Connect with us

Svijet

LAVROV “Dejtonski sporazum PRIMJER SABOTAŽE rezolucije Savjeta bezbjednosti UN”

Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov izjavio je da situacija sa rezolucijama Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, koje su prema Povelji UN obavezne da se sprovode, nije baš najbolja, kao i da smo svi svjedoci sabotaža odluka o rješavanju „kosovskog pitanja” i Dejtonskog sporazuma.

On je to napisao u autorskom tekstu objavljenom na sajtu Ministarstva spoljnih poslova Rusije, govoreći o inicijativi generalnog sekretara UN Antonija Gutereša o ponovnom pokretanju globalne saradnje.

„Ali o kakvoj globalnoj saradnji možemo da govorimo kada je Zapad pogazio sve one ‘nepromjenjive vrijednosti’ globalizacije o kojima se tolike godine govori sa svih platformi, ubjeđujući nas da će svima obezbijediti jednak pristup prednostima moderne civilizacije. Gdje je nepovredivost imovine, pretpostavka nevinosti, sloboda govora, pristup informacijama, poštena konkurencija na tržištima po jasnim i stabilnim pravilima?” zapitao se Lavrov.

On se zapitao i da li je zaista vrijeme da se govori o globalnoj saradnji u trenutku kada sve akcije Zapada u svjetskoj ekonomiji ukazuju na to da se Sjedinjene Američke Države i njihovi sateliti jednostavno boje poštene konkurencije.

„Došlo je do toga da Zapad želi i same UN da pretvori u instrument za sprovođenje vlastitih sebičnih ciljeva. Ako generalni sekretar poziva na ‘resetovanje’ globalne saradnje, onda sekretarijat treba da promoviše objedinjavajuće ideje, ponudi opcije za kompromis, a ne da izmišlja izgovore za uvođenje narativa korisnih Zapadu u rad UN,” smatra on.

On je istakao i da nije kasno da se UN udahne novi život. Ali to ne može da se učini uz pomoć samita i deklaracija odvojenih od stvarnosti, već kroz vraćanje povjerenja na osnovu statutarnog principa – suverene jednakosti svih država.

„Za sada se to ne dešava. Povjerenje je narušeno, uključujući i djelovanje Zapada, kao što je stvaranje, zaobilazeći UN, uskih formata pod njegovom kontrolom za rješavanje ozbiljnih, pa čak i sudbonosnih pitanja,” rekao je on.

Lavrov je naglasio da je najupečatljiviji primjer toga skoro osamdesetogodišnje oduglovlačenje sprovođenja konsenzusnih rezolucija o stvaranju nezavisne palestinske države koja bi trebalo da koegzistira u miru i bezbjednosti sa Izraelom.

„Za terorističke akte 7. oktobra 2023. godine, čije su žrtve bili Izraelci, nema i ne može da bude opravdanja. Istovremeno, svi koji još imaju saosjećanje ogorčeni su činjenicom da se ta tragedija koristi za masovno kolektivno kažnjavanje Palestinaca, koje se pretvorilo u humanitarnu katastrofu bez presedana. Ubijanje palestinskih civila američkim oružjem mora odmah da se okonča. Mora da se osigura isporuka humanitarnih zaliha u Pojas Gaze i organizuje obnova infrastrukture. I što je najvažnije, potrebno je garantovati implementaciju legitimnog prava Palestinaca na samoopredjeljenje i omogućiti im — ne riječima, već djelima, ‘na terenu’ — da stvore teritorijalno kontinuiranu i održivu državu,” napisao je Lavrov.

Po pitanju Libana, Lavrov je naveo da je „nehumani napad” na tu zemlju samo primjer kako se terorističke metode koriste za postizanje političkih ciljeva, zbog čega je taj zločin potrebno istog trenutka istražiti.

Istakao je i da vlasti SAD ni na koji način nisu osudile kopnenu invaziju Izraela na Liban, čime je stavljeno do znanja da Vašington zapravo ohrabruje svog saveznika da proširi zonu vojnih operacija.

„Još jedan vriskajući primjer terorističkih metoda kao sredstva za postizanje političkih ciljeva je nehuamni napad na Liban pretvaranjem civilne tehnologije u smrtonosno oružje. Ovaj zločin mora odmah da se istraži. Ali već je nemoguće zanemariti brojne objave u medijima, uključujući Evropu i SAD, koje ukazuju na ovaj ili onaj način umiješanosti Vašingtona i barem svijesti o pripremi terorističkog napada,” rekao je on.

