Connect with us

Svijet

Ledeni talas u SAD odnio najmanje 83 LJUDSKA ŽIVOTA

Tokom prošlonedjeljnog ledenog talasa koji je zahvatio velike dijelove SAD i još traje život su izgubile najmanje 83 osobe, prenosi TV mreža CBS Njuz.

Ministarstvo zdravlja savezne države Tenesi potvrdilo je 19 smrtnih slučajeva povezanih sa hladnim vremenom, dok su zvaničnici države Oregon potvrdili da je 16 ljudi stradalo, a među njima i tri osobe koje su izgubile život kada je na njihov automobil palo drvo, dok je beba, koja se takođe nalazila u vozilu, preživjela.

Veći broj smrtnih slučajeva prijavljen je od istoka do zapada SAD u državama Ilinois, Pensilvanija, Misisipi, Vašington, Kentaki, Viskonsin, Njujork, Nju Džersi i drugim.

O pojedinim slučajevima se i dalje vodi istraga kako bi se potvrdilo da su povezani sa hladnim vremenom, uključujući i poginule u saobraćajnim nesrećama.

Pojedine države su izdale upozorenje vozačima da budu posebno oprezni zbog leda na saobraćajnicama, a zvaničnici države Misisipi poručili su svojim sugrađanima da “budu svjesni poledice na putevima i voze samo ukoliko je potrebno”.

Hladno vrijeme širom SAD se nastavlja, a desetine miliona ljudi suočeni su sa ekstremno niskim temperaturama.

Istočna obala SAD će vjerovatno iskusiti neke od najhladnijih dana ove zime, uključujući i državu Floridu, na jugu centralne Amerike, koja ima blažu i topliju klimu.

Na zapadnoj obali SAD, u Oregonu, i dalje je na snazi vanredno stanje nakon ledenih oluja koje su ostavile više od 45.000 ljudi bez struje, a bez struje su i stanovnici Kalifornije, Novog Meksika i Indijane, kao i Pensilvanije na istočnoj obali zemlje.

Meteorolozi su najavili da će se snijeg i ledeno vrijeme zadržati i početkom sledeće nedjelje, navodeći da će se arktički vazduh kombinovati sa vlagom iz Meksičkog zaliva i stvoriti ledeno vrijeme od Oklahome do Ilinoisa.

Related Topics:

Svijet

OVAJ GRAD JE SAD NAJBOLJI ZA ŽIVOT: Beč je pao sa trona, a evo i kompletne top 10 liste

Kopenhagen je proglašen za najbolji grad za život na svijetu u 2026. godini. Danska prijestonica prekinula je trogodišnju dominaciju Beča zahvaljujući vrhunskoj infrastrukturi i obrazovanju.

Objavljena je nova lista gradova sa najboljim kvalitetom života. Danska prijestonica preuzela je vrh zahvaljujući visokim ocjenama za stabilnost, infrastrukturu i obrazovanje.

Ako razmišljate gdje je danas kvalitet života najveći, odgovor stiže iz Danske. Kopenhagen je proglašen najboljim gradom za život na svijetu u 2026. godini, čime je prekinuo trogodišnju dominaciju Beča. Na listi su se našli i gradovi iz Australije, Švajcarske, Japana i Kanade, dok je samo jedan sjevernoamerički grad uspio da uđe među deset najboljih.

Prilikom analize koju sprovodi EIU (Economist Intelligence Unit), istraživačka jedinica časopisa The Economist, u obzir se uzima više aspekata kvaliteta života.

Kopenhagen je maksimalne ocjene dobio u čak tri kategorije – obrazovanju, infrastrukturi i stabilnosti, što mu je donijelo titulu najboljeg grada za život u 2026. godini.

Jedini grad iz Sjeverne Amerike među prvih 10

Na listi deset najboljih gradova za život ove godine našao se samo jedan grad iz Sjeverne Amerike. Riječ je o kanadskom Vankuveru, koji zauzima deseto mjesto. Kada je riječ o Sjedinjenim Američkim Državama, najbolje je plasiran Honolulu. Havajski grad napredovao je za dvije pozicije u odnosu na prošlu godinu i sada zauzima 25. mesto na globalnoj listi, čime je postao najbolje rangirani grad u Sjevernoj Americi.

Napredovao je i Njujork, koji je zahvaljujući padu stope kriminala zauzeo 66. mjesto, što je tri pozicije bolje nego prošle godine.

Kopenhagen ponovo na vrhu

Glavni grad Danske ostvario je najbolje rezultate u ukupnoj analizi i proglašen je najboljim gradom za život na svijetu u 2026. godini.

Kako je portparol The Economista objasnio za CNN, Kopenhagen je do prvog mjesta stigao zahvaljujući „pobjedničkoj kombinaciji odličnih rezultata u stabilnosti i infrastrukturi, veoma dobro ocijenjenoj kulturi i zaštiti životne sredine, kao i visokom kvalitetu javnih usluga“.

