Connect with us

Politika

Koliko je državnog novca ISPLAĆENO STRANKAMA U BIH?

Prema podacima Centralne izborne komisije (CIK) BiH, za finansiranje političkih subjekata u BiH u 2023. godini, iz budžeta je isplaćeno oko 20,3 miliona KM, a ubjedljivo najviše novca dobili su SNSD i HDZ BiH, koji su prihodovali više od dva miliona konvertibilnih maraka pojedinačno.

Nastavak je ovo izdašne prakse iz prethodnih godina, a o tome najbolje svjedoči podatak da je iz budžeta u okviru države, političkim partijama od 2004. pa zaključno sa 2023. godinom, isplaćeno 375,66 miliona KM.

Kada kažemo budžet, tu mislimo na budžete svih nivoa vlasti u BiH, iz kojih se, prema Zakonu o finansiranju političkih stranaka u BiH, finansiraju partije, a to su: budžet BiH, budžeti entiteta i kantona, budžet Brčko distrikta, te budžeti jedinica lokalne samouprave u BiH.

Prema dostupnim podacima kojima rukovodi CIK BiH, vidljivo je da je od 2004. do 2008. godine finansiranje političkih partija enormno povećano, o čemu svjedoči podatak da je 2004. godine iznosilo 13,2 miliona KM, a četiri godine kasnije čak 23,7 miliona.

Od 2008. do 2022. godine, samo jednom je zabilježeno da je iznos ponovo premašio 20 miliona KM, bilo je to 2010, a od tada, on se “vrtio” između 17 i 19 miliona KM.

Kao što smo rekli, 2023. godine, za finansiranje je izdvojeno 20,3 miliona maraka, a u prema podacima koje je CIK dobio od lokalnih zajednica i drugih nivoa vlasti (izuzev Srednjobosanskog kantona, te opština Breza i Kalinovik), tačno je precizirano koliko novca je došlo iz kog budžeta.

U ovom smislu, sa uplaćenim sredstvima političkim partijama prednjače budžeti opština, iz kojih je isplaćeno oko 6,75 miliona KM, dok je iz budžeta gradova u BiH dato 736.000 KM.

Ovdje treba napomenuti da 34 jedinice lokalne samouprave u BiH u prošloj godini nisu iz svog budžeta izdvojile sredstva za finansiranje političkih stranaka.

Ostatak novca koji je dat partijama raspoređen je na sljedeći način: iz budžeta Republike Srpske isplaćeno je 4,64 miliona KM, budžeta Federacije BiH 3,8 miliona maraka, a nakon toga iz budžeta kantona u FBiH – 3,21 milion KM.

Iz budžeta BiH izdvojeno je nešto više od pola miliona maraka za političke stranke, te 391.000 KM za rad klubova. Ostatak novca, oko 200.000 maraka, isplaćeno je iz budžeta Brčko distrikta.

Kada su u pitanju partije pojedinačno, situacija u Republici Srpskoj kaže da je najviše novca iz budžeta dobio SNSD, kao najveća i najzastupljenija stranka, a njima je isplaćeno 2.003.703 KM.

SDS je u prošloj godini dobio skoro 887.000 KM, iza njih je PDP, koji je imao “pomoć” od 646.887 KM, slijedi Socijalistička partija sa 446.000 maraka, a zatim DNS, kome je iz budžeta dato nešto više od 403.000 KM, onda Ujedinjena Srpska sa 374.000 KM, te NPS Darka Banjca 219.105.

Što se tiče Federacije BiH, HDZ BiH Dragana Čovića iz budžeta je dobio 2,25 miliona KM, a ovdje ćemo dodati da stranke žive i od donacija, kao i da posjeduju brojnu pokretnu i nepokretnu imovinu.

Novinar Goran Dakić, koji se bavio ovom temom, ističe da su sva pomenuta davanja zakonska i da u tome nema ništa sporno, ali da je sasvim nešto drugo da li je taj budžetski novac političkim strankama dat opravdano.

“Mene niko ne može ubijediti da je DNS zaslužio da prošle godine dobije nekoliko stotina hiljada maraka iz budžeta. To su, ako me razumijete, zaista pošutane pare. Kada bi svi oni dobijali na mjesečnom nivou 800 KM, i to bi bilo previše”, ističe Dakić.

