za civile i rezerviste – cijeni se na 56 milijardi dolara. Izrael je suočen sa novim prioritetima od kojih nijedan nije povoljan po ekonomiju. Povećana su izdavanja za armiju čime je prekinut trend od 1990. tokom koga je udio vojne potrošnje u bruto nacionalnom proizvodu (BNP) smanjen za dvije trećine. Novi budžet predviđa u narednim godinama dodatnih 5,4 milijarde dolara za armiju.

Oko 360.000 rezervista, osam procenata radne snage, pozvano je u aktivnu vojnu službu, a neke procjene kažu da je svih 14 odsto izraelske radne snage odvojeno od radnih mjesta i danas je u uniformi. Oko 80.000 Izraelaca razmješteno je iz severnih oblasti prema granici sa Libanom gdje su u toku svakodnevni sukobi sa Hezbolasima, a odmah poslije izbijanja rata raseljeno je više od 100.000 ljudi iz pograničnih oblasti prema pojasu Gaze, gdje je Hamas 7. oktobra izvršio masakr nad 1.200 jevrejskih civila.

I jedne i druge plaća država suočena sa dodatnim problemom: palestinski radnici iz Gaze i sa okupirane Zapadne obale uklonjeni su iz svih privrednih aktivnosti, što je uzrokovalo ozbiljne potrese na tržištu rada. Nekada rastuća privreda je u posljednja tri mjeseca 2023. zabilježila pad od čak 19,4 procenta u odnosu na isti period godinu dana ranije, potvrdio je izraelski Centralni biro za statistiku, što je najveći pad od vremena pandemije. Investicije beleže pad od 67 procenata. Izvoz se smanjio za 18,3 odsto. Građevinski sektor nedjeljno gubi oko 650 miliona dolara, dok je tržište nekretnina zabiilježilo najgori pad aktivnosti u posljednje tri decenije.

U prvim nedjeljama poslije izbijanja rata, tek svaki peti Izraelac je procenjivao da su lična primanja „značajno” ili „veoma snažno” pogođena sukobom, ali taj procenat se u međuvremenu značajno uvećao. Potrošnja stanovništva smanjena je za 26,9 odsto, a upotreba kreditnih kartica pala je za najmanje 25 procenata.

Sektor visoke tehnologije, mašina razvoja nacionalne ekonomije, ozbiljno je pogođen pošto ova industrija okuplja mahom mlađe muškarce, upravo one koji su sada u armiji. Radovi na projektima su prekinuti, ugovori nisu potpisani. Stopirana su poslovanja, studije, sastanci po inostranstvu ili prezentacije od kojih zavisi budućnost čitavih kompanija. Investicije u tehnološke kompanije smanjene su 58 odsto. IT sektor, koji je Izrael učinio slavnim na svjetskim tržištima, jedini prolazi neozlijeđen. “Za razliku od drugih sektora, geopolitičke tenzije pojačavaju interes u ulaganja u sajber-kompanije”, izjavio je za Rojters Amir Rapaport, osnivač kompanije „Sajbertek global”. “Stoga očekujemo pojačane investicije u izraelske sajber-kompanije i u nove startape koji se bave trenutnim pretnjama.”

Agencija za kreditne rejtinge Fič predviđa budžetski deficit od 6,8 procenata i saopštava da očekuje da će se udio duga u BNP-u povećati na 65,7 odsto. “Očekujemo u kratkom periodu skok procenta duga u BDP i povećanje vojnih troškova u kontekstu podijeljene domaće politike i neizvjesnih makroekonomskih perspektiva koje bi mogle da ograniče sposobnost Izraela da obori zaduženost u budućnosti”, saopštila je agencija.

Agencija Mudi predviđa pad ukupne privredne aktivnosti za 1,4 procenta i u februaru je kreditni rejting Izraela oborila sa A1 na A2 uz slično tumačenje da rat nosi političke rizike, da slabi institucije i fiskalnu moć. Predviđajući nastavak krize, agencija očekuje novo obaranje kreditnog rejtinga nekada jedne od najuspješnijih privreda Bliskog istoka.

Konflikt koji je davno premašio cijenu jomkipurskog rata 1973. jednom će se završiti, ali oni koji se vrate sa fronta Gaze biće češće pozivani u rezervni sastav armije. Za ekonomiju i biznis to će značiti nove troškove kakvi nisu postojali decenijama.

Related Topics:

Svijet

TRAMP TVRDI JEDNO, BROJKE DRUGO! Zelenski se zahvalio SAD 78 puta od početka rata!

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski do sada je Sjedinjenim Američkim Državama izrazio zahvalnost 78 puta, što je, kako prenose američki mediji, u suprotnosti sa navodom predsjednika SAD Donalda Trampa da je “ukrajinsko rukovodstvo izrazilo nultu zahvalnost za američke napore”.

