Connect with us

Politika

Koliko je državnog novca ISPLAĆENO STRANKAMA U BIH?

Prema podacima Centralne izborne komisije (CIK) BiH, za finansiranje političkih subjekata u BiH u 2023. godini, iz budžeta je isplaćeno oko 20,3 miliona KM, a ubjedljivo najviše novca dobili su SNSD i HDZ BiH, koji su prihodovali više od dva miliona konvertibilnih maraka pojedinačno.

Nastavak je ovo izdašne prakse iz prethodnih godina, a o tome najbolje svjedoči podatak da je iz budžeta u okviru države, političkim partijama od 2004. pa zaključno sa 2023. godinom, isplaćeno 375,66 miliona KM.

Kada kažemo budžet, tu mislimo na budžete svih nivoa vlasti u BiH, iz kojih se, prema Zakonu o finansiranju političkih stranaka u BiH, finansiraju partije, a to su: budžet BiH, budžeti entiteta i kantona, budžet Brčko distrikta, te budžeti jedinica lokalne samouprave u BiH.

Prema dostupnim podacima kojima rukovodi CIK BiH, vidljivo je da je od 2004. do 2008. godine finansiranje političkih partija enormno povećano, o čemu svjedoči podatak da je 2004. godine iznosilo 13,2 miliona KM, a četiri godine kasnije čak 23,7 miliona.

Od 2008. do 2022. godine, samo jednom je zabilježeno da je iznos ponovo premašio 20 miliona KM, bilo je to 2010, a od tada, on se “vrtio” između 17 i 19 miliona KM.

Kao što smo rekli, 2023. godine, za finansiranje je izdvojeno 20,3 miliona maraka, a u prema podacima koje je CIK dobio od lokalnih zajednica i drugih nivoa vlasti (izuzev Srednjobosanskog kantona, te opština Breza i Kalinovik), tačno je precizirano koliko novca je došlo iz kog budžeta.

U ovom smislu, sa uplaćenim sredstvima političkim partijama prednjače budžeti opština, iz kojih je isplaćeno oko 6,75 miliona KM, dok je iz budžeta gradova u BiH dato 736.000 KM.

Ovdje treba napomenuti da 34 jedinice lokalne samouprave u BiH u prošloj godini nisu iz svog budžeta izdvojile sredstva za finansiranje političkih stranaka.

Ostatak novca koji je dat partijama raspoređen je na sljedeći način: iz budžeta Republike Srpske isplaćeno je 4,64 miliona KM, budžeta Federacije BiH 3,8 miliona maraka, a nakon toga iz budžeta kantona u FBiH – 3,21 milion KM.

Iz budžeta BiH izdvojeno je nešto više od pola miliona maraka za političke stranke, te 391.000 KM za rad klubova. Ostatak novca, oko 200.000 maraka, isplaćeno je iz budžeta Brčko distrikta.

Kada su u pitanju partije pojedinačno, situacija u Republici Srpskoj kaže da je najviše novca iz budžeta dobio SNSD, kao najveća i najzastupljenija stranka, a njima je isplaćeno 2.003.703 KM.

SDS je u prošloj godini dobio skoro 887.000 KM, iza njih je PDP, koji je imao “pomoć” od 646.887 KM, slijedi Socijalistička partija sa 446.000 maraka, a zatim DNS, kome je iz budžeta dato nešto više od 403.000 KM, onda Ujedinjena Srpska sa 374.000 KM, te NPS Darka Banjca 219.105.

Što se tiče Federacije BiH, HDZ BiH Dragana Čovića iz budžeta je dobio 2,25 miliona KM, a ovdje ćemo dodati da stranke žive i od donacija, kao i da posjeduju brojnu pokretnu i nepokretnu imovinu.

Novinar Goran Dakić, koji se bavio ovom temom, ističe da su sva pomenuta davanja zakonska i da u tome nema ništa sporno, ali da je sasvim nešto drugo da li je taj budžetski novac političkim strankama dat opravdano.

