Connect with us

Društvo

ŠPANIJA VEĆ ODOBRILA! Da li je rješenje da se u BiH uvede kraća radna sedmica?

Španija je prije nekoliko dana odobrila zakon kojim se skraćuje radna nedjelja sa 40 na 37,5 radnih sati.

Jolanda Dijaz, ministrica rada Španije, rekla je da se ovim modernizuje svijet rada i pomaže se ljudima da budu malo srećniji.
Kako su naveli tamošnji mediji, 12,5 miliona radnika u privatnom sektoru sa punim i djelimičnim radnim vremenom imaće koristi od smanjenja, za koje se očekuje da će poboljšati produktivnost i smanjiti izostajanje s posla.
Dijazova je navela da se ova mjera već primjenjuje na državne službenike i neke sektore, te će uglavnom uticati na maloprodaju, proizvodnju, ugostiteljstvo i građevinsku industriju.

Španija nije jedina zemlja koja je pokrenula ovo pitanje ili ga planira pokrenuti.

Od zemalja u regionu, Crna Gora razmatra uvođenje sedmočasovnog radnog vremena.

Ovo je jedno od predizbornih obećanja Milojka Spajića, premijera Crne Gore, u okviru njegovog ekonomskog programa koji predviđa i rast plata i penzija.

Island je prije pet godina radnu nedjelju skratio sa 40 na 36 sati.

O ovom razmišljaju i zemlje poput Njemačke, Portugala i Ujedinjenog Kraljevstva, koje su pokrenule ili će pokrenuti pilot-projekte.

Belgija je postala prva zemlja članica Evropske unije koja je donijela Zakon o četvorodnevnoj radnoj nedjelji za sve koji to žele.
Ipak, svi oni koji rade u Belgiji, a žele da rade četiri dana sedmično, moraju da zbiju isti ukupni broj radnih sati u manje dana.

Pitali smo ekonomiste da li je ovako nešto moguće u Bosni i Hercegovini te da li bi to dovelo do veće produktivnosti radnika.

Admir Čavalić, ekonomista i predsjednik Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, kazao je za “Nezavisne novine” da istraživanja pokazuju da sve više radnika želi nematerijalne kompenzacije, odnosno da žele što više slobodnog vremena.

“Ovo ne mora značiti da bi došlo do pada produktivnosti. Idealno bi bilo da se eksperimentiše na nivou privrede. Tako je radila i Španija, i niz zemalja. Ukoliko se oni pokažu kao dobri u smislu produktivnosti, to je dobro i za radnike i za poslodavce, i za samu privredu. Ipak, ovim bi se trebala dati sloboda radniku da, ako želi, radi prekovremeno, da to može sam odlučiti, te da za to bude plaćen”, istakao je Čavalić.

Na pitanje da li je moguće da se u narednom periodu ovo implementira u BiH ili jednom od entiteta, Čavalić odgovara da je trenutno najbliže tome da se pauza integriše u radno vrijeme u FBiH izmjenom Zakona o radu.

“To je ipak samo ideja i nije to, ali indirektno je slično ovome”, dodaje Čavalić.

Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, rekao je da već duže vrijeme postoje inicijative za skraćenje radne nedjelje, kako u zemljama EU, tako i u zemljama regiona.

“Ideja koja stoji iza ovog prijedloga je pokušaj pronalaska balansa između privatnog i poslovnog života, što bi se pozitivno odrazilo na motivaciju i produktivnost. Interesantno je iskustvo Islanda, koji je sproveo projekat smanjenja radne nedjelje na 35-36 sati bez smanjenja zarada. Na osnovu naknadnih istraživanja, pokazalo se da je produktivnost ostala ista ili je čak poboljšana. Island je imao iznadprosječan privredni rast. To se pripisuje smanjenju stresa na poslu i rastu dobrobiti za samoga radnika. Poučeni ovim iskustvom, možemo zaključiti da bi i u drugim zemljama, uključujući i našu, smanjenje radne nedjelje moglo imati slične efekte”, naglasio je Mlinarević.

Iz Udruženja poslodavaca FBiH su se oglasili povodom inicijative da se u radno vrijeme radnika uračuna i pauza, rekavši da bi usvajanje ove inicijative predstavljalo novo, dodatno opterećenje za poslodavce.

“Takva inicijativa, usvojena bez prethodnog konsultovanja sa socijalnim partnerima, predstavljala bi ozbiljan presedan u socijalnom dijalogu i direktan novi udar na poslovno okruženje”, naveli su poslodavci.
BL PORTAL

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Čeka nas tmurna nedjelja

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH se prije podne na sjeveru i zapadu očekuje oblačno vrijeme, povremeno sa kišom, pljuskovima i grmljavinom, a u drugom dijelu dana će se razvedriti.

Pljuskovi će ponegdje biti jači uz jak vetar, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Na jugu i istoku biće sunčano u prvom dijelu dana, ali se poslije podne očekuje premještanje padavina na istok.
Jutarnja temperatura vazduha od tri do 10, u višim predjelima od nula, a maksimalna dnevna od 18 do 24, u višim predjelima od 14 stepeni Celzijusovih.

Duvaće umjeren zapadni i jugozapadni vjetar, pri pljuskovima povremeno jak.