Prema njegovim riječima, tragični i neprihvatljivi događaji u arapsko-izraelskom sukobu, u Libanu, Jemenu, Crvenom moru i Adenskom zalivu, Sudanu i drugim „vrućim tačkama” u Africi odražavaju neospornu činjenicu: sigurnost može biti ili jednaka i nedjeljiva za sve, ili neće postojati ni za koga.

Istovremeno, dodao je on, Zapad ne samo da se ne sjeća „globalne saradnje” koju zagovara generalni sekretar UN-a, već otvoreno u svojim doktrinarnim dokumentima oštro optužuje Rusiju, Kinu, Bjelorusiju, Sjevernu Koreju i Iran da stvaraju prijetnje njegovoj dominaciji.

„Proglašen je cilj nanošenja ‘strateškog poraza’ Rusiji: gotovo onako kako su planirali London i Vašington u maju 1945. godine, kada su razvijali (a to je bilo i prije kraja Drugog svjetskog rata) operaciju ‘Nezamislivo’ za uništenje SSSR-a,” rekao je on.

Govoreći o Ukrajini, Lavrov je naveo da se ta zemlja pretvorila u terorističku državu koja već 10 godina teroriše ne samo sopstvene građane, već i građane van njenih granica, a Zapad, uprkos svemu tome, nastavlja da podržava Kijev i da ulaže u Ukrajinu ogromna sredstva.

„Vrijedi li uopšte govoriti o besmislenosti i opasnosti ideje da se borba protiv jedne nuklearne zemlje poput Rusije vodi do pobjede? Ništa manje besmislene nisu ni tvrdnje zapadnih mentora Kijeva da je jedini put mirnog rješenja ukrajinskog konflikta takozvana formula Zelenskog. Braneći taj ultimatum, Zapad se bez ikakvog stida poziva na povelju UN, zahtijevajući da se osigura teritorijalni integritet Ukrajine,” dodaje Lavrov, prenosi Sputnjik.

Osvrćući se na nedavno održanu Generalnu skupštinu UN u Njujorku i forum pod nazivom „Samit budućnosti,” Lavrov je ocijenio da Zapad želi da pretvori platformu Ujedinjenih nacija u instrument za propagiranje svojih koristoljubivih namjera, iako još uvijek nije kasno da se toj organizaciji udahne novi život.

„Ali to se ne može učiniti uz pomoć samita i deklaracija koje nemaju veze sa realnošću, već kroz vraćanje povjerenja po principu suverene ravnopravnosti svih država. Za sada se to ne dešava,” ističe on.

Svijet

MILIJARDE PRONAĐENE ZAKOPANE U ŠUMAMA: Na meti Orbanov ministar, neviđeni politički potres u Mađarskoj

Mađarske istražne službe zaplijenile su više od 6 milijardi forinti u akciji protiv bivšeg ministra Mikloša Seštaka.

Mađarske istražne službe pronašle su i zaplijenile više od šest milijardi forinti u različitim valutama, uključujući novac zakopan u šumama, sakriven u poljoprivrednim objektima, skladištima i stambenim nekretninama, kao i u sefovima na tajnim lokacijama.

Velika akcija sprovedena je u okviru istrage protiv Mikloša Seštaka, bivšeg ministra nacionalnog razvoja u vladi nekadašnjeg mađarskog premijera Viktora Orbana, a povodom ovog slučaja oglasio se i mađarski premijer Peter Mađar.

Prema saopštenju Nacionalne kancelarije za povraćaj i zaštitu imovine (NVVH), istražitelji su tokom akcija 12. i 13. novembra pronašli ukupno 5.071.632.000 forinti, 2.658.350 evra i 1.257.100 američkih dolara.

Operacije su sprovedene na više lokacija širom zemlje, uključujući Budimpeštu i županije Pešta, Bekeš i Nogrаd.

Kako je navedeno u saopštenju, velike količine gotovine pronađene su zakopane u šumama, skrivene u poljoprivrednim i skladišnim objektima, kao i u jednoj stambenoj nekretnini.

Dio novca čuvan je u skupocjenom sefu na skrivenoj lokaciji.

Cjelokupan zaplijenjeni novac predat je Mađarskoj državnoj riznici, a u akciji su učestvovali i pripadnici Nacionalnog istražnog biroa, policije za brze intervencije i Nacionalne poreske i carinske uprave.

