Connect with us

Svijet

LAVROV “Rusija spremna za pregovore o Ukrajini, ali oni moraju da uzimaju u obzir REALNU SITUACIJU”

Moskva je spremna na pregovore o rješavanju situacije oko Ukrajine, ali oni treba da budu usmjereni na otklanjanje osnovnih uzroka krize i uzmu u obzir realnu situaciju na terenu, izjavio je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov u intervjuu za Sputnjik.

On je podsjetio da je ruske pristupe rješavanju sukoba oko Ukrajine jasno iznio predsjednik Rusije Vladimir Putin u svom obraćanju u ruskom Ministarstvu spoljnih poslova 14. juna, kao i na godišnjoj konferenciji za novinare 19. decembra.

– Radi se, između ostalog, o demilitarizaciji i denacifikaciji Ukrajine, obezbjeđivanju njenog vanblokovskog, neutralnog i nenuklearnog statusa, otklanjanju dugoročnih prijetnji bezbjednosti Rusije koje dolaze sa zapada, uključujući i širenje NATO-a. Kijev mora da preuzme konkretne obaveze da obezbijedi prava, slobode i interese građana koji govore ruski i, naravno, da prizna teritorijalne realnosti sadržane u Ustavu Ruske Federacije – naglasio je šef ruske diplomatije.

Komentarišući mogućnost uspostavljanja prekida vatre u Ukrajini, Lavrov je rekao da je on potreban Kijevu i Zapadu kako bi obezbijedili predah za jačanje potencijala Oružanih snaga Ukrajine.

– Sudeći po onome što vidimo i čitamo, Kijev i Zapad su počeli da razgovaraju o mogućnosti nekog prekida vatre i primirja kako bi dobili predah i za to vrijeme povećali vojni potencijal Oružanih snaga Ukrajine, a zatim obnovili napore za nanošenje “strateškog poraza” Rusiji. Naravno, to je put koji ne vodi nikuda i u to ne može biti sumnje – ocijenio je Lavrov.

On je ponovo podsjetio na pristupe Rusije za rješavanje sukoba oko Ukrajine.

Realizacija konkretnih predloga koje je formulisao šef države omogućiće da se okonča sukob i postignu sveobuhvatni, dugoročni, pravični i pravno obavezujući sporazumi. To je jedini način da se postigne trajni mir – naglasio je Lavrov.

Kako je naveo, nova, kao i stara, administracija u Vašingtonu ima sve načine da pokrene pregovore o ukrajinskom pitanju, ako bi htjela da okonča sukob u Ukrajini.

– Naravno, takve poluge imaju i nova i aktuelna administracija. Ali ona ove poluge treba da primjeni na sebe i svoje kijevske štićenike. Da je Vašington zaista želio da prekine sukob, prekinuli bi isporuke oružja Kijevu, zahtijevali od svojih satelita da slijede njihov primer i naredili svojim kijevskim marionetama da prekinu vatru, nastave pregovarački proces bez ikakvih uslova, poništavajući ukaz Zelenskog o zabrani pregovora sa rukovodstvomRusije – istakao je ruski ministar.

On je dodao da predaja druge partije lovaca F-16 Kijevu iz Kopenhagena izaziva dalju eskalaciju sukoba oko Ukrajine, primoravajući Rusiju da preduzme adekvatne mjere.

– Više puta smo upozoravali da pružanjem masovne vojne pomoći ukrajinskim nacistima, Danska, njeni pokrovitelji i saveznici, provociraju eskalaciju sukoba, prisiljavajući Rusiju da preduzima adekvatne mjere kako bi osigurala bezbjednost zemlje, uključujući i vojno-tehničke prirode – rekao je Lavrov.

Prema njegovim riječima, “sve vrste oružja koje zapadne zemlje isporučuju kijevskom režimu predstavljaju legitimnumetu i ruska vojska ih efikasno uništava”.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin iznio je 14. juna nove mirovne prijedloge za rješavanje sukoba u Ukrajini, koji predviđaju priznavanje statusa Krima, DNR, LNR, Hersonske i Zaporoške oblasti kao dijelova Rusije, utvrđivanje nesvrstanog i beznuklearnog statusa Ukrajine, njena demilitarizacija i denacifikacija i ukidanje antiruskih sankcija.

