Connect with us

Zdravlje

LEPRA-DREVNA BOLEST koja bi mogla da pomogne u regeneraciji organa

Bakterije lepre (gube) možda kriju tajnu sigurnog popravljanja i regeneracije tijela, kažu istraživači sa Univerziteta u Edinburgu.
Eksperimenti na životinjama otkrili su izvanrednu sposobnost bakterije da skoro udvostruči veličinu jetre stimulišući zdrav rast. Ali, utvrđivanje načina na koji to rade moglo bi da dovede do novih terapija koje prkose starenju organa, kažu naučnici.

„Biološka alhemija“
Lepra prouzrokuje invaliditet kada inficira nerve, kožu i oči, a kroz istoriju zaraženi su se izbjegavali, piše BBC.

Ali, bakterija koja je prouzrokuje, Mycobacterium leprae, ima druga, neobična svojstva, uključujući sposobnost izvođenja „biološke alhemije“, pretvaranja jedne vrste telesnog tkiva u drugu, što fascinira naučnike.

Zbog toga su se istraživači okrenuli jednoj drugoj vrsti na kojoj bi to istražili – armadilo ili pasanci, vrsta oklopne životinje.

Eksperimenti, koji su izvedeni u SAD, pokazali su da infekcija dolazi do jetre oklopnih životinja, gde vrši kontrolisanu „otmicu“ organa kako bi ga reprogramirala za sopstvenu svrhu.„Bilo je to potpuno neočekivano“, rekla je profesorka Anura Rambukana iz centra za regenerativnu medicinu Univerziteta u Edinburgu.

Rezultati, objavljeni u Cell Reports Medicine, pokazali su da se jetra gotovo udvostručila.

Može se reći da se očekivalo ​​da je takva izraslina sumnjiva ili čak kancerogena, ali detaljna analiza je pokazala da je zdrava i funkcionalna, zajedno sa uobičajenim nizom krvnih sudova i žučnih kanala.

„To je pomalo neverovatno“, rekla je profesorka Rambukana i zapitala se kao to zapravo rade kada ne postoji ćelijska terapija koja to može da učini.

Brzo povećanje
Potpuno odrasle ćelije jetre su metaboličke elektrane sa stotinama zadataka u tijelu, ali bakterije ih vraćaju u fazu u kojoj mogu brzo da se povećaju u broju prije nego što ponovno postanu zrele i pređu u odraslu dob.

Ispitivanje aktivnosti različitih dijelova ćelijske DNK otkrilo je sliku sličniju onoj mnogo mlađe životinje ili čak fetusa, dok se jetra još uvijek formira.

Prirodan proces
Precizni detalji o tome kako se sve to događa ostaju nedokučivi.

Istraživanje koje je dobilo Nobelovu nagradu pokazalo je da je moguće nasilno okrenuti sat sve do tačke u kojoj ćelije ponovno steknu sposobnost da postanu bilo koja druga vrsta ćelija u tijelu, ali to nosi rizik da postanu kancerogene.

„Bakterije lepre koriste alternativne puteve“, rekla Rambukana i dodala da je to sigurniji način i potrebno im je više vremena da to učine, i da je u pitanju prirodan proces.

Obečavajući rezultati
Naučnici se nadaju da se pristup može iskoristiti za popravku jetre ljudi koje čeka transplantacija ili čak za poništavanje nekih oštećenja prouzrokovanih starenjem u drugim dijelovima tijela.

„San je koristiti istu bakterijsku strategiju, upotrijebiti domišljatost bakterija za stvaranje novih lijekova za regeneraciju i popravku“, rekla je ona.

Profesorka je dodala i to da ako se to može iskoristiti, trebalo bi da postoći mogućnost da se taj mehanizam pretvori u injekcije koje pacijenti treba da prime svaka tri mjeseca, na primjer.

Međutim, sve ove ideje ostaju neprovjerene.

Dr Darius Vajder sa Univerziteta u Ridingu rekao je da bi ovi rezultati mogli da otvore put za nove terapijske pristupe lečenju bolesti jetre kao što je ciroza.

Međutim, budući da je istraživanje sprovedeno korišćenjem pomenutih oklopnih životinja kao modela, nije jasno da li se mogu, i kako, ovi obećavajući rezultati preneti na biologiju ljudske jetre, prenosi N1 Zagreb.

„Budući da su bakterije korišćene u ovoj studiji uzročnici bolesti, pre kliničkog koršćenja bilo bi potrebno značajno usavršavanje metoda“, rekao je dr Vajder.

Related Topics:

Zdravlje

DOKTORI OTKRIVAJU: Može li klima uređaj zaista da vas razboli?