Politika na ovim prostorima, dodaje, isključivo je prečica za bogaćenje i da svi koji se njome bave, to čine da bi u što kraćem vremenu i jednostavnije došli do para.

“Naravno da će u tom sistemu gledati da im i zakonska rješenja to omoguće. Ali, dok god je njima dobro, a narodu ovako kako jeste, neka je. Političari koji imaju ovakav narod zaslužuju tri puta veća primanja”, rekao je Dakić za “Nezavisne novine”.

Božo Marić, predsjednik Sindikata uprave Republike Srpske, smatra da građani ne treba da plaćaju rad partija, te će, najavljuje, ovaj sindikat spremiti inicijativu da se Zakon o finansiranju političkih stranaka u Republici Srpskoj stavi van snage.

“Vidimo da se radi o ozbiljnom novcu, oko deset miliona maraka godišnje. Ja ne vidim razlog zašto bi bilo koji poreski obveznik finansirao političke stranke. Ako se to radi, onda ćemo i mi tražiti da poreski obveznici finansiraju i sindikate, boračke organizacije, lovačka udruženja i bilo koja druga koja se finansiraju iz vlastitih prihoda. Jer ovako političari zloupotrebljavaju svoj položaj i donose zakone koji pogoduju isključivo njima, a sve na račun građana”, kazao je Marić za “Nezavisne”.

Izdvajanja iz budžeta svih nivoa u BiH za političke stranke po godinama:
2004. 13,2 miliona KM

2005. 15,4 miliona KM

2006. 19,4 miliona KM

2007. 21,1 milion KM

2008. 23,7 miliona KM

2009. 19,7 miliona KM

2010. 22,2 miliona KM

2011. 19,9 miliona KM

2012. 19,7 miliona KM

2013. 17,3 miliona KM

2014. 17,9 miliona KM

2015. 17,6 miliona KM

2016. 18 miliona KM

2017. 18,1 milion KM

2018. 18,7 miliona KM

2019. 18,9 miliona KM

2020. 16 miliona KM

2021. 18,9 miliona KM

2022. 19,6 miliona KM

2023. 20,3 miliona KM

Related Topics:

Politika

ZBOG DESTRUKTIVNOG UTICAJA KONAKOVIĆA: Kompletno rukovodstvo NiP-a u Banovićima podnijelo ostavke

Članovi Izvršnog odbora OO Narod i pravda Banovići na čelu sa predsjednikom Povjereništva OO NiP Banovići Edinom Žunićem podnijeli su juče neopozive ostavke na sve funkcije i članstvo u OO NiP Banovići, saznaje portal “Avaza”.

– Mnogo je razloga koji su doprinijeli donošenju ovakve odluke, a glavni je destruktivan politički uticaj predsjednika NiP-a, Elmedina Konakovića, koji je i pored predanog rada i rezultata, koje je OO NiP Banovići ostvarila, ignorisao volju Povjereništva, nanoseći joj štetu, rušeći njen ugled i autonomiju, zarad ličnih interesa u odnosu sa svojim koalicionim partnerima iz PDA.

OO NiP Banovići je bilježila sjajne rezultate, bez ikakvih ispraznih obećanja i “poluga vlasti”, koji su u današnje vrijeme osnova za razvoj nekog političkog subjekta, a najvjerodostojniji dokaz tome je i pozicija predsjedavajućeg Opštinskog vijeća Banovići, koju odgovorno i stručno vrši Edin Žunić – navodi se u zajedničkoj reakciji sada već bivših članova rukovodstva.

Navode da zbog svega navedenog smatraju da više ne postoje politički, organizacijski, ni moralni uslovi za nastavak djelovanja u okviru stranke NiP Banovići.

– Naše vizije, ideje i zalaganja ne prestaju izlaskom iz organizacije koja je, ispostavilo se, trebalo da bude svrha nekoj drugoj politici – istoj onoj protiv koje se NiP, navodno, bori. Naša hrabrost da istupimo i podignemo glas protiv ucjena, omalovažavanja, nepravde i laži, dokaz je naše političke zrelosti i vjetar u leđa za sve ono što tek dolazi – istakli su oni.

