Connect with us

Društvo

KOLIKO NAS JE ZAPRAVO OSTALO? U BiH posljednji popis 2013. godine, IMA LI NAZNAKA ZA NOVI?

O novom popisu stanovništva u BiH, nakon posljednjeg koji je obavljen 2013. godine, danas se gotovo i ne priča, iako zbog toga što ne znamo koliko nas je ispaštaju mnogi sektori, uključujući i privredu.

Demografi to pojašnjavaju riječima: “Ako, recimo, strana kompanija želi da uloži u neku opštinu u BiH, o tome će i te kako detaljno razmisliti jer ne zna koliko u toj lokalnoj zajednici ima radno sposobnog stanovništva, a o ostalim parametrima da i ne govorimo”.

Način na koji se ovoj temi pristupa u BiH može se opisati u samo jednoj rečenici: popis stanovništva u BiH trebalo je sprovesti još 2011. godine, ali je izostao dogovor i to je urađeno tek 2013, a na rezultate se, kao da nas ima na milijarde, čekalo gotovo tri godine i Agencija za statistiku BiH objavila ih je u junu 2016. godine.

Iz ove agencije kažu da, u skladu sa Zakonom o statistici BiH, koordinišu planiranje, vođenje i objavu rezultata popisa stanovništva kada državni organi ocijene da je to potrebno. Ova koordinacija, ističu, podrazumijeva poštovanje Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH, uključujući anekse 7 i 10 tog sporazuma.

“Na temelju zaključka 25. sjednice Vijeća ministara BiH Agencija je formirala radnu grupu koja je izradila Prijedlog zakona o popisu stanovništva. Međutim, finalizacija prijedloga trenutno nije moguća jer još nisu definirani ključni elementi poput budžeta i datuma početka popisa”, kaže za “Nezavisne novine” Lejla Aganović, stručna savjetnica za odnose s javnošću u Agenciji za statistiku BiH.

Prema njenim riječima, praksa pokazuje da se zakon o popisu stanovništva donosi tek nakon što su sve ključne aktivnosti detaljno isplanirane i potvrđene. To, dodaje Aganovićeva, uključuje definisanje datuma početka popisa, popisnih pitanja, finansijskog okvira, kartografije te metodoloških i organizacijskih dokumenata. Ona dodaje da probni popis, koji prethodi glavnom popisu, ima važnu ulogu u testiranju predloženih rješenja.

“Tek nakon utvrđivanja i provjere svih ovih elemenata zakon se može usvojiti, kako ne bi bilo potrebe za naknadnim izmjenama koje bi zahtijevale i promjenu zakona”, navodi Aganovićeva.

Ovo je, podsjeća, bio slučaj i sa prethodnim popisom u BiH.

“S obzirom na navedene okolnosti jasno je da je provođenje popisa stanovništva u 2025. godini, nažalost, nerealno jer je riječ o najsloženijem statističkom istraživanju. Organizacijski, metodološki, financijski i kadrovski, ovaj proces zahtijeva višegodišnje pripreme, što se neminovno odražava i na ostale redovne aktivnosti statističkih institucija u BiH. Metodološki pristup podrazumijeva mnoštvo materijala, obrazaca i tehničkih rješenja koja treba da budu testirana i prilagođena specifičnostima svake faze ovog procesa”, ističe Aganovićeva.

Takođe, kako napominje, osim statističkih institucija, za uspjeh popisa potrebno je aktivno učešće i drugih relevantnih državnih i entitetskih tijela.

“Zajednički rad i koordinacija bit će ključni faktori pravovremene i tačne provedbe ovog složenog procesa. Tek kada se utvrde svi ključni elementi BiH će biti spremna za provođenje novog popisa stanovništva”, kaže Aganovićeva za “Nezavisne novine”.

Demografski analitičar Adnan Ferhatbegović podsjeća da je standard da se popis radi na svakih 10 godina. Ne sjeća se, kaže, kada je posljednji put pročitao da se tema popisa uopšte spominje. Naš sagovornik ujedno ocjenjuje da je popis stanovništva i te kako bitan.

“Mislim da je tačan podatak o tome koliko nas je, zajedno sa podacima o starosnoj i obrazovnoj strukturi, ponajviše potreban privredi ove zemlje jer je to jedan od glavnih pokazatelja u kojem smjeru idemo i kojim potencijalima raspolažemo”, kaže Ferhatbegović za “Nezavisne novine”.

Privreda, dodaje on, ispašta, a posljednji popis je, podsjeća, pokazao zabrinjavajuće trendove u starosnoj strukturi stanovništva, gdje se ispostavilo da je bh. stanovništvo u odnosu na 1991. godinu dosta starije.