U jeku ljeta i visokih temperatura, stručnjaci preporučuju da se najtopliji dio dana provodi u zatvorenom prostoru. Međutim, i u zatvorenim prostorima vrućina može biti nepodnošljiva, zbog čega mnogi ne mogu da zamisle ljeto bez klima-uređaja.

Ipak, postoji i druga strana – gotovo svako poznaje barem jednu osobu (ili se i sam prepoznaje u tome) koja ne može da podnese ni pola sata u klimatizovanom prostoru. Već nakon desetak minuta javlja se glavobolja, a već sljedećeg jutra mogu se pojaviti grlobolja, ukočen vrat ili slični simptomi.

Zbog toga se postavlja pitanje: da li se zaista možemo “razboljeti” od klime ili je riječ o još jednom mitu, poput onog da treba izbjegavati promaju?

Prema stručnjacima, u ovim tvrdnjama ima određene istine.

Više studija pokazuje da predugo zadržavanje u klimatizovanim prostorima može dovesti do učestalijih respiratornih simptoma – objasnio je za magazin Time dr Vilijam Čekli, pulmolog i specijalista intenzivne medicine te profesor na Medicinskom fakultetu Univerziteta Džons Hopkins.

Grebanje u grlu, suve oči, usne i koža među najčešćim su tegobama koje ljudi prijavljuju nakon boravka u klimatizovanim prostorima. Uzrok je često suv vazduh – dugotrajno korišćenje klime smanjuje vlažnost u prostoriji, što dovodi do isušivanja sluzokože nosa i grla, kao i kože, pa prirodna zaštitna barijera organizma postaje osjetljivija na iritacije.

Zbog toga se simptomi poput peckanja, nelagodnosti i osjećaja prehlade često pogrešno pripisuju samoj klimi, iako je zapravo riječ o reakciji organizma na promijenjene uslove u vazduhu.

Ipak, klima sama po sebi ne može izazvati virusne infekcije poput prehlade, gripa ili upale grla – za njih su odgovorni virusi. Dakle, ne možemo se zaraziti samo zato što sjedimo u hladnom vazduhu.

Prljavi filteri – najveći problem

Ipak, postoji još jedan važan faktor. Iako hladan vazduh ne izaziva bolesti, čest problem su prljavi i neodržavani filteri. Ako se ne čiste redovno, u njima se mogu nakupljati prašina, polen, buđ i drugi alergeni, koji se potom cirkulacijom šire prostorijom.

Kod osjetljivih osoba to može izazvati ili pogoršati simptome poput kijanja, zapušenog nosa, kašlja, iritacije očiju i otežanog disanja. Posebno su ugroženi ljudi sa alergijama ili astmom, kod kojih prljavi filteri dodatno opterećuju disajni sistem. Zbog toga je redovno čišćenje i servisiranje klime važno ne samo za rad uređaja, već i za zdravlje.

Klima i temperaturni šok

Osim samog hladnog vazduha, problem može biti i nagla promjena temperature. Kada sa spoljašnjih 35 do 37 stepeni Celzijusa uđemo u prostor koji je rashlađen na 18 ili 19 stepeni Celzijusa, organizam mora brzo da se prilagodi novim uslovima kako bi održao stabilnu tjelesnu temperaturu.

Takav temperaturni šok kod nekih ljudi može izazvati glavobolju, umor, vrtoglavicu, pa čak i napetost u mišićima. Još izraženiji efekat može imati obrnuta situacija – izlazak iz snažno klimatizovanog prostora na spoljašnjih 37 stepeni Celzijusa, što posebno može biti rizično za djecu i starije osobe.

Kako koristiti klimu bez rizika po zdravlje

Stručnjaci savjetuju da se klima nikada ne podešava na preniske temperature. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) navodi da je tokom toplotnih talasa cilj održavati unutrašnju temperaturu ispod oko 32 stepena Celzijusa tokom dana, a idealno u nižem rasponu koji ne stvara preveliki stres za organizam.

Preporučuje se da razlika između spoljašnje i unutrašnje temperature ne bude veća od šest do osam stepeni Celzijusa, kako bi se organizam lakše prilagodio i izbjegao temperaturni šok. Dakle, ako je napolju 35 stepeni Celzijusa, unutrašnja temperatura ne bi trebalo da bude niža od oko 27 stepeni Celzijusa.

Na kraju, jasno je da je klima jedan od najvažnijih saveznika tokom ljetnih vrućina. Iako sama po sebi ne može izazvati bolesti, kod osjetljivijih osoba treba je koristiti umjereno, uz redovno održavanje i izbjegavanje prevelikih temperaturnih razlika. Kombinacija pravilne upotrebe klime, provjetravanja noću i zaštite od sunca i dalje je najbolji način da se lakše prebrode ljetni talasi vrućine.

