Diplome i stečena akademska zvanja više studenata Visoke škole za primijenjene i pravne nauke “Prometej” iz Banjaluke u potpunosti su zakoniti, a inspekcijski nalozi o njihovom eventualnom poništenju konačno su stavljeni van snage.

Rezultat je to presude Vrhovnog suda RS  koji je odbio zahtjev Ministarstva za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje RS za vanredno preispitivanje presude Okružnog suda u Banjaluci u ovom predmetu.

Najviša sudska instanca u Republici Srpskoj je svojom presudom potvrdila prethodnu presudu Okružnog suda u Banjaluci, čime je upravni spor okončan u korist banjalučke Visoke škole za primijenjene i pravne nauke “Prometej”.

Suština višegodišnjeg spora odnosila se na stručna zvanja studenata koji su četvorogodišnje studije na smjeru Transportno inženjerstvo (240 ECTS) upisali školske 2012/2013. i 2013/2014. godine.

Dok su Republički prosvjetni inspektorat i resorno ministarstvo insistirali na tome da je škola tokom studija morala primijeniti kasnije usvojene propise i dodjeljivati zvanje “strukovni specijalista”, Vrhovni sud je zauzeo jasan stav da se novi zakonski propisi ne mogu primjenjivati retroaktivno na štetu studenata.

U obrazloženju presude navedeno je da su se studenti upisali u vrijeme kada su na snazi bili raniji propisi i važeća dozvola za rad, te da su po završetku studija sa pravom stekli zvanje diplomirani inženjer saobraćaja.

Vrhovni sud je u presudi posebno podvukao da eventualna pravna praznina, nastala usljed kašnjenja nadležnih državnih organa u donošenju odgovarajućih podzakonskih akata, ne smije i ne može ići na štetu visokoškolske ustanove, a posebno ne studenata koji su uredno završili svoje obrazovanje.

Predmetne greške pronađene su i u samoj proceduri jer su prosvjetni inspekcija i Ministarstvo pokušali zbirno da ponište diplome za više desetina studenata, a da uopšte nisu pojedinačno ispitali i obrazložili slučaj za svakog studenta ponaosob, niti su odgovorili na žalbene navode visoke škole.

Konačnom odlukom Vrhovnog suda otklonjena je dilema u vezi sa regularnošću studija na “Prometeju”, a stečena zvanja i diplome diplomiranih inženjera saobraćaja potvrđene su kao pravno valjane.

Srpskainfo

Zimsko računanje vremena počinje noćas u 3.00 časa pomjeranjem kazaljki na časovnicima jedan čas unazad.

Ovaj režim će trajati do 28. marta 2027. godine, kada počinje ljetno računanje vremena.

BiH i Srbija prate standardno centralno evropsko vrijeme, dok se tokom ljetnjeg perioda koristi centralno evropsko ljetnje vrijeme. Ova praksa je usklađena sa većinom evropskih zemalja.

EU još nije ukinula sezonsko pomjeranje časovnika, iako je Evropski parlament podržao tu izmjenu još 2019. godine.

Zemlje članice EU nisu uspjele da se usaglase u vezi sa tim da li bi ljetno ili zimsko vrijeme trebalo da postane trajni standard, pa je primjena ove odluke odgođena do daljeg.