“Mene niko ne može ubijediti da je DNS zaslužio da prošle godine dobije nekoliko stotina hiljada maraka iz budžeta. To su, ako me razumijete, zaista pošutane pare. Kada bi svi oni dobijali na mjesečnom nivou 800 KM, i to bi bilo previše”, ističe Dakić.

Politika na ovim prostorima, dodaje, isključivo je prečica za bogaćenje i da svi koji se njome bave, to čine da bi u što kraćem vremenu i jednostavnije došli do para.

“Naravno da će u tom sistemu gledati da im i zakonska rješenja to omoguće. Ali, dok god je njima dobro, a narodu ovako kako jeste, neka je. Političari koji imaju ovakav narod zaslužuju tri puta veća primanja”, rekao je Dakić za “Nezavisne novine”.

Božo Marić, predsjednik Sindikata uprave Republike Srpske, smatra da građani ne treba da plaćaju rad partija, te će, najavljuje, ovaj sindikat spremiti inicijativu da se Zakon o finansiranju političkih stranaka u Republici Srpskoj stavi van snage.

“Vidimo da se radi o ozbiljnom novcu, oko deset miliona maraka godišnje. Ja ne vidim razlog zašto bi bilo koji poreski obveznik finansirao političke stranke. Ako se to radi, onda ćemo i mi tražiti da poreski obveznici finansiraju i sindikate, boračke organizacije, lovačka udruženja i bilo koja druga koja se finansiraju iz vlastitih prihoda. Jer ovako političari zloupotrebljavaju svoj položaj i donose zakone koji pogoduju isključivo njima, a sve na račun građana”, kazao je Marić za “Nezavisne”.

Izdvajanja iz budžeta svih nivoa u BiH za političke stranke po godinama:
2004. 13,2 miliona KM

2005. 15,4 miliona KM

2006. 19,4 miliona KM

2007. 21,1 milion KM

2008. 23,7 miliona KM

2009. 19,7 miliona KM

2010. 22,2 miliona KM

2011. 19,9 miliona KM

2012. 19,7 miliona KM

2013. 17,3 miliona KM

2014. 17,9 miliona KM

2015. 17,6 miliona KM

2016. 18 miliona KM

2017. 18,1 milion KM

2018. 18,7 miliona KM

2019. 18,9 miliona KM

2020. 16 miliona KM

2021. 18,9 miliona KM

2022. 19,6 miliona KM

2023. 20,3 miliona KM

Politika

“BRAVO” ZA SNSD! Odvoz smeća u Trebinju poskupljuje za 20 odsto

Lokalna vlast u Trebinju na čelu sa gradonačelnikom Mirkom Ćurićem spremila je za građane i privrednike poskupljenje usluge odvoza smeća za 20 odsto i usput uvela dodatni namet u vidu paušala za održavanje komunalne opreme.

Inicijativa za poskupljenje usluga je potekla od preduzeća „Komunalno“, a o njoj će se raspravljati na narednom skupštinskom zasjedanju koje je zakazano za 28. maj.

S obzirom na to da SNSD ima većinu u gradskom parlamentu, a da je predlagač gradonačelnik, nema sumnje da će poskupljenje biti izglasano.

Kako se navodi u prijedlogu odluke, usluga odvoza smeća za domaćinstva trebalo bi da poskupi sa 0,13 na 0,16 KM po kvadratu, Republičke gradske ustanove sa 0,20 na 0,24 KM i za pravna lica sa 0,26 na 0,31 KM.

Odvoz smeća će poskupiti i za one koji plaćaju uslugu paušalno. To su mesnice, piljare i restorani koji će plaćati ovu uslugu 62,40 KM mjesečno, a prethodno je iznosila 59,80KM.

