Connect with us

Region

Koliko je Hrvatska za turiste skuplja od Grčke i Španije

Mnogi Nijemci najradije ljetuju u – Njemačkoj.

Ali, godišnji odmor u inostranstvu je u pravilu jeftiniji.

Posebno u Albaniji ili Turskoj. Hrvatska je jeftinija od Njemačke, ali je skuplja od Grčke ili Španije.

Godišnji odmor na jugu Evrope je za Nijemce uglavnom jeftiniji nego ljetovanje u zemlji.

Ponekad i znatno jeftiniji. To pokazuju novi podaci Saveznog zavoda za statistiku (Destatis) koji je usporedio troškove gastronomskih usluga i hotelskih smještaja u evropskim zemljama, prenosi DW.

Porast troškova energije i hrane utiče na smanjenje raspoloživog budžeta brojnih ljudi u Njemačkoj za turistička putovanja, naglašavaju njemački statističari.

“Ali, posebno u južnoevropskim ili turističkim zemljama jugoistoka Evrope je razina cijena gastronomskih ili hotelskih usluga znatno niža nego u Njemačkoj”, dodaje Destatis.

Turska: 56% jeftinija od Njemačke

Nivo cijena u Turskoj i Albaniji je bila najniža među državama koje je “pročešljao” Savezna kancelarija za statistiku. U obje te zemlje su cijene turističkih usluga bile za 56% manje nego u Njemačkoj.

U Portugalu i na Malti troškovi jela u restoranima i noćenja u hotelima su za njemačke turiste bili 28% niži nego kod kuće.

U Španiji, Poljskoj i Češkoj se za iste te usluge u martu ove godine (mjesec u kojem je Destatis analizirao cijene) plaćalo u prosjeku 18% manje nego u Njemačkoj. U Hrvatskoj i na Kipru – 17% manje.

U Grčkoj je ušteda iznosila čak 21%. 

A još povoljnije su cijene bile u Crnoj Gori i Rumuniji – gdje se za hotelski smještaj i odlazak u restoran moglo proći 46% jeftinije nego u Njemačkoj.

Hrvatska je, sudeći po navodima Destatisa, skuplja zemlja za turiste od svojih južnoevropskih konkurenata Turske, Grčke, Portugala i (minimalno) od Španije.

Što se tiče zemalja na jugu Evrope, od svih u kojima je Destatis analizirao cijene najskuplja je bila Italija.

Ali i na Apeninskom poluostrvu je, tvrde njemački statističari, nivo cijena u hotelima ili restoranima u istraženom razdoblju bila pet odsto niža nego u Njemačkoj.

Švajcarska: 61% skuplja od Njemačke

Za građane Savezne Republike je odmor na sjeveru Evrope ili u nekim susjednim zemljama skuplji od ljetovanja u Njemačkoj.

Od svih istraženih zemalja, u martu je najskuplja bila Švajcarska. Tamo se za istu uslugu (restoran ili noćenje u hotelu) moralo platiti 61% više nego u Njemačkoj. Skuplje su i među Nijemcima popularne turističke destinacije poput Danske ili Norveške – i to za više od 40%.

Finska je nešto malo manje skupa, ali i dalje znatno skuplja od Njemačke: tamo su hotelska noćenja i gastronomske usluge u martu ove godine bili za 25% skuplji nego u Saveznoj Republici. U Irskoj su turisti morali platiti 21% više, odmor u Švedskoj je bio 17% skuplji nego u Njemačkoj, a u Austriji 15%.

U susjednoj Francuskoj, jednoj od najomiljenijih njemačkih turističkih destinacija, u martu se za hotelske smještaje i posjete restoranima morali platiti osam odsto više nego u Njemačkoj, objavio je Destatis.

