Connect with us

Društvo

KOLIKO NAS JE ZAPRAVO OSTALO? U BiH posljednji popis 2013. godine, IMA LI NAZNAKA ZA NOVI?

O novom popisu stanovništva u BiH, nakon posljednjeg koji je obavljen 2013. godine, danas se gotovo i ne priča, iako zbog toga što ne znamo koliko nas je ispaštaju mnogi sektori, uključujući i privredu.

Demografi to pojašnjavaju riječima: “Ako, recimo, strana kompanija želi da uloži u neku opštinu u BiH, o tome će i te kako detaljno razmisliti jer ne zna koliko u toj lokalnoj zajednici ima radno sposobnog stanovništva, a o ostalim parametrima da i ne govorimo”.

Način na koji se ovoj temi pristupa u BiH može se opisati u samo jednoj rečenici: popis stanovništva u BiH trebalo je sprovesti još 2011. godine, ali je izostao dogovor i to je urađeno tek 2013, a na rezultate se, kao da nas ima na milijarde, čekalo gotovo tri godine i Agencija za statistiku BiH objavila ih je u junu 2016. godine.

Iz ove agencije kažu da, u skladu sa Zakonom o statistici BiH, koordinišu planiranje, vođenje i objavu rezultata popisa stanovništva kada državni organi ocijene da je to potrebno. Ova koordinacija, ističu, podrazumijeva poštovanje Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH, uključujući anekse 7 i 10 tog sporazuma.

“Na temelju zaključka 25. sjednice Vijeća ministara BiH Agencija je formirala radnu grupu koja je izradila Prijedlog zakona o popisu stanovništva. Međutim, finalizacija prijedloga trenutno nije moguća jer još nisu definirani ključni elementi poput budžeta i datuma početka popisa”, kaže za “Nezavisne novine” Lejla Aganović, stručna savjetnica za odnose s javnošću u Agenciji za statistiku BiH.

Prema njenim riječima, praksa pokazuje da se zakon o popisu stanovništva donosi tek nakon što su sve ključne aktivnosti detaljno isplanirane i potvrđene. To, dodaje Aganovićeva, uključuje definisanje datuma početka popisa, popisnih pitanja, finansijskog okvira, kartografije te metodoloških i organizacijskih dokumenata. Ona dodaje da probni popis, koji prethodi glavnom popisu, ima važnu ulogu u testiranju predloženih rješenja.

“Tek nakon utvrđivanja i provjere svih ovih elemenata zakon se može usvojiti, kako ne bi bilo potrebe za naknadnim izmjenama koje bi zahtijevale i promjenu zakona”, navodi Aganovićeva.

Ovo je, podsjeća, bio slučaj i sa prethodnim popisom u BiH.

“S obzirom na navedene okolnosti jasno je da je provođenje popisa stanovništva u 2025. godini, nažalost, nerealno jer je riječ o najsloženijem statističkom istraživanju. Organizacijski, metodološki, financijski i kadrovski, ovaj proces zahtijeva višegodišnje pripreme, što se neminovno odražava i na ostale redovne aktivnosti statističkih institucija u BiH. Metodološki pristup podrazumijeva mnoštvo materijala, obrazaca i tehničkih rješenja koja treba da budu testirana i prilagođena specifičnostima svake faze ovog procesa”, ističe Aganovićeva.

Takođe, kako napominje, osim statističkih institucija, za uspjeh popisa potrebno je aktivno učešće i drugih relevantnih državnih i entitetskih tijela.

“Zajednički rad i koordinacija bit će ključni faktori pravovremene i tačne provedbe ovog složenog procesa. Tek kada se utvrde svi ključni elementi BiH će biti spremna za provođenje novog popisa stanovništva”, kaže Aganovićeva za “Nezavisne novine”.

Demografski analitičar Adnan Ferhatbegović podsjeća da je standard da se popis radi na svakih 10 godina. Ne sjeća se, kaže, kada je posljednji put pročitao da se tema popisa uopšte spominje. Naš sagovornik ujedno ocjenjuje da je popis stanovništva i te kako bitan.

“Mislim da je tačan podatak o tome koliko nas je, zajedno sa podacima o starosnoj i obrazovnoj strukturi, ponajviše potreban privredi ove zemlje jer je to jedan od glavnih pokazatelja u kojem smjeru idemo i kojim potencijalima raspolažemo”, kaže Ferhatbegović za “Nezavisne novine”.

Privreda, dodaje on, ispašta, a posljednji popis je, podsjeća, pokazao zabrinjavajuće trendove u starosnoj strukturi stanovništva, gdje se ispostavilo da je bh. stanovništvo u odnosu na 1991. godinu dosta starije.