Sve češće se govori o porastu teških oboljenja, uključujući kancerogene bolesti, a kao jedan od mogućih faktora rizika stručnjaci i građani navode zagađenje životne sredine – od vazduha i vode do zemljišta i hrane.
Posebnu pažnju privlači upotreba pesticida i drugih hemijskih preparata u poljoprivredi, ali i pitanje kontaminacije zemljišta i podzemnih voda u područjima u kojima se nalaze industrijska postrojenja i rudnici.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da se ne može svako oboljenje automatski povezati sa zagađenjem, niti se na osnovu pojedinačnih slučajeva može utvrditi uzročno-posljedična veza.
Pesticidi mogu biti problem ako se koriste nepravilno
Nerijetko se mogu čuti priče o korištenju herbicida za uništavanje korova oko kuća, bašta i njiva, umjesto mehaničkog uklanjanja.
Problem nastaje ukoliko se hemijska sredstva koriste suprotno uputstvima, u neodgovarajućim količinama ili na mjestima gdje postoji opasnost od dospijevanja u zemljište i podzemne vode.
Slična opasnost postoji i kod pesticida koji se koriste u proizvodnji voća i povrća. Nepravilna primjena može dovesti do toga da ostaci aktivnih supstanci ostanu na ili u proizvodima.
Zbog toga je posebno važno poštovati propisane doze, rokove između tretiranja biljaka i berbe, kao i pravila o tome koji preparat se smije koristiti za određenu kulturu.
Poljoprivrednici i stručna lica, međutim, odbacuju tvrdnje da se pesticidi u domaćoj poljoprivredi koriste potpuno nekontrolisano.
Na manju upotrebu hemijskih preparata, između ostalog, utiču veća informisanost proizvođača, njihova edukacija, ali i visoke cijene pesticida.
Inspekcije kontrolišu voće i povrće
Iz Inspektorata Republike Srpske navode da se obavljaju redovna uzorkovanja voća i povrća sa domaćih parcela, u skladu sa programom resornog ministarstva.
Kontrole imaju za cilj da utvrde prisustvo i količinu ostataka pesticida u i na hrani.
Prema navodima dr Vesne Gojković Cvjetković, vanrednog profesora za oblast hrane i pića sa Tehnološkog fakulteta u Zvorniku, za ovu godinu planirano je uzimanje više od 400 uzoraka.
Do sada je u maloprodaji uzeto oko 170 uzoraka, dok je direktno od poljoprivrednih proizvođača, na njivama, uzeto oko 150 uzoraka različitih vrsta voća i povrća.
Prema dosadašnjim laboratorijskim analizama, kako je navedeno, nije bilo negativnih uzoraka ni iz domaće proizvodnje niti iz maloprodaje.
Kontrole se, osim na pesticide, rade i na druge potencijalne kontaminante, uključujući teške metale.
Ipak, postoji ograničenje koje nije moguće zanemariti.
Nijedna kontrola ne može obuhvatiti svaku pojedinačnu seriju hrane koja se nalazi na tržištu.
Stručnjaci upozoravaju i na porijeklo hrane
Proizvođači bi, prema preporukama stručnjaka, trebalo da vode računa o porijeklu sirovina koje koriste.
To podrazumijeva da znaju od koga su sirovine nabavljene, da posjeduju potrebnu dokumentaciju o njihovom prethodnom tretiranju i da, tamo gdje postoji rizik, povremeno obavljaju laboratorijske analize.
Poseban oprez potreban je kod sirovina koje potiču sa područja na kojima postoji mogućnost kontaminacije zemljišta ili vode.
Upravo zbog toga pitanje bezbjednosti hrane nije samo pitanje pesticida. U životnu sredinu mogu dospjeti i drugi kontaminanti, uključujući teške metale, posebno u blizini industrijskih i rudarskih područja.
Koliko hemikalija zaista unosimo u organizam?
Ljekari upozoravaju da prisustvo štetnih hemijskih materija u hrani nije bezazleno, posebno ukoliko se organizam njima izlaže duži period.
Međutim, kada je riječ o konkretnim oboljenjima, potrebno je biti oprezan sa zaključcima.
Na razvoj raka i drugih teških bolesti mogu uticati brojni faktori – genetika, životne navike, starost, pušenje, alkohol, profesionalna izloženost određenim materijama, zagađenje vazduha i drugi faktori.
Zato činjenica da je određena hemikalija pronađena u životnoj sredini ne znači automatski da je upravo ona izazvala određeno oboljenje.
Najveći problem ostaje ono što ne možemo kontrolisati
Zakonska procedura i sistem kontrole postoje, ali ostaje pitanje koliko se oni dosljedno primjenjuju u svakom pojedinačnom slučaju i da li su kontrolnim organima dostupni baš svi proizvođači i sve sirovine koje ulaze u lanac ishrane.
Rezultati dosadašnjih kontrola u Republici Srpskoj, prema dostupnim navodima, ne pokazuju problem sa nedozvoljenim ostacima pesticida u analiziranim uzorcima.
Ipak, to ne znači da rizik ne postoji.
Koliko štetnih materija zaista unosimo hranom, vodom i vazduhom i kakav je njihov dugoročni uticaj na zdravlje, pitanje je na koje se ne može odgovoriti samo na osnovu pojedinačnih analiza.
Zbog toga odgovornost nije samo na inspekcijama i institucijama. Jednako važni su edukacija proizvođača, pravilna upotreba pesticida, kontrola zemljišta i vode, ali i kontinuirano laboratorijsko praćenje hrane.
Jer ono što danas završi u zemljištu ili vodi možda neće predstavljati problem samo danas – posljedice pojedinih zagađivača mogu se osjećati godinama, pa i decenijama.