Connect with us

Politika

“LEGITIMNI HRVAT” DALEKO OD PREDSJEDNIŠTVA: Da li je moguć dogovor Hrvata i Bošnjaka?

Andrej Plenković, premijer Hrvatske, tokom posjete BiH ponovo je govorio o Izbornom zakonu BiH i legitimnom predstavljanju Hrvata, prije svega u Predsjedništvu BiH, međutim, iz kasnijih “napada” bošnjačkih političara na Plenkovića može se zaključiti da dogovor Bošnjaka i Hrvata u ovom trenutku uopšte nije moguć, a to je pokazalo i posljednjih 15 godina od kada traju razgovori na tu temu.

Plenković je “napadnut” jer je za presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu u slučaju “Sejdić i Finci” (donesena u decembru 2009. godine) rekao da su “jedan pravni put ostvarivanja političkih ciljeva” i da su “fabricirane”. Odmah nakon toga na Plenkovića su se obrušili bošnjački političari, koji tvrde da su presude nešto što se mora implementirati, a to bi u praksi, između ostalog, značilo da i dalje Bošnjaci, recimo, mogu izabrati hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

“U ovim političkim okolnostima nisu sazreli uvjeti za postizanje dogovora. Čelnici političkih stranaka iz Sarajeva, bez obzira što se deklarativno izjašnjavaju da su spremni za postizanje dogovora i kompromisa, u praksi, kada dođe trenutak i kada treba naći balans između nacionalnog i građanskog principa, povuku se sa različitim obrazloženjima i opravdanjima, zato što su protiv”, rekao je za “Nezavisne” Danijel Vidović, politikolog iz Mostara.

On kaže da je jedini način da se dođe do rješenja pritisak međunarodnog faktora, u prvom redu američke administracije.

“BiH je, vidimo vrlo jasno, američka kolonija i Evropa tu ima sekundarnu ulogu”, rekao je Vidović, dodajući da je Hrvatska kao članica EU temu BiH podigla visoko u Briselu, ali da Brisel ne igra glavnu ulogu.

Inače, dogovori o novom Izbornom zakonu BiH, u kontekstu legitimnog predstavljanja, traju već godinama, a uporna insistiranja Hrvata da sami sebi biraju člana Predsjedništva BiH do sada nisu dala nikakve rezultate. I pred prošle opšte izbore bilo je nekoliko pokušaja dogovora među političkim predstavnicima Hrvata i Bošnjaka, međutim, na kraju su izbori održani po Izbornom zakonu koji je ponovo omogućio da Željko Komšić, kao hrvatski član, u Predsjedništvo BiH bude izabran bošnjačkim glasovima.

Koliko je u ovom trenutku BiH daleko od postizanja dogovora o Izbornom zakonu BiH, a što je jedan od uslova za početak pregovora BiH sa EU, govore i izjave bošnjačkih i hrvatskih političara.

Recimo, nakon presude “Kovačević”, koju je Evropski sud za ljudska prava donio prošle godine, Dragan Čović, predsjednik HDZ-a, rekao je da “oni koji zazivaju građansku državu i kroz nekakvu presudu vide za to prostora, jasno im poručujemo da dok u Ustavu imamo hrvatskog člana Predsjedništva, dok god imamo hrvatski klub Doma naroda i na entitetskoj i državnoj razini, to jasno svjedoči o potrebi ustavne jednakopravnosti hrvatskog naroda”.

S druge strane, tu istu presudu tada je komentarisao i Nermin Nikšić, predsjednik SDP-a, koji je kazao da svaka nova presuda Evropskog suda za ljudska prava potvrđuje neupitnu istinu, a to je “da je budućnost evropske BiH, budućnost građanske BiH”.

Pored presuda Evropskog suda za ljudska prava koje govore o tome da su diskriminisani svi oni koji se ne izjašnjavaju kao Srbi, Hrvati i Bošnjaci jer ne mogu biti birani u Predsjedništvo BiH i Dom naroda, tu je i odluka Ustavnog suda BiH koja, s druge strane, u predmetu “Ljubić” kaže da postojeći Izborni zakon BiH krši prava konstitutivnih naroda da biraju svoje legitimne predstavnike, što je zagarantovano Ustavom BiH.