“Da smo uradili popis kada je trebalo, on bi pokazao da je naše društvo sve starije i da nas je sve manje, a to bi opet bili značajni pokazatelji koji bi išli u prilog tome da se treba razmisliti u kojim pravcima treba da idu penzioni fondovi, zdravstveni sistem, obrazovni sistem i tako dalje”, naveo je Ferhatbegović u izjavi za “Nezavisne novine”.

Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske, ističe da se polazna osnova za svako planiranje mora temeljiti na tačnim podacima, a pri čemu misli i na popis stanovništva.

“Tačna slika strukture stanovništva prema teritorijalnoj rasprostranjenosti, starosnoj strukturi itd, sve su to osnove za buduće aktivnosti. U svakom slučaju, sa stanovišta tačnog stanja, mogućnosti dobrog planiranja, pravljenja strategija, dobro bi bilo da imamo pravu situaciju”, kaže Ćorić za “Nezavisne novine”.

Sociolog Vladimir Vasić kaže da je popis bitan sa sociološkog, antropološkog, političkog, nacionalnog i drugih aspekata.

“Međutim, moramo uzeti u obzir činjenicu da je ovo BiH, koja je jedna od najsloženijih i najspecifičnijih država i po uređenju i po nacionalnoj strukturi i po još mnogo čemu”, naveo je Vasić.

Kako je naglasio, popis ne odgovara ni sadašnjosti ni prošlosti.

“Sadašnjosti ne odgovara jer bi se vidjele katastrofalne demografske karakteristike, pokazalo bi se koliko smo stara zajednica i koliko nas nema. A kada je riječ o prošlosti, pokazalo bi se za ono što slušamo u nekim dijelovima BiH – da to baš i nije istina”, rekao je Vasić za “Nezavisne novine”.

Related Topics:

Društvo

NEMA VIŠE TAKO LAKO PREKO GRANE! Njemačka spremna za pooštravanje politike useljavanja

Njemačka bi nakon izbora mogla pooštriti migrantsku politiku, jer je Fridrih Merc, predsjednik CDU-a i kandidat te stranke za njemačkog kancelara koji ima najviše šanse da postane budući kancelar na izborima sljedećeg mjeseca, predstavio radikalan plan kako bi osigurao većinu za svoju stranku i suzbio uticaj ekstremno desničarske stranke AfD, čija je popularnost značajno porasla zbog nezadovoljstva Nijemaca migrantskom politikom svih prethodnih njemačkih saveznih vlada.

Merc je predstavio plan od pet tačaka za pooštravanje migracione politike koji predviđa stalne granične kontrole prema svim susjednim državama i vraćanje osoba bez važećih ulaznih dokumenata, bez obzira na to da li traže zaštitu. Osim toga, osobe koje su dužne napustiti zemlju trebale bi biti odmah pritvorene. Cilj plana je spriječiti ilegalnu migraciju i ojačati javnu bezbjednost. Takođe, plan predviđa zaustavljanje prakse spajanja familija, odnosno da strani državljani dobijaju njemačku vizu na osnovu toga što se u Njemačkoj već nalaze članovi njihovih familija.

Merc je, nakon smrtonosnog napada nožem u Ašafenburgu, zatražio hitno zaustavljanje procesa azila, što je izazvalo žestoku političku raspravu. U napadu je osoba afganistanskog porijekla ubila dvoje ljudi, od kojih je jedno dijete. Napadač je ranio još troje ljudi, među kojima je i dvogodišnja djevojčica.

Savezni kancelar Olaf Šolc oštro je kritikovao plan i optužio Merca da ignoriše osnovno pravo na azil i evropske ugovore.

Međutim, prema anketi instituta za istraživanje javnog mnijenja Insa, naručenoj od strane novina “Bild”, 66 posto Nijemaca podržava prijedlog predsjednika CDU-a. Čak i među biračima SPD-a, plan uživa široku podršku: 56 posto pristalica SPD-a podržava prijedlog, dok je samo 30 posto protiv.

Čak se i među pristalicama Zelenih pokazuje određena podrška: iako otprilike 52 posto odbacuje plan, skoro trećina podržava plan predsjednika CDU-a. Tako Mercov plan za migracije uživa većinsku podršku među biračima skoro svih stranaka – osim Zelenih i stranke Ljevica.

Nastavi čitati

Društvo

E OVO SE ZOVE BIZNIS! Branjem dvije biljke u šumama u BiH zaradio za tri auta i kuću

Mnogi ljudi pokušavaju na razne načine zaraditi što više novca, koristeći prilike poput dodatnih poslova, ulaganja ili pokretanja vlastitih biznisa.

Neki se okreću modernim metodama poput frilensinga i onlajn trgovine, dok drugi traže stabilnost kroz tradicionalne karijere i napredovanja. Iako je želja za finansijskom sigurnošću prirodna, često se postavlja pitanje ravnoteže između zarade i kvaliteta života.