Ugostiteljski objekti, pekare, kladionice i apoteke umjesto 41,4 ubuduće će plaćati 43,2 KM, a butici, zlatare i advokati umjesto 20 plaćaće 24 KM bez PDV-a.

Ovom odlukom svima se uvodi i naknada za održavanje komunalne opreme, sortiranje i reciklažu otpada u paušalnom iznosu od 0,85 KM bez PDV-a, odnosno jednu marku sa porezom.

U obrazloženju odluke navodi se da je poskupljenje neophodno zbog inflacije.

„Davalac komunalne usluge „Komunalno“ Trebinje uputilo je zahtjev za povećavanje usluga sakupljanja i odvoza komunalnog otpada, obrazlažući istu porastom cijene svih pratećih aktivnosti koje su potrebne za pružanje ove usluge kao i inflacijom koja je nastupila u odnosu na period zadnjeg utvrđivanja cijene navedene usluge“, navodi se u odluci.

Nastavi čitati

Politika

DISCIPLINSKI POSTUPAK protiv glavnog tužioca u predmetu “RiTE Gacko”

Kancelarija disciplinskog tužioca pokrenula je, nakon prijave Transparency Internationala u BiH, disciplinski postupak protiv glavnog tužioca Okružnog javnog tužilaštva u Trebinju, kao postupajućeg u slučaju nabavki goriva za RITE Gacko.
TI BiH je krivičnu prijavu u ovom predmetu podnio još 2021. godine jer je uprava ovog javnog preduzeća bez ikakvog javnog nadmetanja dijelila milionske poslove Optima Grupi.

Okružno javno tužilaštvo u Trebinju odlučilo je još u novembru 2022. godine da neće provoditi istragu po ovoj prijavi, a ta informacija nije dostavljena TI BiH-u kao prijaviocu.

Tek prošle godine nakon upita o ishodu ovog slučaja dostavljena je naredba o nesprovođenju istrage. Na taj način TI BIH-u je uskraćena mogućnost izjavljivanja pritužbe na ovu tužilačku odluku, zbog čega je upućena prijavu Kancelariji disciplinskog tužioca (UDT).

Iz KDT-a su obavijestili TI BiH da je nakon “istrage i prikupljenih dokaza, zaključeno da su navodi pritužbe osnovani, te da je u konkretnom slučaju počinjen disciplinski prekršaj neopravdano kašnjenje u provođenju radnji u vezi s vršenjem funkcije tužioca”.

Odluku o odgovornosti tužioca koji je radio na ovom slučaju donijeće disciplinska komisija VSTS-a. Sa druge strane, slučaj nezakonitih nabavki goriva u RITE Gacko je zatvoren i niko neće odgovarati, iako je po mišljenju više institucija zakon grubo prekršen.

RITE Gacko godinama bez javnog nadmetanja nabavlja gorivo od istog ponuđača, a izgovor je svaki put bila „krajnja hitnost uzrokovana nepredvidivim događajima“ jer su tender obarale žalbe nezadovoljnih ponuđača.

Po mišljenju TI BiH, radi se o otvorenoj zloupotrebi zakonske mogućnosti čije korišćenje se ne može pravdati razlozima koji se mogu povezati sa organom koji sprovodi nabavku.

Ovdje je potpuno jasno da uprava godinama sama uzrokuje ove „nepredvidive događaje,“ a na kršenje zakona su više puta ukazali Kancelarija za razmatranje žalbi, Služba za reviziju Republike Srpske kao i Agencija za javne nabavke koja je takođe tužilaštvu dostavljala infomracije u ovom slučaju.

Ipak Tužilaštvo je zaključilo da nema ništa sporno u ovakvom postupanju, jer žaliocima koji nisu mogli učestvovati u nabavci nije nanesena “nikakva šteta”.

“Nabavkom robe na ovaj način u konkretnom slučaju nije nanesena šteta niti je teže povrijeđeno pravo drugog, jer da predmetnu robu ugovorni organ nije nabavio na tad navedeni i jedini mogući način isti bi došao u situaciju da RITE Gacko obustavi proces proizvodnje što bi imalo nesagledive posljedice za javni interes i štetu samog preduzeća”, navodi se u tužilačkoj odluci.