Nijemci ne štede na odmoru

Iako su posljednjih mjeseci troškovi života znatno porasli i u Njemačkoj, a stopa inflacije dosegla rekordan nivo od ujedinjenja, te usprkos nesigurnostima vezanima zu daljnji tok rata u Ukrajini, većina njemačkih turista u ovoj ljetnoj sezoni želi konačno (ponovno) uživati na odmoru bez puno briga.

Po podacima koji su objavljivani proteklih mjeseci, turistička branša očekuje nastavak pozitivnog trenda iz prošle godine, u kojoj je volumen turističkih aranžmana dosegao nivo iz godine prije pandemije korona virusa.

Od novembra 2021. do konca oktobra 2022., udvostručeni su izdaci za putovanja (s 28,8 na 58,6 milijardi evra), potvrdilo je Udruženje njemačkih turoperatora (DRV).

Posebno snažan rast u tom je razdoblju uočen u sektoru takozvanih “paušalnih aranžmana”. U februaru ove godine je objavljena “Njemačka turistička analiza”, odnosno rezultati ankete među 3.000 osoba starijih od 18 godina – šest od deset ispitanika je reklo da u ovoj sezoni planira turističko putovanje.

“Top 5 turističkih destinacija u glavnom talasu tokom ljeta će biti Turska, Španija, Grčka, Egipat i Portugal”, prognoziraju predstavnici DRV-a.

Related Topics:

Region

DAN D ZA NIS, hoće li će Amerikanci produžiti licencu?

Budućnost NIS-a je i dalje neizvjesna dok se čeka američka licenca za nastavak rada.

Iz Vlade Srbije poručuju da nema razloga za brigu, rezerve su obezbjeđene, a goriva će na pumpama biti. Država je spremna i da koristi obavezne rezerve naftnih derivata kako bi održala stabilnost snabdijevanja, ukoliko to bude bilo potrebno, navela je resorna ministarka, poslije razgovora sa stranim naftašima.

Četrdeset osmi je dan otkako su na snazi američke sankcije Naftnoj industriji Srbije. Srbija očekuje odluku Vašingtona za novu licencu, kako bi NIS nastavio sa radom, jer Rafinerija nafte troši posljednje zalihe sirove nafte za preradu. Ranije je rečeno da sirove nafte ima samo do utorka, 25. novembra.

Vlada Srbije održala je juče vanrednu sjednicu na kojoj je razmatrana energetska situacija u zemlji. Konstatovano je da privreda i građani nemaju razloga za zabrinutost s obzirom na to da ima dovoljno svih naftnih derivata.

Da bi se izbjegli poremećaji i obezbijedilo pouzdano i ravnomerno snabdijevanje, resorna ministraka Dubravka Đedović Handanović razgovarala je juče sa prestavnicima tri najveće strane nafne kompanije na našem tržištu mađarskog MOL-a, grčkog Helenikovog ogranka EKO, austrijskog OMV-a i generalnim sektretarom Udruženja naftnih kompanija.

“Naša obaveza je da svaka pumpa, veleprodajni kupac i građani imaju dovoljno goriva za svoje potrebe i to ćemo ispuniti. Kompanije sa kojima sam razgovarala su važne za stabilnost snabdijevanja, jer su najveći uvoznici naftnih derivata u Srbiji i snabdijevaju najveći dio tržišta, poslije NIS-a. Uvoz derivata u decembru će pratiti potražnju na tržištu, logistiku i raspoložive kapacitete i očekujemo da bude prema planu i da snabdijevanje ostane stabilno”, rekla je ministarka.

Ministar Marko Đurić, koji je član Tima za energetsku stabilnost, rekao je za RTS da Srbija može da bude spokojna kada je riječ o snabdevenosti tržišta energentima. Što se tiče sudbine NIS-a, međutim, još smo u pregovorima i ostaje da se vidi kako će se stvari razvijati, ističe Đurić.

Zahtjev SAD da Rusija u potpunosti izađe iz vlasništva nije promijenjen, ali je odobreno da se do 13. februara vode pregovori o vlasničkoj strukturi.

