Nakon što je u proteklih nekoliko godina pitanja poput zaštite demokratskih standarda, vladavine zakona i ljudskih prava stavila u prvi plan, Evropska komisija namjerava u narednom koraku ove oblasti pretočiti u čvrsti budžetski okvir.

Naime, u planovima koji će ovih dana biti objavljeni za naredni budžetski period EU od 2028. do 2034 težak najmanje 1,2 hiljade milijardi evra, planirano je da se zemljama članicama koje budu nazadovale u ovim oblastima uskrate sredstva iz budžeta, što je prvi put da se Brisel odlučuje na ovakav korak.

I do sada novac iz Brisela je uskraćivan Mađarskoj zbog njenog nazadovanja u ovim oblastima, ali sada će, ako prijedlog Komisije prođe, ovi uslovi biti direktno ugrađeni u tekst zakona, što bi, kako pišu briselski mediji, zemljama poput Mađarske moglo uskratiti desetine milijardi evra sredstava. Podsjećanja radi, više od 40 odsto budžeta Mađarske ovisno je o EU finansiranju.

Ova namjera Komisije odraziće se i na zemlje našeg regiona, jer je teško očekivati da će Komisija kažnjavati vlastite članice, a da će gledati kroz prste zemljama kandidatima.

Briselski “Politico”, na primjer, piše da su vidjeli finski tekst u vezi s komentarima oko novog budžeta, u kojem se insistira da se restrikcije moraju odnositi na sve programe, što logično znači i na programe za zapadni Balkan.

Kako piše ovaj list, Komisija želi da prekine sa sadašnjim rješenjima da pojedine zemlje članice kojima su uskraćena neka sredstva preusmjere sredstva s drugih stavki.

Ako je ovo tačno, to znači da će veza između novca i poštovanja vladavine prava biti eksplicitno navedena kao uslov za novac.

Nekoliko zemalja EU, posebno onih s najdubljim džepovima, odnosno koje najviše doprinose budžetu EU, podržalo je jačanje veze između vladavine prava i finansiranja u svojim podnescima Komisiji prije prijedloga budžeta. Nakon njegovog objavljivanja, zemlje članice će započeti međusobne pregovore o konačnom tekstu, koji neće biti poznat najranije do 2027. godine.

Iako se novi principi počinju primjenjivati tek za tri godine, može se očekivati da će se ove ideje početi primjenjivati i ranije.

Zapadni Balkan je već iskusio dio novih postroženih kriterijuma kroz Plan rasta. BiH nije dobila sredstva jer nije predala plan reformi, a u ranijem periodu novac se često davao “na lijepe oči”, bez striktne provjere kako će se sredstva iskoristiti. Sudeći prema namjerama Brisela, sadašnja već postrožena pravila u vezi s ovim sredstvima iz Plana rasta će dodatno biti opterećena uslovljavanjima koja se odnose na vladavinu prava, temeljna prava i očuvanje demokratskih standarda.

BiH već zaostaje za susjednim zemljama, posebno Crnom Gorom, koja će, kako sada stvari stoje, biti naredna, a možda i zadnja, zemlja koja će postati članica EU.

Dok vlast Republike Srpske ponižava institucije i zanemaruje sudbinu građana, više od 600 porodica godišnje napusti Republiku Srpsku, a najavljena strategija demografske obnove i dalje ostaje mrtvo slovo na papiru.

Izjavila je ovo narodni poslanik PDP-a, Mirna Savić Banjac.

-Dok prodaju institucije Republike Srpske, dok ponižavaju Narodnu skupštinu da bi spasili sebe, dok se ponašaju kao da su vladari, a narod njihovi robovi, ne rade ništa da se pobrinu da naroda i dalje ima. Godišnje 600 porodica napusti Republiku Srpsku, ali ih to ne zabrinjava, jer u svojoj dugogodišnjoj vladavini nisu donijeli krovni dokument, niti bilo kakvu ozbiljnu strategiju koja bi do sada dala neke rezultate- kaže Savić Banjac i dodaje:

-Njihova politika se zasniva na tome da je potrebno sve koji ne misle kao oni proglasiti izdajnicima, a odgovornu nacionalnu politiku vode samo prema sebi lično. Kada će Strategija demografske obnove, koja je najavljena u ekspozeu premijera Viškovića, ugledati svjetlost dana, ne zna se. Zna se samo da se posebne sjednice održavaju na sedmičnom nivou kada su u pitanju potkusurivanja sa njihovim dugogodišnjim bošnjačkim partnerima, a u svakom okršaju postaju bogatiji, a narod siromašniji- jasna je Savić Banjac.

Među “patriotama, izdajnicima, kupljenim, prodanim, preletačima, galamdžijama, borcima, dezerterima, dječurlijom” i ko zna kojim još nepobrojanim frazama kojim se narodni poslanici redovno časte, ne možemo da ne spomenemo da u Narodnoj skupštini RS sjede i “ćutolozi”, odnosno poslanici koji u prethodne dvije i po godine, od kada je konstituisan aktuelni 11. saziv parlamenta, nisu progovorili ni jednu jedinu riječ.