Tužilaštvo očigledno nije tražilo obrazloženje za činjenicu da je ova praksa trajala skoro deset godina, da su milionski poslovi dodijeljeni istom ponuđaču, a da su u isto vrijeme oštećeni ostali ponuđači koji nisu mogli učestvovati u procesu.

Posljednji takav slučaj zabilježen je u februaru ove godine kada je uprava RITE Gacko dodijelila istom ponuđaču 2,8 miliona KM pregovaračkim postupkom ponovo pod izgovorom krajnje hitnosti.

Po mišljenju TI BiH ovakvom odlukom tužilaštva poslata je loša poruka brojnim ugovornim organima u BiH da mogu otvoreno i nekažnjeno kršiti zakon o javnim nabavkama, bez ikakvih posljedica.

Treba podsjetiti da ovo nije jedini primjer gdje tužioci prave otvorene propuste u predmetima koji se tiču najvećih korupcijskih afera.

Gotovo u istom slučaju TI BiH nije obavješten ni o obustavi istrage u slučaju nezakonitih nabavki Rudnika Kreka Tuzla zbog čega je takođe podnesena disciplinska prijava protiv postupajućeg tužioca.

Zato TI BiH očekuje da se ovakvi propusti adekvatno sankcionišu, posebno zbog poraznih rezultata koje BH pravosuđe ima na polju borbe protiv korupcije.

(BN)

Nastavi čitati

Politika

SMIJENJEN DRAGUTIN ŠKREBIĆ! Izabran novi predsjednik Skupštine grada Teslić

Novoformirana većina u Skupštini grada Teslića okupljena oko SDS-a smijenila je danas Dragutina Škrebića sa funkcije predsjednika gradskog parlamenta na koju je potom izabrala Slavena Jelića.

Jelić je po preuzimanju dužnosti rekao da je izborna procedura izvršena u skladu Statutom i Poslovnikom o radu.

Za novog potpredsjednika Skupštine grada Teslić izabran je Mehmed Dubravac iz Pokreta za Teslić, dok je sa ove funkcije razriješen Veljko Jotanović iz koalicije “Zajedno za bolji Teslić Demos-Ujedinjena Srpska”.

Nastavku sjednice, koja je počela jutros, prisustvuje 15 od ukupno 29 odbornika, odnosno ne prisustvuje osam odbornika SNSD-a, tri SPS-a, te po jedan koalicije Demos-Ujedinjena Srpska, BH Zeleni i SDA.

Do izbora predsjednika i potpredsjednika Skupštine grada sjednicom je kao najstariji odbornik predsjedavao Neđo Simić iz SDS-a.

Na dnevnom redu sjednice nalazi se 29 tačaka, među kojima izvještaji za 2024. godinu o izvršenju budžeta, o radu načelnika i odjeljenja, te o radu i poslovanju javnih preduzeća i ustanova.

Pred odbornicima se nalazi i izvještaji o planu rada javnih preduzeća i ustanova za tekuću godinu, te prijedlog o razrješenju direktora i članova Upravnog odbora Centra za socijalni rad.

Novu skupštinsku većinu čini 11 odbornika SDS-a, te po jedan iz Pokreta za Teslić, HDZ-a 1990, SDA i nezavisni odbornik Slaven Jelić.

Sjednica Skupštine grada prekinuta je jutros nakon što je formirana nova skupštinska većina okupljena oko SDS-a, kojoj se priključio odbornik SDA Meša Jašarević.

Nakon toga je uslijedila dojava o postavljenoj minsko-eksplozivnoj napravi, pa su evakuisani svi iz objekta. Naknadno je utvrđeno da je dojava bila lažna.

Nastavi čitati

Aktuelno