Deset najboljih gradova za život u 2026. godini:

1. Kopenhagen, Danska

2. Beč, Austrija

3. Melburn, Australija

4. Sidnej, Australija

5. Cirih, Švajcarska

6. Ženeva, Švajcarska

7. Osaka, Japan

8. Adelaida, Australija

9. Vankuver, Kanada

10. Tokio, Japan

Nastavi čitati

Svijet

Internet stiže iz stratosfere: OVO MIJENJA SVE

Američka vazduhoplovna kompanija Sceye razvija revolucionarni sistem HAPS (High-Altitude Platform Systems), koji bi mogao da zamijeni dio klasičnih baznih stanica i omogući stabilan 5G signal čak i u područjima gdje danas nema mobilne pokrivenosti.

Riječ je o solarnim letjelicama ispunjenim helijumom koje lete u stratosferi na visini od oko 20 kilometara, znatno iznad komercijalnih aviona, odakle emituju mobilni signal prema korisnicima na zemlji.

Osim telekomunikacija, platforma je osmišljena i za praćenje prirodnih katastrofa poput šumskih požara, oluja i poplava u realnom vremenu.

Solarna energija omogućava višednevni boravak u vazduhu

Glavni model, nazvan SE2, dug je oko 65 metara i prekriven solarnim panelima koji tokom dana pune baterije za rad tokom noći.

Zahvaljujući naprednim sistemima za upravljanje letom, letjelica može da ostane gotovo nepomična iznad istog područja uprkos promjenama vjetra, čime obezbjeđuje kontinuiranu pokrivenost mobilnim signalom.

Tokom najnovijih testiranja Sceye je uspješno zadržao platformu u vazduhu više od 12 dana, pri čemu je više od 88 sati ostala iznad odabranog područja, što predstavlja važan korak ka komercijalnoj primjeni ove tehnologije.

Prve usluge očekuju se već ove godine

Kompanija Sceye sarađuje sa japanskim SoftBankom, koji planira pokretanje pretkomercijalnih HAPS usluga tokom 2026. godine, prvenstveno za povezivanje udaljenih područja i obnovu komunikacija nakon prirodnih katastrofa.

Stručnjaci smatraju da bi ovakve “leteće bazne stanice” mogle postati važan dio budućih 6G mreža, jer nude manju latenciju od satelitskih sistema i znatno širu pokrivenost od klasičnih zemaljskih baznih stanica.

Ako se testiranja pokažu uspješnim, ovakve letjelice mogle bi u narednim godinama postati uobičajen prizor na nebu iznad velikih i slabo naseljenih područja, navodi “bgr“.

 

Nastavi čitati

Svijet

KRIZA ZA STANOVE U NJEMAČKOJ: Kirije rastu, a ponuda za izdavanje pala 12 odsto

Svjetska ekonomska situacija uveliko utiče i na stanje na tržištu nekretnina, pa se cijene gotovo svakodnevno mijenjaju.

Stanje na tržištu nekretninama izaziva nezadovoljstvo među građanima koji bi da kupe stan ili da iznajme, a iako je važilo da je Njemačka stabilna zemlja, naročito kada je reč o nekretninama, skon cijena u posljednje vrijeme, razočarao je njene građane.

Naime, prema Institutu njemačke privrede (IW), stanarine u Njemačkoj su u posljednje vrijeme prilično skočile, pa su u drugom kvartalu bile četiri odsto više nego u isto vrijeme prošle godine.

Naravno, kao što je i očekivano, najviše su porasle u velikim gradovima izvan najvećih metropola, gdje je rast iznosio 4,9 odsto. Međutim, i među velikim gradovima se osjećaju velike razlike, navodi DPA.

Najveći skok cijena zabeležen je u Kelnu, gdje su kirije porasle za 7,9 odsto, Hamburg je sljedeći na listi sa porastom 5,5 odsto, dok je na drugom kraju liste, znatno manji skok zabijležen u Štutgartu, 0,9 odsto i u Berlinu, svega jedan odsto.

A dok skaču cijene, opada ponuda stanova za iznajmljivanje. Prema navodima, u poređenju sa 2022. godinom, ponuda stanova je opala za čak 12 odsto, a ponovo prednjače veliki gradovi.

Nestašica stanova za izdavanje je posebno u mnogim velikim gradovima. U Hamburgu se ponuda stanova prepolovila, dok je u Frankfurtu oglasa manje za 43 odsto.

Prema navodima, glavni razlog je što mnogi ljudi ostaju u stanovima koji ne odgovaraju njihovoj životnoj situaciji — preveliki su ili premali — jer ne žele da se odreknu povoljnih kirija, naveo je ekonomista IW-a za nekretnine Peka Zagner.

Na tržištu gdje su cijene umjereno porasle, situacija je potpuno drugačija.

Skočile su cijene i stanova u vlasništvu i porodičnih kuća za jednu ili dvije porodice, za po 0,8 odsto u odnosu na isti kvartal prošle godine.

Nastavi čitati

Aktuelno