Na berzi rada u Hrvatskoj trenutno je evidentirano oko 88 hiljada nezaposlenih, ali pravo na novčanu naknadu ostvaruje tek svaki treći. Iako se državne podrške često doživljavaju kao trošak, podaci pokazuju da su nezaposleni koji su uz njihovu pomoć pokrenuli vlastiti posao iznadprosječno uspješni.

Čak 89 posto osoba koje su uz podršku za samozapošljavanje započele preduzetničku aktivnost ostalo je aktivno i dvije godine kasnije, znatno više od prosječne stope opstanka preduzetnika, koja iznosi oko 70 posto.

Uprkos tim rezultatima, Hrvatski zavod za zapošljavanje u decembru 2025. ukinuo je mogućnost jednokratne isplate novčane naknade za pokretanje vlastitog posla. Odluka je posebno pogodila one koji su već otvorili obrt ili započeli postupak, računajući na važeća pravila.

Planirali samozapošljavanje

– S planiranih šest hiljada evra htio sam otvoriti obrt. Umjesto toga, ostao sam bez naknade i bez prihoda – kaže jedan nezaposleni iz Istre, piše Poslovni. Slična iskustva imaju i drugi koji su se našli između nezaposlenosti i poslovanja koje još nije zaživjelo.

Iz HZZ-a poručuju da je odluka donesena zbog nedostatka sredstava, navodeći da su izdvajanja za naknade u 2025. porasla za gotovo 28 odsto. Stručnjaci, međutim, upozoravaju da se time rizik prebacuje s države na pojedinca, iako je ukupni trošak za proračun jednak.

Prošle je godine izdato više od tri hiljade naloga za jednokratne isplate, a podaci pokazuju da je riječ o učinkovitoj mjeri. Posebno teška situacija pogodila je nekoliko stotina ljudi koji su se u trenutku ukidanja mjere već nalazili u postupku. HZZ navodi da se podrška za samozapošljavanje nastavlja te da se zahtjevi rješavaju u roku od 30 dana, uz isplatu mjesec dana nakon potpisivanja ugovora, prenosi Hrvatska.

Direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Petar Petković izjavio je da saradnja Albanije, Hrvatske i Prištine u oblasti odbrane direktno ugrožava stabilnost regiona Zapadnog Balkana i istakao da je taj trojni pakt direktno usmjeren protiv Srbije.

Petković je, povodom sastanka Hrvatske, Albanije i Prištine na nivou direktora za odbrambenu politiku i naoružanje, naveo da je Srbija, kao vojno neutralna država i stub stabilnosti regiona, očigledna meta tog trojnog pakta i dodao da je jasno da saradnja Hrvatske, Albanije i Prištine nije motivisana ekonomskim interesima ili potrebom da se doprinese regionalnom prosperitetu, već malignim namjerama.

Priština: Provokacija i napad na srpske interese
“Albanija i Hrvatska već pripadaju većem vojnom savezu i kao suverene države mogu da sarađuju kako im je volja, međutim uključivanje Prištine u nekakve formalne bezbednosne inicijative, protivno kolektivnim interesima u regionu i suprotno Rezoluciji 1244 Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija, jeste direktna provokacija i napad na vitalne srpske državne i nacionalne interese”, naglasio je Petković.

Ukazao je da je južna srpska pokrajina Kosovo i Metohija postkonfliktno područje na kojem se o miru i bezbjednosti stara međunarodno vojno prisustvo KFOR i da je to više nego dovoljan okvir u kojem zemlje poput Hrvatske i Albanije već učestvuju.

Opasni presedan i animozitet prema Srbiji
“Formalno uključivanje Prištine u nekakve odbrambene i bezbjednosne aranžmane je, međutim, opasan presedan i otvoreno iskazivanje animoziteta prema Srbiji kao miroljubivom i dobronamernom susedu”, naveo je Petković.

Dodao je da bi Hrvatska i Albanija, umjesto što investiraju u destabilizaciju regiona, trebalo da ulože napore da Zapadni Balkan konačno postane zona miroljubivog napretka i prosperiteta i da se u tom smislu ugledaju na politiku mira i ekonomskog napretka koju snažno zastupa i sprovodi Srbija.

Sastanak u Zagrebu i planovi za saradnju

Ministarstvo odbrane privremenih prištinskih institucija i Ministarstvo odbrane Hrvatske saopštili su ranije danas da je u Zagrebu održan sastanak Hrvatske, Albanije i Prištine na nivou direktora za odbrambenu politiku i naoružanje, na kojem je razgovarano o mogućnostima za unaprjeđenje saradnje u oblasti odbrambenih kapaciteta, interakciji između odbrambenih industrija i o koracima za dalju implementaciju memoranduma o saradnji u oblasti odbrane.

Istraga o bombaškom napadu koji je rano u utorak. 3. februara, potresao Dedinje dobila je neočekivan i šokantan preokret.

Dok policija i tužilac Višeg javnog tužilaštva i dalje vrše uviđaj ispred vile Zdravka Čolića, na vidjelo izlaze detalji koji bacaju potpuno novo svjetlo na cijeli slučaj.

Čola kolateralna šteta?
Prema prvim, nezvaničnim informacijama sa terena, intenzivno se ispituje mogućnost da je napadač pogriješio dvorište. S obzirom na to da proslavljeni pjevač decenijama uživa status čovjeka bez ijedne mrlje ili sukoba, istražitelji sumnjaju da je prava meta zapravo bio neko od komšija iz okolnih vila. Policija će sa njima obaviti razgovore kako bi se utvrdilo da li je neko možda dobijao prijetnje.

„Trenutno se ispituje kretanje napadača i podaci sa baznih stanica mobilne telefonije. Postoje indicije da je meta bio obližnji objekat, a da je bomba kašikara na Čolino imanje bačena greškom, u mraku“, navodi izvor blizak istrazi.

Srpski mediji, između ostalog, prenose nezvanične informacije da meta bombaškog napada nije bio proslavljeni pjevač nego njegov bivši menadžer Adis Gojak, koji živi u kući pored Čolića. Gojak je sada menadžer Gorana Bregovića Brege.

Porodica bila na nišanu zbog zabune
Podsjećamo, u trenutku eksplozije, rano jutros, u vili su spavali Zdravko Čolić, njegova supruga Sandra i kćerka Lara. Činjenica da je cijela porodica mogla da strada zbog nečije bizarne greške dodatno je uznemirila javnost.

Razmjere uništenja
Iako se motiv napada još ispituje, materijalna šteta je ogromna.

Više luksuznih automobila oštećeno je gelerima, dok su ulazna kapija i prednji dio fasade pretrpjeli ozbiljna oštećenja. Krhotine razbijenog stakla raznesene su desetinama metara unaokolo.

Policija nastavlja intenzivan rad na terenu, a fokus istrage sada je i na okolnim kućama, kako bi se utvrdilo kome je bomba zapravo bila namijenjena, prenosi Telegraf.