Ukrajinska strana je ovu inicijativu odbila. Međutim, kako je 4. decembra rekao portparol Kremlja Dmitrij Peskov, trenutno nema osnova za rusko-ukrajinske pregovore.

Related Topics:

Svijet

TRAMP “Moram lično da budem uključen u IZBOR NOVOG LIDERA IRANA”?

Američki predsjednik Donald Tramp rekao je da mora lično da bude uključen u izbor sljedećeg iranskog lidera.

Tramp je pojasnio da on mora da bude uključen u imenovanje, kao što je to bio slučaj sa Delsi Rodrigez u Venecueli.

Modžtaba Hamnei, sin pokojnog vrhovnog vođe Irana, preživio je američke i izraelske vazdušne napade na Iran u kojima je ubijen njegov otac ajatolah Ali Hamnei.

Sveštenik srednjeg ranga sa bliskim vezama sa elitnom Iranskom revolucionarnom gardom, tvrdolinijaš Modžtaba Hamnei, jedna je od najuticajnijih ličnosti u iranskom sveštenstvu i smatra se mogućim nasljednikom svog oca.

Iran još nije objavio ime novog vođe.

Nastavi čitati

Svijet

OPASNO UPOZORENJE IZ VOJNIH KRUGOVA! Americi ponestaje ključnih raketa

Bivši zamjenik načelnika američke vojske admiral Sendi Vajnfeld upozorio je danas da bi predsjednik SAD Donald Tramp mogao izgubiti ključnu „trku sa vremenom“ u ratu sa Iranom oko toga ko će prvi potrošiti ključne zalihe raketa.

„SAD bi mogle da ostanu bez zaliha presretača za nekoliko dana“, rekao je Vajnfeld u izjavi za britanski list „Tajms“.

Visoko odlikovani oficir i bivši mornarički pilot, koji je pomogao u snimanju filma „Top gan“, iznio je konkretne kritike američke kampanje u Iranu, rekavši da se generalno ne protivi toj misiji.

„Trenutno me brine sofisticirana municija za protivvazdušnu odbranu – Patrioti, rakete AMRAAM… Da li ih imamo dovoljno u trci protiv iranskog inventara dronova i balističkih raketa tipa Šahed? Kome će prvom ponestati? To je trka sa vremenom“, upozorio je on.

Pored toga, ukazao je na ekonomski problem potrošnje raketa od milion dolara za obaranje dronova koji koštaju 20.000 dolara.

„Zalihe se brzo smanjuju i moguće je da Patriot rakete nestanu prije nego što Iranu ponestane ‘šaheda’“, rekao je Vajnfeld.

Vajnfeld je takođe optužio Trampa da otežava posao američke vojske zbog nedostatka jasnoće oko ratnih ciljeva.

„Gotovo je nemoguće da vojska sprovede nešto tako, osim ako ne znate tačne ciljeve koje pokušavate da postignete. Iskreno, to je možda jedan od razloga zašto nemamo koalicione partnere osim Izraela. Mislim da ljude takođe muči kakva je pravna osnova za napad“, dodao je on i ocijenio da je Tramp „možda pokrenuo visokorizične napade na Iran kako bi povećao svoj opadajući rejting pred ključne srednjoročne izbore“.

Bivši vojni zvaničnik SAD istakao je da bi gubitak kontrole nad Kongresom mogao dovesti do prevremenog svrgavanja predsjednika sa funkcije putem postupka impičmenta.

„On preuzima rizike. Preuzima rizike od inflacije ako cijene nafte ostanu visoke. Rizikuje i sa svojom političkom bazom koja ga je zapravo izabrala na platformi koja je podrazumijevala antiratnu strategiju“, dodao je.

Kako je ocijenio, rat bi mogao da se završi „prije nego kasnije nekom vrstom nuklearnog sporazuma da bi se sačuvao obraz“.

„Jedan od načina na koji bi mogao da se zamisli kraj rata jeste da se Oman i Katar, koji su bliski Irancima, umiješaju i pregovaraju o nečemu, pri čemu će Trampu biti dozvoljeno da proglasi pobjedu prije nego što mu ponestane municije, a Iran bi pristao da ne obogaćuje i ne izvozi ništa što je već obogatio“, naveo je Vajnfeld.