A nije ih malo.

Prema podacima koji su “Nezavisnim novinama” dostavljeni od strane Narodne skupštine Republike Srpske, od novembra 2022. godine pa zaključno sa 30. junom 2025. godine, pet narodnih poslanika nijednom se nije javilo za diskusiju na sjednicama, iako ih je u pomenutom periodu održano čak 36 – 14 redovnih i 22 posebne sjednice.

Među njima su tri poslanika SNSD-a, Radojica Vidović, Nina Bukejlović i Milan Dakić.

Zanimljivo za Dakića jeste da je poslanički mandat dobio kao kandidat Demosa, a “ćutologiju” iz te stranke uspješno je nastavio i u klupama SNSD-a.

Preostalih dvoje poslanika koji su se pokazali i više nego dobri u ćutanju su Nikolina Šljivić i Predrag Nešić, koji predstavljaju DNS.

A vjerovatno nikoga od njih ova činjenica nije mnogo ni pogodila, pogotovo što, diskutovali ili ne, plata ide redovno, i to ona od po nekoliko hiljada maraka svakog mjeseca.

Uz njih petoro, kažu podaci iz parlamenta Srpske, postoje još dva poslanika koja do kraja juna ove godine nisu iskoristila pravo za diskusiju na skupštinskim zasjedanjima.

To što njih nismo stavili u prvi plan sa gorenavedenim poslanicima, leži u činjenici da su Miodrag Mišić i Boris Šljivić u skupštinske klupe sjeli tek 2025. godine.

Mišić je postao narodni poslanik 25. februara ove godine, umjesto Aleksandra Subotića iz SNSD-a, dok je Šljivić zakletvu položio 20. maja, tako da ni jedan ni drugi nisu imali pretjerano prilika za diskusiju, jer ni sjednice NS RS nisu održavane tako često.

“Ćutologija” u najvišem zakonodavnom domu Republike Srpske nije nešto što je nepoznato.

“Prije nekoliko godina, u jednom od ‘istorijskih saziva’ Narodne skupštine Srpske, kao dio tadašnje koalicije ‘Domovina’, sjedila je i Ivana Lovrić, koja za četiri godine nije progovorila niti jednu jedinu riječ, nije uputila nijedno poslaničko pitanje, nije imala nijednu repliku. Radio sam na kraju njenog mandata intervju s njom i kada sam je pitao zašto se ama baš nijednom nije javila, ona je rekla ‘kako drži do svoje riječi’. I to je otprilike to. Tri hiljade su tri hiljade puta četiri godine. I one liježu na račun govorili vi ili ne, diskutovali ili ćutali”, kaže za “Nezavisne novine” novinar Goran Dakić.

A prateći šta se sve dešavalo u Narodnoj skupštini RS u prethodne dvije i po godine, Dakić smatra da je nekad ćutanje zakon.

“Lakše je nimalo ne raditi nego raditi sasvim malo. Sa druge strane, kad čujete kako pričaju ovi koji ‘imaju’ šta reći, onda shvatite da bi najbolje bilo kada bi svi redom ćutali”, ističe Dakić.

Ali, “ćutolozi” u Narodnoj skupštini RS nisu neko ko je tek tako tu, već neko ko ima veoma važnu i vidljivu ulogu.

“Oni su odani ‘dizači ruku’ kada treba da se podrže stranački interesi”, kaže Mladen Bubonjić, komunikolog.

Takvi ljudi, koliko god to čudno zvučalo, ovdje su i te kako traženi.

“Na izborne liste se nerijetko stavljaju odani ‘klimači glavom’, a ne ljudi koji, kada uđu u parlament, diskutuju o najvažnijim problemima i zastupaju interese svojih glasača. Naravno, postavlja se i pitanje šta su interesi glasača, uzevši u obzir da isti ti poslanici sa sobom nose i određeni broj ‘sigurnih glasova’, tako da je često u pitanju obostrani interes – i stranka dobija glasove, i poslanik mjesto u parlamentu, a glasači su ionako samo broj i stranački alat za dobijanje glasova”, navodi Bubonjić za “Nezavisne novine”.

Uz poslanike koji se dosad nisu udostojili diskutovati o najvažnijim društvenopolitičkim pitanjima, red je da spomenemo ko je bio najagilniji.

Nebojša Vukanović, predsjednik Kluba poslanika Za pravdu i red, poslanik je koji je u aktuelnom sazivu Narodne skupštine RS imao ubjedljivo najviše diskusija, poslaničkih pitanja, replika, prijedloga.

Ipak, njegov način nastupanja u najvišem zakonodavnom domu Srpske nerijetko ga je koštao, pa je, kako je za “Nezavisne novine” rečeno iz Narodne skupštine RS, on poslanik kome je najviše puta izrečena mjera opomene, oduzimanja riječi i udaljenja sa sjednice.