“Hrvati u BiH plaćaju ceh Vašingtonskom sporazumu. Tada su, zarad rješavanja pitanja Srba u Hrvatskoj, žrtvovani od vlastitog rukovodstva i spojeni u nespojivu uniju sa Bošnjacima. Bošnjaci nikad neće dozvoliti da Hrvate predstavljaju pravi Hrvati. Legitimno je da se to pitanje postavlja iz Hrvatske, ali se možda treba postaviti pitanje političkog predstavljanja Srba u Republici Hrvatskoj. Postavlja se pitanje ko treba da odlučuje ko je Srbin ili ko je Hrvat. Da li je Komšić veći Hrvat ili je Pupovac veći Srbin. Hrvati treba prvo da gledaju u svoje dvorište, pa tek onda u BiH”, rekao je za “Nezavisne” Nebojša Tojagić, politički analitičar.

Related Topics:

Politika

MARKOVIĆ PITA “Ko su ti STRUČNJACI za koje je Dodikov kabinet daje 4 miliona KM?”

Zašto ste kroz rebalans, odnosno kroz novi budžet za 2025. godinu predvidjeli 4.000.000 KM u kabinetu predsjednika za stručne usluge? Zašto ste stavku reprezentacije predsjednika podigli sa 150.000 na 300.000 KM?
Pitao je ovo Slaviša Marković, poslanik PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske tokom tokom tačke današnje sjednice koja se tiče rebalansa budžeta, dodajući da prema tome, predsjednik Republike Srpske ima dnevnu reprezentaciju od preko 1000 KM.

– Da li vi mislite da je to normalno? S druge strane, u okviru budžeta Agencije za agrarna plaćanja smanjen je iznos budžeta za poljoprivredu za pet miliona. Ministar finansija, gđa Vidović, rekla je da je u okviru Ministarstva poljoprivrede to nadoknađeno, što nije istina. Jasno vidimo budžet i rebalans i da ta pozicija nije mijenjana – rekao je Marković, koji je dodao da smatra da je bilo potrebno izdvojiti dodatna sredstva za poljoprivredu, zbog suše kao elementarne nepogode.
Govoreći o radu javnih preduzeća, Marković je podsjetio da je „Elektroprivreda Republike Srpske“ 2023. godine iskazala dobit od 145 miliona KM, a 2024. godine gubitak od 40 miliona.

– Da li je normalno da jedno preduzeće za jednu kalendarsku godinu izgubi 80 miliona i da niko ne odgovara? Da li je normalno da dugovanja RiTE „Ugljevik“ budu preko 120 miliona KM, što uključuje obaveze prema dobavljačima i matičnom preduzeću? Da preko 40 puta ima blokirane račune? – pita Marković.

Dodao je da je Vlada izvršila dokapitalizaciju firme „RS gas“ u iznosu od 60 miliona KM, za šta se spekuliše da je prebačeno na račun jedne kiparske firme, da bi se sredstva prebacila biznismenu Rašidu Serdarovu.

– Bitno je da Ministarstvo finansija odgovori da li je to tačno – naveo je Marković.

Nakon što je ukazao na ove činjenice, Markoviću je oduzeta riječ, uz obrazloženje za ne govori o dnevnom redu.

(BN)

Nastavi čitati

Politika

VATROGASCI ISTJERALI “MAK NA KONAC!” NSRS koriguje zakon o platama

U Narodnoj skupštini Republike Srpske u toku je rasprava o Prijedlogu zakona o platama zaposlenih u organima jedinice lokalne samouprave po hitnom postupku.

Ministar uprave i lokalne samouprave Republike Srpske Senka Jujić rekla je da se Prijedlogom zakona o platama zaposlenih u organima jedinice lokalne samouprave uređuju način utvrđivanja plate, prava na naknadu i pomoć i druga prava iz radnog odnosa službenika, namještenika i ostalih zaposlenih koji nemaju status službenika u gradskoj ili opštinskoj upravi.
Obrazlažući ovaj prijedlog zakona, koji se u Narodnoj skupštini razmatra po hitnom postupku, Jujićeva je rekla da se njime ova oblast po prvi put nastoji urediti zakonom, budući da je do sada bila regulisana Posebnim kolektivnim ugovorom za zaposlene u oblasti lokalne samouprave Srpske.

Ona je naglasila da se zakonskim regulisanjem ove materije sa jedne strane uvodi jednoobraznost u način utvrđivanja plata i drugih naknada za zaposlene u organima jedinice lokalne samouprave u Srpskoj.