“Da smo uradili popis kada je trebalo, on bi pokazao da je naše društvo sve starije i da nas je sve manje, a to bi opet bili značajni pokazatelji koji bi išli u prilog tome da se treba razmisliti u kojim pravcima treba da idu penzioni fondovi, zdravstveni sistem, obrazovni sistem i tako dalje”, naveo je Ferhatbegović u izjavi za “Nezavisne novine”.

Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske, ističe da se polazna osnova za svako planiranje mora temeljiti na tačnim podacima, a pri čemu misli i na popis stanovništva.

“Tačna slika strukture stanovništva prema teritorijalnoj rasprostranjenosti, starosnoj strukturi itd, sve su to osnove za buduće aktivnosti. U svakom slučaju, sa stanovišta tačnog stanja, mogućnosti dobrog planiranja, pravljenja strategija, dobro bi bilo da imamo pravu situaciju”, kaže Ćorić za “Nezavisne novine”.

Sociolog Vladimir Vasić kaže da je popis bitan sa sociološkog, antropološkog, političkog, nacionalnog i drugih aspekata.

“Međutim, moramo uzeti u obzir činjenicu da je ovo BiH, koja je jedna od najsloženijih i najspecifičnijih država i po uređenju i po nacionalnoj strukturi i po još mnogo čemu”, naveo je Vasić.

Kako je naglasio, popis ne odgovara ni sadašnjosti ni prošlosti.

“Sadašnjosti ne odgovara jer bi se vidjele katastrofalne demografske karakteristike, pokazalo bi se koliko smo stara zajednica i koliko nas nema. A kada je riječ o prošlosti, pokazalo bi se za ono što slušamo u nekim dijelovima BiH – da to baš i nije istina”, rekao je Vasić za “Nezavisne novine”.

Related Topics:

Društvo

VELIKI POSAO ČEKA FBIH: Deponije moraju da se modernizuju ili zatvore

Ovim propisom formalno prestaje da važi raniji pravilnik iz 2005. godine, čime se zatvara jedno poglavlje i otvara prostor za sistemsko i odgovorno upravljanje deponijama u Federaciji BiH.

Federalno ministarstvo okoline i turizma donijelo je novi Pravilnik o uslovima za odlaganje otpada na deponije, koji predstavlja značajan korak ka usklađivanju domaće legislative sa standardima Evropske unije.

Pravilnik detaljno reguliše ne samo tehničke i proceduralne zahtjeve za odlaganje otpada, već i uslove za rad i zatvaranje deponija širom Federacije Bosne i Hercegovine.

Jedna od ključnih novina je jasno razvrstavanje deponija u tri kategorije: za opasni, neopasni i inertni otpad. Za svaku od ovih kategorija propisani su različiti tehnički standardi, kriterijumi za prihvat otpada i operativni zahtjevi.

Dodatno, pravilnik uvodi i potkategorije unutar deponija za neopasni otpad, uzimajući u obzir različit sadržaj organske i anorganske materije.

U fokusu je i stroža kontrola prihvata otpada. Svaki otpad mora da prođe osnovnu kategorizaciju, uzorkovanje i hemijsku analizu prije odlaganja, osim u izuzetno definisanim slučajevima za male količine otpada. Zabranjeno je odlaganje čitavog niza otpada, uključujući medicinski otpad, tečne otpatke, otpadne gume, elektronski otpad, industrijske baterije i neobrađena vozila. Ovim se želi spriječiti nekontrolisano i štetno odlaganje materijala koji se mogu reciklirati ili zahtijevaju posebne tretmane.

Tehnički uslovi za rad deponija znatno su precizirani. Uvedeni su zahtjevi za geološke barijere, sisteme za prikupljanje procijednih voda i kontrolu deponijskog gasa. Pored toga, svaka deponija mora da obezbjedi tačno mjerenje količine otpada pri prijemu, kao i unos svih relevantnih podataka u informacioni sistem za upravljanje otpadom, čime se osigurava veća transparentnost i nadzor.

Da li deponije nastavljaju sa radom ili se zatvaraju?
Postojeće neuređene deponije dobile su rok od godinu dana da prijave svoju namjeru – hoće li nastaviti s radom i prilagoditi se novim uslovima, ili će biti zatvorene. Za one koje nastave s radom, obavezan je plan prilagođavanja, koji mora da bude sproveden u periodu od deset godina, uz obavezu nabavljanja nove dozvole i eventualno dozvole koja se tiče zaštite životne sredine. U slučaju zatvaranja, propisana je detaljna procedura sanacije lokacije, s jasno definisanim mjerama za sprečavanje uticaja na okolinu.