Nastavi čitati

Društvo

POTREBNA POMOĆ ZA LIJEČENJE: Dječak ima 4 tumora na mozgu, jedan na obrvi

Dječak Seudin Husić ima četiri tumora na mozgu i jedan na obrvi, sakuplja se pomoć za liječenje

Udruženje građana “Humanitas” provodi humanitarnu akciju za liječenje Seudina Husića (11) iz Kalesije, dječaka koji se suočava s teškom dijagnozom četiri tumora na mozgu i jednim na obrvi.

Seudinova majka Amira Mujdanović je zatražila pomoć jer je jedina nada za ozdravljenje liječenje u Turskoj.

Zahvaljujući saradnji UG Humanitas i turskih ljekara, utvrđeno je da je za prvu fazu liječenja potrebno prikupiti 126.457,75 KM. Taj iznos pokriva troškove liječenja, bolničkog smještaja, avionskih karata, putnih isprava i osnovnih potreba za dječaka i njegovu majku.

Svi koji žele pomoći, mogu to učiniti na sljedeće načine:

Pozivom na humanitarni broj 17150 donirate dvije KM (dostupno za korisnike Mtel, BH Telecom i HT Eronet), prenosi Klix.

Uplatom na račun UG Humanitas: 5551000062303262 “Nova Banka” a.d. Banja Luka

Putem PayPal aplikacije: paypal@humanitas.ba

Nastavi čitati

Društvo

Naftaši se “OPEKLI”, pa sad rade kako treba: Benzinske pumpe u Srpskoj POBOLJŠALE KVALITET GORIVA

Paprene kazne, koje su vlasnici benzinskih pumpi u Srpskoj proteklih godina plaćali zbog napravljenih propusta, osvijestile su naftaše, kod kojih ove godine, za razliku od lani, kada su platili ceh od 675.000 KM, nisu utvrđena odstupanja u kvalitetu goriva.

URepubličkoj upravi za inspekcijske poslove, koja je lani uradila 2.299 laboratorijskih analiza i u 27 slučajeva utvrdila nepravilnosti, rekli su da su za četiri mjeseca ove godine, kada je prvi put u Srpskoj na provjeri bio i tečni naftni gas, uzeta 564 uzorka, od kojih su svi bili uredni.

– Svih 27 neusaglašenih uzoraka goriva po BAS standardima lani se odnosilo na dizel goriva – istakli su u Inspektoratu Republike Srpske.

Podsjetili su da se u slučajevima kada je analizom dokazano odstupanje u kvalitetu goriva izriču novčane kazne koje iznose 20.000 KM za pravno lice i 5.000 KM za odgovorno lice u pravnom licu.

– Lani su po tom osnovu izrečene kazne u iznosu od 675.000 KM. Broj neusaglašenih uzoraka u prošloj godini u skladu je sa višegodišnjim prosjekom – kazali su u Inspektoratu RS.

U praksi se pokazalo da se, kako su naveli, odstupanja najčešće odnose na sniženu tačku paljenja, do čega dolazi usljed miješanja malih količina benzina sa dizelom pri istakanju goriva na benzinskim pumpnim stanicama. Usljed nepažnje zaostali benzin u ispusnom cjevovodu cisterne i u seperatoru može da snizi tačku paljenja dizel goriva, piše Glas Srpske.

Kontrolu kvaliteta goriva koja se prometuju na benzinskim pumpnim stanicama vrši tehnička inspekcija u skladu sa Programom utvrđivanja usklađenosti kvaliteta tečnih naftnih goriva. Kontrola usklađenosti kvaliteta tečnih naftnih goriva vrši se za dva perioda, ljetni i zimski – objasnili su u Inspektoratu.

Kontinuiran rad tehničke inspekcije rezultirao je time da su broj neurednih uzoraka i utvrđena odstupanja od propisanih graničnih vrijednosti simbolični i da je gorivo na pumpama u Srpskoj, tvrde u Inspektoratu, u skladu sa važećim propisima.

Predsjedavajući Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima pri Privrednoj komori RS Đorđe Savić kazao je da kvalitet na pumpama nikad nije ni bio sporan, te da su zbog sitnih odstupanja, koja ne mogu da nanesu štetu nijednom motoru, plaćali veliki ceh.

– Problem je u tome što su se ranije uglavnom u istoj cisterni prevozile velike količine kako benzina, tako i dizela. Ukoliko se desi da je prilikom prevoza veće količine dizela ostalo nekoliko litara benzina na stijenkama cisterne, koja je prethodno prevozila taj naftni derivat, doći će do narušavanja tačke paljenja – rekao je Savić.

Dodao je da je visina kazni, koje su trgovci naftom plaćali prethodnih godina, dovela do toga da budu oprezniji i od prevoznika traže da svaka cisterna vozi posebno gorivo.

Edukacija
S ciljem daljeg eliminisanja odstupanja na koja analize ukazuju, najveću ulogu, kako su istakli u Inspektoratu, imaju sami dobavljači.

– Edukacijom svojih radnika koji vrše prevoz i istakanje tečnih naftnih goriva, oni će i sebe zaštititi od potencijalnih kazni koje u ovim slučajevima nisu male – rekli su u Inspektoratu.

Nastavi čitati

Aktuelno