Zelenski je, kako navodi Si-En-En, zahvalnost Vašingtonu izrazio 78 puta od početka rata sa Rusijom početkom 2022. godine.

Predsjednik Ukrajine više puta je i lično izrazio zahvalnost Trampu otkako je Tramp ponovo izabran prošle jeseni.

Kako je navedeno, Zelenski je zahvalnost izražavao na društvenim mrežama, ponekad označavajući i Trampov nalog.

Govorio je to licem u lice, kao i zvaničnicima koje je Tramp imenovao i članovima Kongresa.

Zelenski je to govorio u Ukrajini, u SAD i u drugim zemljama, prenosi Si-En-En.

– Veoma smo zahvalni predsjedniku Trampu, Sjedinjenim Državama, cijelom američkom narodu – rekao je Zelenski prošle nedjelje u Kijevu vojnom sekretaru Denu Driskolu, prema rezimeu sastanka koji je objavio kabinet Zelenskog.

Trampova tvrdnja uslijedila je nakon što se Zelenski usprotivio planu Trampove administracije od 28 tačaka za okončanje rata koji uključuje mnoge predložene ustupke Rusiji.

Nastavi čitati

Svijet

Poljska diže vojsku bez obzira na mirovne pregovore: “MORAMO SE JOŠ BRŽE NAORUŽATI!”

Poljski ministar odbrane Vladislav Kosiniak-Kamiš izjavio je da Varšava mora nastaviti ubrzavati modernizaciju vojske “bez obzira na to šta se dogodi” u tekućim pregovorima usmjerenim na okončanje sukoba u Ukrajini.

Govoreći nakon vikend razgovora u Ženevi između ukrajinskih, američkih i evropskih zvaničnika o predloženom američkom mirovnom okviru, Kosiniak-Kamiš upozorio je da bilo kakav diplomatski zamah ne bi trebao usporiti poljske odbrambene pripreme, izvijestio je “TVP World” u utorak.

“Moramo se ionako naoružati… Vjerujem da će ubrzanje biti potrebno… čak i više, čak i prije”, rekao je.

Njegove su primjedbe uslijedile u trenutku kada Poljska ostaje jedna od zemalja s najvećim odbrambenim troškovima u NATO-u, ulažući velika sredstva u novu opremu i proširujući veličinu svojih oružanih snaga usred pojačanih regionalnih sigurnosnih zabrinutosti.

Nedavne komentare američkog državnog sekretara Marka Rubia, koji je u Ženevi razgovarao s Andrijem Jermakom, šefom kabineta ukrajinskog predsjednika, opisao je kao “mnogo pozitivniji signal od izvještaja o samom mirovnom planu.”

Rubio je svoj sastanak s Jermakom nazvao “najproduktivnijim i najznačajnijim” do sada, rekavši da su delegacije postigle “dobar napredak”.

Nakon razgovora, Kijev i Vašington objavili su da su izradili “profinjeni mirovni okvir”, naglašavajući da svako rješenje “mora u potpunosti podržati suverenitet Ukrajine i osigurati održiv i pravedan mir”.

Međutim, Kosiniak-Kamiš je naglasio da Poljska ne može pretpostaviti nikakav skori proboj.

“Bez obzira na ishod, moramo nastaviti jačati našu odbranu”, rekao je, prenosi “Anadolija”.

Nastavi čitati

Svijet

SUSPENZIJA ZBOG PROVOKACIJE! Australijska senatorka ušla u Senat maskirana u burku!

Australijska senatorka Polin Hanson suspendovana je u utorak iz Senata nakon islamofobnog podviga za koji su čelnici rekli da je “ismijavao i ocrnjivao” cijelu vjeru.

Hansonova je kritikovana i suspendovana na sedam dana zasjedanja, prema “Australian Broadcasting Corporation”.

Ministarka vanjskih poslova i čelnica Senata, Peni Vong, rekla je da je ponašanje Hansonove “nepoštovanje” i prema muslimanskoj zajednici i prema Senatu kao instituciji.

Incident se dogodio u ponedjeljak, kada je Hansonova ušla u dvoranu noseći burku i odbila izaći. Rekla je da je taj čin dio napora da se uvede zakon kojim se zabranjuje ta odjeća.

Kažnjena je i zabranjen joj je ulazak u dvoranu do kraja dana.

Hansonova je već koristila slične taktike. 2017. godine nosila je masku za lice tokom prethodnog nastojanja svoje stranke Jedna nacija da se zabrani određena vjerska odjeća.

Nezavisna senatorka Fatima Pajman, prva žena koja je nosila hidžab u australijskom parlamentu, osudila je čin kao “odvratan i nepoštovan prema domu i javnosti”, prenosi “Anadolija”.

Nastavi čitati

Aktuelno