Neki pak jednostavno odu u šumu. Među ovim koji su svoj novac doslovno našli u šumi je i Marko Jurešić iz Busovače. On godinama bere borovnice i brusnice.

Kako je rekao poznatom bh. videonovinaru Srećku Stipoviću, za mjesec dana može zaraditi dovoljno da kupi polovni automobil. Kaže da su borovnice najcjenjenije šumsko voće s kojim je podigao četvoro djece, kupio tri automobila i izgradio kuću.

“Kada kažem 20 maraka, oni mi kažu: ‘Skupe su’. Rekao bih im: ‘Ajd’ sa mnom! Probaj nabrati kilu na ovoj strani, pa ćeš reći da nije skupo ni 200 maraka’”, priča Marko istovremeno berući borovnice na jednoj strmini.

Zaradi stotine evra dnevno

Marko može svakog dana nabrati i po stotinu kilograma, iako je posao težak. Marko još ima problema sa leđima, pa ponekad prije branja mora popiti lijekove protiv bolova. Ipak, iz šume ne izlazi bez barem 10 ili 15 kilograma ovih slatkih bobica.

Kad nabere 100 kilograma, može zaraditi oko 1.025 evra. Stipović ga je upitao ima li stalni posao, a odgovor ga je iznenadio.

“Pa, evo, ovdje radim, sa šumskim proizvodima. Može se zaraditi. Samo ustaneš, budeš uporan i radiš. Meni paše. Em zaradim, em mi paše. Nema zagađenja, nema šefa… Berem i uživam. Ponesem nešto jesti i tako po čitav dan”, govori on i dodaje da se tako zapravo i odmara te da ne pomišlja raditi u nekoj tfirmi, čak ni da mu ponude veliku plaću.

Prije nego li se uputio u šumu, Marko je živio kao podstanar. Razmišljao je i o tome da ode u inostranstvo, kao što su to učinili mnogi mlađi od njega. No, kad je u šumi, to mu ne pada na pamet.

“Razmišljao sam da idem u Njemačku kada nisam imao ništa. Bio sam podstanar. Ali onda sam krenuo brati i sada sam svoj gazda. Ustanem kada hoću, radim koliko hoću, odem kući kad hoću”, govori on.

Posla ima

U šumi se susretne s divljim životinjama. Zna ponekad naići i na medvjeda, ali i na druge berače.

“Borovnice beru mnogi iz ovog mjesta, pa i penzioneri. Imaju ljudi penziju, ali beru. Šta je njima ta penzija?! Daju za lijekove, kupe ulje… A ovo ovdje je džabe. Bereš koliko možeš, propašće svakako”, govori Marko.

Ipak, kaže da velike količine borovnica propadnu, jer ih nema ko brati.

“Ne znam što neće raditi, možda im je lakše kada nešto dobiju za džabe”, tvrdi on.

U šumi se nalazi većinu godine, jer kad borovnice prestanu davati plodove, prebaci se na branje brusnica. Posla ima za onoga ko hoće raditi, zaključio je, prenosi ATV.

Nastavi čitati

Društvo

Jelena Trivan odlikovana ordenom Svetog kralja Dragutina

Za odanost svojoj crkvi, ljubav i pomoć pokazanu prema svetinjama Eparhije zvorničko-tuzlanske, prema pravoslavnoj crkvi i srpskom narodu, mitropolit zvorničko-tuzlanski Fotije, odlikovao je Jelenu Trivan, generalnu direktorku kompanije m:tel ordenom Svetog kralja Dragutina – prepodobnog Teoktista.

U Sabornom hramu u Zvorniku, nakon svete arhijerejske liturgije koju je služio Njegovo Visokopreosveštenstvo arhiepiskop i mitropolit zvorničko-tuzlanski gospodin Fotije, 26. januara 2025. godine, dodijeljeno je i odlikovanje, jedino ovakve važnosti koju je vladika dodijelio jednoj ženi.

S naročitom isticanjem, ovom prilikom pohvaljen je njen trud da vrati i ponovo oživi tradiciju obilježavanja krsne slave kompanije m:tel – Sv. proroka Ilije.

Takođe, proslavu krsne slave, otkako je direktorka m:tel-a, Jelena Trivan vidjela je i kao priliku da pomogne manastirima u kojima se upriličava obilježavanje slave, što je u prethodnoj godini bio manastir Lovnica, koji pripada Eparhiji zvorničko-tuzlanskoj.

Od svog dolaska u m:tel, Jelena Trivan je prepoznata kao dobrotvor i prijatelj crkve, ali i običnog naroda što je istaknuto kao razlog da bude prva žena koja je dobila ovaj odren.

Nastavi čitati

Aktuelno