Oglasio se i Peter Mađar

Mađarski premijer Peter Mađar reagovao je na pronalazak ogromne količine novca, poručivši da ovo zvanično označava kraj, kako je naveo, “mafije Fides-KDNP”.

Njegova izjava odnosi se na Fides, stranku Viktora Orbana, i Hrišćansko-demokratsku narodnu partiju (KDNP), koje su godinama činile vladajuću koaliciju u Mađarskoj.

Mađar je ovu zapljenu povezao sa slučajem bivšeg ministra iz Orbanove vlade, čime je istraga dobila i dodatnu političku dimenziju.

Ko je Mikloš Seštak i šta mu se stavlja na teret
Mikloš Seštak bio je ministar nacionalnog razvoja Mađarske od 2014. do 2018. godine, u vrijeme kada je Viktor Orban bio na čelu vlade. Član je KDNP-a i poslanik u mađarskom parlamentu.

Protiv njega se vodi istraga zbog sumnje na primanje mita i drugih krivičnih djela povezanih sa državnim poslovima i javnim nabavkama.

Prema navodima tužilaštva, postoji osnovana sumnja da su Seštak i Norbert Sivek, tadašnji direktor Mađarske državne agencije za upravljanje imovinom, između 2015. i 2018. godine preko posrednika primili više od 11 milijardi forinti nezakonite koristi od predstavnika kompanija koje su imale poslovne ugovore sa državnim prevoznikom Volanbus.

Istraga se, između ostalog, odnosi na sumnjive ugovore o pružanju usluga putničkog prevoza i nabavku autobusa.

Seštak je uhapšen u septembru, a sud mu je odredio pritvor, koji je kasnije produžen do 30. januara 2027. godine. Bivši ministar negirao je optužbe, tvrdeći da nije počinio nikakvo krivično djelo.

Pronalazak milijardi u gotovini predstavlja jedan od najznačajnijih događaja u dosadašnjoj istrazi, koja je usmjerena na moguće zloupotrebe tokom prethodne vlasti u Mađarskoj.

Nastavi čitati

Svijet

NE VJERUJU TRAMPU: Predstavnici EU i pet država članica ulaze u pregovore u Ukrajini

Evropa će poslati tim diplomata, koji čine predstavnici Evropske unije i pet pojedinačnih država, na sjledeću rundu pregovora o Ukrajini.

Ovo je potvrdio sinoć predsjednik Evropskog saveta Antonio Košta nakon samita u Dablinu posvećenog pronalaženju načina da se izbjegne isključivanje Evrope iz pregovora o okončanju rata u Ukrajini, koje predvode Sjedinjene Američke Države.

Antonio Košta je dodao da će Evropu na pregovorima predstavljati zvaničnici iz bloka 27 zemalja članica EU, kao i pet članica “Koalicije voljnih” koju čine Velika Britanija, Francuska, Njemačka, Italija i Poljska, prenio je AP.

– Moramo da djelujemo zajedno. Zato je neophodno da imamo tim i da nastupamo jednim glasom – rekao je on.

Agencija Rojters objavila je ranije, pozivajući se na više izvora, da su evropski lideri okupljeni na samitu u Dablinu juče dogovorili da Njemačka, Francuska, Italija, Poljska, Velika Britanija i predstavnici institucija Evropske unije učestvuju u razgovorima sa Sjedinjenim Američkim Državama, Rusijom i Ukrajinom.

Evropski lideri su zabrinuti da bi proces koji predvode SAD mogao da ih ostavi po strani, a Kijev učini ranjivim, dok Moskva i Vašington odlučuju o sudbini sukoba.

Evropski lideri takođe nemaju povjerenja u američkog predsjednika Donalda Trampa kada je riječ o pregovaranju u njihovo ime, nakon niza napetih sporova oko trgovine, Grenlanda, kao i sukoba u Iranu i Ukrajini, navodi AP.

Kako navodi agencija, evropski lideri su jedinstveni u želji da zauzmu mjesto za pregovaračkim stolom, ali pojavile su se nesuglasice oko toga da li bi Evropu trebalo da predstavlja jedna osoba, što je zahtijevala Rusija, a što bi, prema nagoveštajima, više odgovaralo i SAD, ili pak tim.

Zagovornici ideje o jednom izaslaniku, poput italijanske premijerke Đorđe Meloni, ističu da je odsustvo jedinstvenog evropskog glasa omogućilo pojedinim državama ili manjim grupama zemalja da vode “samostalnu” diplomatiju.