Nastavi čitati

Region

POZNATI REZULTATI REFERENDUMA: Slovenci rekli “ne” eutanaziji, zakon se poništava

Slovenački birači većinom su odbili zakon o potpomognutom samoubistvu, poništivši zakon iz jula, dok inicijator referenduma ističe pobjedu kulture života nad kultom smrti.

Slovenački birači na referendumu održanom juče većinski su odbili zakon o potpomognutom dobrovoljnom okončanju života, čime će zakon usvojen u parlamentu u julu ove godine biti poništen.

Prema neslužbenim rezultatima Državnog izbornog povjerenstva, s 99,8 odsto prebrojanih glasova protiv zakona je glasalo više od 368.000 birača, odnosno 53,4 odsto izašlih. Za zakon je glasalo nešto više od 321.000 birača, odnosno 46,6 odsto.

Time je ispunjen i zakonski kvorum, jer je za odbacivanje zakona moralo glasati najmanje 339.205 birača. Na referendum je izašlo 40,91 odsto od ukupno 1,7 miliona osoba s pravom glasa.

U većini izbornih jedinica zakon je odbijen, a jedina iznimka bila je centralna Ljubljana, gdje je prevagnula podrška njegovom donošenju. Riječ je o 34. referendumu u istoriji nezavisne Slovenije, na kojem su biračka mjesta zatvorena u 19 časova, nakon čega su objavljeni prvi neslužbeni podaci.

Inicijator referenduma i čelnik Pokreta za djecu Aleš Primc rezultat je proglasio “velikom pobjedom saosjećanja i solidarnosti”. Zahvalio je građanima, ljekarima, vjerskim zajednicama i političkim strankama koje su podržale inicijativu, ističući da je “kultura života pobijedila kult smrti”. Rekao je da je poruka birača jasna i da država mora obezbijediti uslove u kojima će bolesni, invalidni i stariji imati dostupnu zdravstvenu i palijativnu zaštitu, a ne put ka potpomognutom okončanju života.

Odbijeni zakon predviđao je mogućnost potpomognutog samoubistva za punoljetne pacijente koji ispunjavaju stroge medicinske kriterijume. Pacijent bi morao dvaput izraziti želju ljekaru, nakon čega bi zahtjev procjenjivao nezavisni ljekar i psihijatar. Zdravstveni radnici zadržali bi pravo priziva savijesti. Potpomognuto okončanje života ne bi bilo dozvoljeno osobama mlađim od 18 godina, kao ni u slučajevima neizdržive patnje izazvane mentalnom bolešću. Eutanazija, odnosno smrt uz direktnu pomoć njegovatelja, ostala bi zabranjena.

Referendum tako poništava zakon iz jula, iako je na savetodavnom referendumu 2024. godine pravo na potpomognuto samoubistvo podržalo 55 odsto birača.

Nastavi čitati

Region

VULIN O IDEJI BELGIJSKOG PREMIJERA! EU po modelu srpskog svijeta

Lider Pokreta socijalista Aleksandar Vulin upitao je da li ideja srpskog svijeta i dalje zvuči nemoguće i opasno, nakon što se belgijski premijer Bart de Vever založio za ujedinjenje Belgije i Holandije, rekavši da ne odustaje od svog sna da svi koji govore holandskim jezikom žive u jednoj državi.

On je upitao da li i sada ideja srpskog sveta, ujedinjenja Srbije i Republike Srpske i zajedničke države svih koji govore srpskim jezikom i dalje zvuču nemoguće, opasno, destabilizujuće?

“Hoće li i De Vever pod sankcije, hoće li /evropski komesar za proširenje EU/ Marta Kos i njega da isključi iz Vlade? Evropske integracije po modelu srpskog sveta, veseli se srpski rode!”, izjavio je Vulin.

Nastavi čitati

Aktuelno