Nastavi čitati

Politika

SPORAZUM POTPISAN PRIJE 6 DANA NA JAHORINI: Sutra svečana Konvencija Pokreta Sigurna Srpska

U dvorani “Borik” u Banjaluci, u 13 časova, sutra ćeutra će biti održana svečana Konvencija Pokreta sigurna Srpska, nakon čega su u 14.15 časova predviđene izjave za novinare.

Naime, prije šest dana na Jahorini su Draško Stanivuković, predsjednik PDP-a, Igor Radojičić, predsjednik Nezavisnog pokreta Svojim putem – Igor Radojičić, i Dejan Kojić, načelnik Pala i bivši funkcioner Demosa, potpisali sporazum o formiranju novog političkog pokreta pod nazivom Pokret Sigurna Srpska.

-Ovo je prva ozbiljna politička konsolidacija opozicije u posljednjih dvadeset godina – početak novog vremena i nove energije na političkoj sceni Srpske. Novi pokret postaje nova politička realnost u Republici Srpskoj- poručio je Stanivuković nakon potpisivanja sporazuma.

Nastavi čitati

Politika

VUKOMANOVIĆ: Za Dodika i SNSD referendum je kao vatromet – puno buke, malo sadržaja i ništa poslije

Referendum je za Milorada Dodika i SNSD postao nešto kao vatromet – pali se kad zatreba pažnja, malo igre sa emocijama, puno buke i poslije toga ne ostane ništa, kaže u izjavi za “Slobodnu Bosnu” Tanja Vukomanović poslanica PDP-a u NSRS.

U Republici Srpskoj danas je trebalo da bude održan referendum, na kojem bi se građani izjasnili da li prihvataju odluke visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita( koga RS ne priznaje), presudu Suda BiH protiv bivšeg predsjednika RS-a Milorada Dodika, kao i odluku Centralne izborne komisije BiH da mu oduzme mandat. Međutim, do održavanje referenduma nije došlo.

Vukomanovićeva smatra da je režimu priča o referendum došla više kao parola nego kao ozbiljan mehanizam demokratije.

Građani mnogo puta slagani
-Problem je i što ‘te parole’ mogu da se ‘izližu’ i nažalost, kada nam jednom stvarno bude bio potreban referendum i volja građana, neće više biti ni povjerenja ni volje, jer su građani mnogo puta slagani. Nema referenduma kao ni mnogo puta do sada, a najavljivan je u proteklim godinama desetine puta- kaže ona, te dodaje:

-Iako je NSRS usvojila odluku o održavanju referenduma, danas smo svjedoci da ona nije ispoštovana, što znači da je još jednom pogažena i NSRS.

Podsjetimo se da je NSRS usvojila odluku o raspisivanju referenduma u avgustu ove godine, te da je za odluku glasalo 50 poslanika. NSRS ima 83 poslanikaa, a opozicija nije prisustvovala glasanju. Referendumsko pitanje je glasilo: Da li prihvatate odluke neizabranog stranca Kristijana Šmita i presude neustavnog Suda BiH izrečene protiv predsjednika RS, kao i odluku CIK-a o oduzimanju mandata predsjedniku RS Miloradu Dodiku?

Govoreći o “istorijskom referendumu” Vukomanović se pita se ko zna šta će SNSD još sve pokušati da oslabe kako bi oni iz svega izašli jači.

Dvije teške subote, subote pune poniženja
-Iako se niko od na nas nije radovao uvođenju sankcija bilo kome, skidanje sankcija zvaničnicima Republike Srpske nije vrijedno ponižavanja Republike Srpske i njenih institucija, jer sad je već očigledno da se sve ovo radi zbog toga. Zbog borbe za njihove račune i računice, NSRS je 34. godinu postojanja dočekala između dvije teške subote, subote pune poniženja. Subote kada su poništeni zakoni koje je vlast usvajala i na sav glas i govorila da su neophodni i danas ove subote kada je najavljivan istorijski referendum, a nije se desilo ništa-zaključila je Vukomanović.

Nastavi čitati

Aktuelno