Nije odmah bilo jasno ko će predstavljati institucije EU, a u javnosti su se pojavile spekulacije da bi to mogli biti Košta ili visoka predstavnica EU za spoljne poslove Kaja Kalas, navodi AP.

Nastavi čitati

Svijet

OTKRIVEN UZROK NEZAPAMĆENE OBUSTAVE LETOVA U AMERICI: Svi avioni prizemljeni tokom noći, zemlja bila u vazdušnoj blokadi

Totalni vazdušni kolaps u Americi, najduži još od napada 11. septembra 2001. godine, otkazao je više od 6.600 letova i ostavio desetine hiljada putnika zarobljene na aerodromima.

Američka savezna uprava za vazduhoplovstvo (FAA) u petak je ukinula zabranu letenja u zemlji uvedenu zbog komunikacionog kvara u centrima za kontrolu vazdušnog saobraćaja, koji je izazvao haos na aerodromima i doveo do najduže nacionalne blokade od napada 11. septembra 2001. godine.

Ministar saobraćaja Šon Dafi rekao je da se američki vazdušni prostor ponovo otvorio u 20.15 časova po njujorškom vremenu, ali je upozorio da će se polasci nastaviti postepeno i da će avio-kompanijama trebati vremena da obnove normalno poslovanje.

“Biće sporo”, rekao je Dafi novinarima u Bijeloj kući.

Više od 6.600 letova je otkazano, a 8.600 je odloženo. Dodatnih 1.500 već je otkazano za nedjelju, prema podacima sajta FlightRadar24. Vazduhoplovni analitičari rekli su da bi četvoročasovno prizemljenje u čitavoj zemlji moglo da poremeti rasporede avio-kompanija u narednih nekoliko dana.

Zaglavljeni putnici
Dafi je rekao da su desetine hiljada putnika ostale zaglavljene na aerodromima širom zemlje.

Ovaj kvar je najnoviji i najdramatičniji znak opterećenja američkog sistema kontrole vazdušnog saobraćaja, koji pati zbog zastarjele tehnologije, opreme i komunikacionih problema, kao i nedostatka nekoliko hiljada kontrolora leta.

Dafi je rekao da su problemi počeli u 15.36 časova, kada su centri kontrole vazdušnog saobraćaja doživeli nestabilnost u radarskim i komunikacionim sistemima. Prekidači i ruteri koji prenose kritične podatke postali su preopterećeni i počeli da proizvode nedosljedne informacije, zbog čega je FAA obustavio polaske širom zemlje, naveo je on.

Dodao je da ni u jednom trenutku nisu potpuno izgubili radar ili komunikaciju, te da su uspjeli da bezbjedno pomognu pri slijetanju hiljada aviona.

Dafi je rekao da je neposredni problem riješen i da je letenje bezbjedno, ali je upozorio da je potrebna šira revizija zastarelog sistema kontrole vazdušnog saobraćaja kako bi se spriječili slični kvarovi.

50 milijardi dolara ulaganja u vazduhoplovstvo
Dafi je okrivio Kongres za neuspjeh u finansiranju novog sistema za koji je rekao da bi mogao da spriječi takve prekide i pozvao je na odobravanje 50 milijardi dolara za njegovu modernizaciju.

Ranije u petak, prije prekida rada sistema, Bijela kuća i Ministarstvo saobraćaja pozvali su Kongres da odobri 30,1 milijardu dolara za modernizaciju zastarjelih aerodroma i infrastrukture za kontrolu vazdušnog saobraćaja u zemlji.

“Imamo nevjerovatno zastario sistem kontrole vazdušnog saobraćaja”, rekao je Dafi. “Dajte nam sredstva da to popravimo”.

Markvejn Malin, ministar unutrašnje bezbjednosti, izjavio je da zasad “nema nikakvih dokaza” da je prekid rada sistema posljedica sajber napada ili nekontrolisanog sistema vještačke inteligencije, iako istražitelji nisu isključili nijednu od tih mogućnosti.

“Čini se da je uzrok tehničke prirode, ali istraga se nastavlja”, rekao je Malin.

Dodao je da na istrazi sa Ministarstvom unutrašnje bezbjednosti sarađuje i Agencija za nacionalnu bezbednost (NSA).

Jedina druga obustava vazdušnog saobraćaja na nacionalnom nivou nakon napada 11. septembra dogodila se u januaru 2023. godine, kada je Savezna uprava za vazduhoplovstvo (FAA) zaustavila domaće letove na otprilike 90 minuta.

Nastavi čitati

Aktuelno