Načelnik Združenog generalštaba vojske SAD general Den Kejn privatno je upozorio Trampa na ozbiljnu nestašicu zaliha presretača neposredno prije početka udara, što je značajno povećalo rizik za američko vojno osoblje.

Američke zalihe su već znatno iscrpljene zaštitom Izraela tokom prošlogodišnjeg 12-dnevnog rata sa Iranom i prodajom Ukrajini.

Kao odgovor na pisanje američkih medija o smanjenju zaliha, Tramp je u utorak uveče objavio na mreži „Trut soušl“ da SAD imaju „neograničeno oružje srednjeg i višeg ranga“ i da je „priča Volstrit žurnala netačna i sramotna“.

Centralna komanda američkih snaga (CENTCOM) saopštila je u srijedu da je Iran do sada lansirao više od 500 raketa i 2.000 dronova.

Vjeruje se da je Teheran imao značajne rezerve od 4.000 raketa kratkog i dugog dometa prije početka rata, kao i desetine hiljada dronova tipa „šahed“.

Vajnfeld je bio potpredsjednik Združenog generalštaba američke vojske od 2011. do 2015. godine, a obavljao je i funkciju predsjedavajućeg savjetodavnog odbora za obavještajne poslove od 2022. do 2025. godine.

Sredinom osamdesetih godina bio je i instruktor u Školi za lovačko naoružanje mornarice u San Dijegu u Kaliforniji, pod nadimkom „Top gan“. Dok je bio tamo, leteo je u nekim scenama iz vazduha u filmu „Top gan“ za „Paramaunt pikčers“.

Nastavi čitati

Svijet

IZNOS OD KOJEG SE VRTI U GLAVI! Kina povećava budžet za vojsku

Kina ponovo planira značajno povećati svoj vojni budžet, a prijedlog koji je predstavljen na Nacionalnom narodnom kongresu predviđa rast vojne potrošnje za sedam odsto, na oko 1,9 biliona juana, odnosno 275 milijardi dolara.

  • Kina povećava budžet za vojsku
  • Vojna potrošnja raste na 275 milijardi
  • Modernizacija vojske ključni cilj Pekinga
  • Pritisak na Tajvan dodatno pojačan
  • Čistke među generalima u kineskoj vojsci

Prošle godine budžet za odbranu porastao je za 7,2 odsto.

Kina ima drugi najveći vojni budžet na svijetu, odmah nakon SAD.

Kineski predsjednik Si Đinping od dolaska na vlast 2013. godine insistira na sveobuhvatnoj modernizaciji Narodnooslobodilačke vojske, s ciljem izgradnje “vojske svjetske klase” do 2049. godine.

Povećanje budžeta dolazi u trenutku stalnih regionalnih napetosti, posebno oko Tajvana. Ostrvo, kojim se decenijama upravlja demokratski, Peking smatra dijelom svoje teritorije.

Si je više puta naglasio da ponovno ujedinjenje neće biti odgađano unedogled i da bi moglo uključivati i upotrebu sile.

Kina je u posljednje vrijeme pojačala vojni pritisak na Tajvan kroz velike pomorske i vazduhoplovne vojne vježbe.

Velike promjene i unutar vojske

Uz modernizaciju, kinesko rukovodstvo provodi i opsežne promjene unutar vojske. Posljednjih godina mnogi visoki generali smijenjeni su ili su pod istragom u onome što analitičari nazivaju jednom od najvećih čistki u kineskoj vojsci u posljednjih nekoliko decenija.

Ta kampanja nedavno je dodatno intenzivirana, a nekoliko vojnih predstavnika uklonjeno je iz zakonodavnog tijela uoči Kongresa, prenosi Fena.

Mjere se protežu i na sam vrh oružanih snaga, uključujući oficire povezane sa Centralnom vojnom komisijom, najvišim tijelom Narodnooslobodilačke vojske za donošenje odluka kojim predsjedava Si i koje nadgleda vojnu strategiju i operacije.

Stručnjaci navode da je cilj tih poteza borba protiv korupcije i osiguravanje političke lojalnosti vojske, kao i uklanjanje struktura koje se smatraju preprekama modernizaciji, prenosi DPA.

Nastavi čitati

Aktuelno