Pravilnik takođe precizira postupak dobijanja dozvole za upravljanje deponijom. Pravna lica koja žele da upravljaju deponijama moraju podnijeti zahtjev kantonalnim organima, uz elaborat o upravljanju otpadom, prostorno-plansku dokumentaciju, dokaz o vlasništvu i druge propisane priloge. Sam rad deponije ne može početi bez dozvole, a propisana je i obaveza imenovanja odgovornih osoba koje nadgledaju prijem i kontrolu otpada na terenu.

Važna komponenta pravilnika odnosi se na obaveze nakon zatvaranja deponije. Rukovodioci deponija dužni su da osiguraju nadzor, održavanje i kontrolu lokacije najmanje 30 godina nakon zatvaranja, kako bi se spriječili potencijalni negativni uticaji na zdravlje ljudi i okolinu. U slučaju da pravno lice prestane s radom, nadzor nad zatvorenom deponijom prelazi na lokalnu samoupravu.

Ovim propisom formalno prestaje da važi raniji pravilnik iz 2005. godine, čime se zatvara jedno poglavlje i otvara prostor za sistemsko i odgovorno upravljanje deponijama u Federaciji BiH.

Nastavi čitati

Društvo

Bomba ispred kafića u Zvorniku aktivirana daljinskim upravljačem: OSUMNJIČENI U BJEKSTVU

Zvornička policija traga za A.M. zbog sumnje da je bacio eksplozivnu napravu na kafić u Zvorniku, zbog čega su ranije uhapšeni S.R. iz Zvornika i M.S. iz Bijeljine.

Bomba je daljinskim upravljačem aktivirana 3. jula ove godine iza ponoći. Srećom tom prilikom niko nije povrijeđen, a u eksploziji je oštećen kafić, butik i dva vozila.

Nakon hapšenja Osnovni sud u Zvorniku je odbio da odredi pritvor S.R. i M.S, te im je izrekao mjere zabrane.

Inače, S.R. je osumnjičen da je napravio eksplozivnu napravu koja je bačena na kafić. Bombu je predao A.M. i M.S. koji su se sutradan dovezli pred kafić gdje su bombu aktivirali daljinskim upravljačem.

”Osumnjičeni A.M. i M.S. su se 2. jula dovezli do kuće S.R. u kojoj je on napravio eksplozivnu napravu koju je dao A.M. i poučio ga na koji način će je aktivirati”, saopštilo je Okružno javno tužilaštvo u Bijeljini.

Nakon toga su, kako navodi tužilaštvo, zajedno otišli do objekta u Zvorniku kako bi S.R. pokazao A.M. lokaciju na kojoj se objekat nalazi.

”Sutradan, M.S. i A.M. su došli u blizinu objekta i iz vozila u pokretu A.M. je sa mjesta suvozača bacio neopoznatu eksplozivnu napravu prema objektu, koju je potom aktivirao daljinskim upravljačem. Usljed eksplozije došlo je do oštećenja više objekata i vozila u blizini”, navodi OJT Bijeljina.

Pojašnjavaju da je, nakon odbijanja prijedloga za pritvor, sud osumnjičenima S.R. i M.S. odredio mjere zabrane napuštanja boravka, oduzimanja putnih isprava, korištenja lične karte za prelazak granice, kao i mjeru zabrane sastajanja i komuniciranja sa ostalim osumnjičenima, prenosi ATV.

Inače, obojica su osunjičeni da su počinili krivično djelo izazivanje opšte opasnosti i oštećenje tuđe stvari, dok se S.R. na teret stavljaju i nedozvoljena proizvodnja i promet oružja ili eksplozivnih materija.

Nastavi čitati

Društvo

MALO PROMJENE Danas sunčano i do 37 stepeni, pljuskovi i grmljavina ponegdje, stiže razvedravanje popodne!

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH danas će biti sunčano uz malu do umjerenu oblačnost, a na sjeveru se u prvom dijelu dana očekuju padavine.

Ponegdje će biti jači pljuskovi sa grmljavinom, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Poslije podne se na sjeveru očekuje prestanak padavina uz razvedravanje, dok će se od jugozapada ka istoku javiti lokalni razvoji oblačnosti koji će ponegdje donijeti kišu i pljuskove praćene grmljavinom.

Јutarnja temperatura vazduha od 13 u višim predjelima i na istoku do 23 na jugu, a dnevna od 30 na sjeveru do 37 na jugoistoku, u višim predjelima u Krajini od 25 stepeni Celzijusovih.

Duvaće slab do umjeren vjetar, povremeno pojačan, uglavnom sjevernih smjerova, u Hercegovini južnih.

U Republici Srpskoj i FBiH preovladava sunčano vrijeme uz malu oblačnost, podaci su Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Nastavi čitati

Aktuelno