(NovostiMagazin)

Nastavi čitati

Zdravlje

ČUDO ZA SRCE: Jedna namirnica prirodno topi loš holesterol, kardiolozi je preporučuju svakodnevno

Ako nam je jedan od ciljeva očuvanje zdravlja srca, ljekari često preporučuju ograničavanje crvenog mesa i češći izbor zdravijih izvora proteina.

Kardiološkinje dr Heder Džonson i dr Nina Redford ističu da je losos među najboljim izborima jer sadrži malo zasićenih masti, a bogat je omega-3 masnim kiselinama koje mogu pomoći u snižavanju lošeg holesterola i zaštiti kardiovaskularnog sistema.

Prema riječima dr Džonson, losos ima niži sadržaj zasićenih masti od govedine i svinjetine, što može doprinijeti snižavanju LDL-a, takozvanog lošeg holesterola. Dr Redford dodaje da većinu masti u lososu čine nezasićene masti koje su zdrave za srce.

Losos je veoma siromašan zasićenim mastima. Veliku većinu njegovih masti čine nezasićene masti zdrave za srce, posebno omega-3 masne kiseline poput EPA i DHA – rekla je za Parade.

Kako losos utiče na srce i holesterol?

Dr Redford objašnjava da zamjena namirnica bogatih zasićenim mastima lososom može smanjiti upalu, rizik od stvaranja krvnih ugrušaka i poboljšati funkciju krvnih sudova. Zbog toga Američko udruženje za srce preporučuje konzumaciju najmanje dvije porcije ribe sedmično.

Uključivanje masne ribe u ishranu obezbjeđuje omega-3 masne kiseline i odlična je zamjena za manje zdrave izvore proteina – ističe dr Redford.

Losos može pomoći i osobama sa povišenim holesterolom. Dr Redford navodi da istraživanja pokazuju kako redovna konzumacija lososa može sniziti ukupni i LDL holesterol, kao i umjereno povećati HDL, odnosno “dobar holesterol”. S tim se slaže i dr Džonson, koja navodi da omega-3 masne kiseline mogu sniziti trigliceride i ne-HDL holesterol, što doprinosi manjem riziku od srčanih bolesti.

Ipak, obje kardiološkinje naglašavaju da losos nije čudesno rješenje i da najbolje rezultate daje kao dio uravnotežene ishrane.

Losos je zdrav izvor proteina, ali ga treba uravnotežiti s drugim zdravim proteinima tokom sedmice, kao što su nemasna piletina, ćuretina i biljni proteini, uz ograničavanje crvenog mesa – napominje dr Džonson.

Zaključuje da se promjene u holesterolu mogu primijetiti nakon šest do 12 sedmica ako je ostatak ishrane uravnotežen i ako osoba redovno vježba.

(NovostiMagazin)

Nastavi čitati

Zdravlje

SVI JEDU LUBENICU NA PLUS 40, A NIKO NE ZNA ZA OVO! Ova hrana mnogo bolje i duže spušta temperaturu tijela!

Tokom ljetnih mjeseci i visokih temperatura organizmu je potrebna dodatna hidratacija, a osim unosa vode, važnu ulogu mogu imati i određene namirnice.

Zašto je hidratacija važna tokom ljeta

Stručnjaci ističu da pravilna hidratacija tokom vrućina doprinosi boljem radu cijelog organizma, pomaže u regulaciji tjelesne temperature i smanjuje rizik od iscrpljenosti i dehidracije.

Među namirnicama koje se izdvajaju po visokom udjelu vode nalaze se krastavac i paradajz, koji sadrže više od 90 odsto vode. Osim njih, odličan izbor tokom toplih dana su i lubenica, jagode, grejpfrut, dinja, breskve, brusnice, ananas i maline.

Lubenica je jedna od omiljenih ljetnih namirnica upravo zbog velikog udjela vode i osvježavajućeg ukusa, dok jagode i grejpfrut, osim što doprinose hidrataciji, sadrže i brojne vitamine i antioksidanse.

Dinja, breskve i ananas za dodatno osvježenje

Dinja i breskve takođe su dobar izbor za osvježenje tokom vrućina, a ananas i maline organizmu obezbjeđuju dodatne hranljive sastojke i prirodnu slatkoću.

Voće i povrće nisu zamjena za vodu

Redovan unos ovih namirnica može pomoći organizmu da lakše podnese visoke temperature, održi optimalan nivo hidratacije i sačuva energiju tokom cijelog dana. Ipak, stručnjaci naglašavaju da voće i povrće ne mogu zamijeniti vodu, već predstavljaju zdrav dodatak svakodnevnoj ishrani i važnog saveznika u borbi protiv ljetnih vrućina, prenosi b92.

Nastavi čitati

Aktuelno