Osim toga, sa druge strane se daje dovoljno autonomije jedinicama lokalne samouprave da, u skladu sa stepenom ekonomskog razvoja i finansijskim mogućnostima, krećući se u zakonskim rasponima, utvrde visinu cijene rada i platne koeficijente.

– Predloženim zakonskim rješenjem uređuje se način utvrđivanja visine cijene rada za jedinice lokalne samouprave koja je predviđena u trogodišnjem rasponu od 120 do 160 KM. Tim aktom definišu se i rasponi koeficijenata za obračun osnovne plate službenika i namještenika koji se razvrstavaju u platne grupe zavisno od stručne spreme, složenosti poslova, samostalnosti u radu i stepena odgovornosti – rekla je Jujićeva.

Odredbe ovog zakona, navela je ona, odnose se i na obračun plata zaposlenih u kabinetu gradonačelnika, odnosno načelnika opštine koji nemaju status službenika ili namještenika u smislu Zakona o službenicima i namještenicima u organima jedinice lokalne samouprave.

Isto tako, kaže Jujićeva, zakonom su utvrđena prava koja proističu iz rada i po osnovu rada kao što su pravo na određene naknade, pravo na novčanu pomoć, prava u slučaju prestanka radnog odnosa i druga čija će visina biti utvrđena Posebnim kolektivnim ugovorom.

– Zakonom se utvrđuje obaveza započinjanja pregovora između Ministarstva i reprezentativnih sindikata u oblasti lokalne samouprave za zaključivanje posebnog kolektivnog ugovora u roku od 15 dana od dana stupanja Zakona na snagu, odnosno od 1. januara 2026. godine – navela je Jujićeva i dodala da će se, ako ne dođe do njegovog zaključivanja u predviđenom roku, primjenjivati odredbe Zakona o radu.

Ona je istakla da se ovaj akt u opštem interesu donosi po hitnom postupku jer se njime stvara pravni okvir za utvrđivanje plata zaposlenih u organima jedinice lokalne samouprave, a koji ne postoji u zadnje dvije godine.

Jujićeva je napomenula da je ovim aktom, između ostalog, predloženo korigovanje donje granice koeficijenata za obračun osnovne plate za radno mjesto vatrogasca-spasioca sa 12,60 na 13,60, zbog složenosti posla koje obavljaju.

Podsjećamo, prethodnih dana vatrogasci su ukazali na činjenicu da će se, ukoliko se ovaj zakon usvoji, plata vatrogasca biti smanjena i iznositi tek oko 1.000 KM, što je neprihvatljivo.

– Nakon protesta vatrogasaca ispred NSRS, održanog u ponedjeljak, predsjednik RS Milorad Dodik izrazio je zainteresovanost za rješavanje problema vatrogasca-spasilaca i preuzeo je obavezu da se Zakon o platama zaposlenih u jedinicama lokalne samouprave amandmanski ispravi kada se o istom bude raspravljalo u Narodnoj skupštini Republike Srpske – poruili su iz Sindikata uprave RS, što se na današnjoj sjednici NSRS i desilo.

Mondo

Nastavi čitati

Politika

DODIK TVRDI! “Islamistički ekstremizam buja u BiH, A SVIJET ĆUTI”

Godinama upozoravam da fundamentalni islamizam u BiH nije izmišljena prijetnja, već ozbiljna bezbjednosna realnost. Spriječeni teroristički napad u Beču, u kojem su učestvovali radikalizovani migranti, potvrđuje koliko su granice, zakon i saradnja ključni za sigurnost, istakao je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

– Pozdravljam pravovremenu akciju obavještajnih službi i dokaz da međunarodna bezbjednosna saradnja – kada je stvarna i konkretna – spasava živote. Rasprava koju smo pokrenuli u Narodnoj skupštini Republike Srpske o odbacivanju britanskog plana za naseljavanje odbijenih migranata nije bila nikakva ideološka retorika, nego pitanje golih činjenica i bezbjednosti – napisao je Dodik na svom Tviter nalogu.

On je istakao da otkazivanje Evropske konferencije rabina zbog antisemitizma u Sarajevu, kao i otvorena podrška određenih struktura muslimanskim ekstremističkim pokretima, upozorenje su koje niko ozbiljan ne smije ignorisati.
– Nastavićemo sarađivati s našim međunarodnim partnerima i saveznicima u borbi protiv svih oblika terorizma – jer bezbjedna Republika Srpska znači i bezbjednija Evropa – dodao je Dodik.

Nastavi čitati

Aktuelno