Granice između “muških” i “ženskih” poslova gotovo da više ne postoje. Sve je više žena koje bez oklevanja uzmu alat u ruke i same poprave, naprave ili izgrade ono što žele.

Jedna od njih je i 27-godišnja Sandra Bojanić iz sela Dragalj u Crnoj Gori, mlada žena koja je svojim radom i stavom izazvala veliku pažnju u cijelom regionu.

– Posiječem kamion drva, onda kući, nešto radim oko kuće, ta drva isto siječem i cijepam, tovarim, vozim dalje i prođe dan. Ne mogu trpiti šefove iznad glave, tako da sam ja sam svoj gazda – rekla je Sandra za RTCG

Iako je završila školu za kuvaricu, kuhinju zaobilazi u širokom luku

Au…e to nikako, kuhinja i to ništa. Tražim momka koji zna skuvati i oprati. Neka se neko javi ako se misli udati, ja ću se ženiti, tako da, ako se neki misli udati, neka se slobodno javi – našalila se Sandra, ali je istakla da joj je jako teško ugoditi, prenosi Telegraf.

“Pitam se gdje je nestala muškost”
Kada joj posao dozvoli, voli izlaziti.

– Ja kad izađem ne umijem ući u kuću -našalila se.

O budućnosti, kaže, nije nešto razmišljala, ali smatra da ovo što sada radi nije idealan posao za nju, za budućnost.

– Vidjećemo. Prvo odrah život, a drugo neće ovo dugo trajati – poručila je.

Prilog o mladoj ženi koja radi težak posao izazvao je niz podijeljenih reakcija iz čitavog regiona. Mnogi joj se dive, i muškarci i žene, komentarišu i Sandrinu ljepotu brojnim epitetima, ali ima i onih koji smatraju da žene ne bi trebalo da rade takve poslove, a javio se i gospodin koji zna nešto više o mladoj Sandri.

“Gledam ‘muškarčine’, junake kako se ovdje u komentarima dive što jedna mlada cura radi teške fizičke muške poslove, i to im je kažu, super. Pitam se gdje je nestala muškost, ona muškost gdje je čovjek bio ženi zaštitnik, gdje je čovjek bio veći radnik, gde mu makar nije bilo milo što žena radi poslove drvoseče, utovarivača drva itd. Razumem da se žena nažalost može naći u situaciji kad mora sama raditi teške poslove, ali to je druga priča. Ovo je njen izbor, ok. Ali muškarci su ti koji me čude“, glasio je komentar gospođe Helene koji je prikupio gotovo 800 lajkova.

“Imam tu čast da Sandru poznajem lično i mogu reći da je izuzetna mlada žena. To nije samo djevojka koja ide u šumu i vredno radi sječu drva. Sandra je majstor svog života u svakom smislu. Sama je sagradila dvije manje kuće, popravlja svoja auta i bez straha se prihvata svakog građevinskog posla. U svojih 27 godina pokazala je nevjerovatnu snagu, upornost i volju koje mogu biti primjer svima. Ljudi kao ona zaslužuju divljenje i poštovanje“, poručio je gospodin Adis u komentarima.

Priču o Sandri ovijekovečila je novinarka Televizije Crne Gore Marija Radulović, koja je na 30. Međunarodnom Interfer festivalu reportaže u Beogradu osvojila drugu nagradu za reportažu “Između slobode i civilizacije“, u konkurenciji više od 300 radova iz cijelog sveta.

Iako je ljetna sezona tek završena, ugostitelji iz Hrvatske već su krenuli u lov na kuvare, konobare i barmene iz BiH, a onlajn oglasi pokazuju da ne jenjava ni potreba poslodavaca za radnicima u trgovini.

Evidentno je, što potvrđuje i početak 16. Regionalnog sajma poslova, da se tržište rada u BiH i regionu suočava sa paradoksalnom situacijom, s jedne strane nedostaje radnika, a s druge raste broj oglasa samo za određene sektore, poput turizma, ugostiteljstva i trgovine.

Ovaj onlajn sajam, organizovan u saradnji vodećih sajtova za zapošljavanje iz regiona, uključujući “MojPosao.ba”, dostupan je 24 časa dnevno, a posjetioci mogu da biraju između više od 700 oglasa za posao koje nudi stotinak poslodavaca iz različitih sektora.

Marketing menadžer te kompanije Amila Jažić pojasnila je da su kroz virtuelne štandove poslodavaca dostupne detaljne informacije o kompanijama i radnom okruženju, a kandidati se mogu prijaviti na više oglasa istovremeno.

– Prvi razgovori s poslodavcima mogu se obaviti putem četa ili video-poziva, što proces prijave čini bržim i jednostavnijim – kazala je ona, prenosi Glas Srpske.

Ponuda poslova raznovrsna
Ponuda poslova obuhvata trgovinu, tehnologiju, finansije i usluge, a među učesnicima su i brojni poznati domaći i regionalni poslodavci.

Predsjednik Unije poslodavaca RS Zoran Škrebić kazao je da je u posljednjih godinu dana osjetno primjetan pad broja oglasa za nova radna mjesta, što se odrazilo i na ovogodišnjem sajmu.

– Svako mjesto gdje poslodavci mogu lakše doći do radne snage je dobro, ali realnost je da sve manje firmi ima potrebu za novim kadrom. Kriza koja je prvo pogodila Njemačku, a zatim i cijelu Evropsku uniju, ostavila je ozbiljne posljedice na privredu Srpske i BiH, naročito na industriju i prerađivački sektor – naglasio je Škrebić.

Prema njegovim riječima, drvoprerađivačka, tekstilna i obućarska industrija najviše su pogođene, a od kraja 2023. godine do danas u prerađivačkoj industriji je izgubljeno oko 4.000 radnih mjesta.

– Iako je situacija paradoksalna, jer s jedne strane imamo nedostatak radnika, a s druge smanjenu potražnju, uzrok leži u padu proizvodnje i privredne aktivnosti. Očekujem da će se stanje stabilizovati kada dođe do promjena na evropskom tržištu i geopolitičkoj sceni – dodao je on.

Turističke kompanije “najglasnije”
Najviše oglasa na ovom sajmu dolazi od poznatih turističkih kompanija iz Hrvatske koje već sada traže radnike za narednu sezonu i to sobarice, konobare, barmene, kuvarice, vrtlare i velnes terapeute, uz ponude koje uključuju smještaj i platu i do 2.000 evra, piše Glas Srpske.

Predsjednik Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma RS “Horeka” Dalibor Šajić ističe da je tržište rada otvoreno i da je teško zadržati radnike u BiH.

– Apsolutno svi imaju pravo da animiraju radnike iz BiH. U Hrvatskoj su uslovi i plate znatno bolji, a poslodavci čak plaćaju sezonske radnike tokom cijele godine kako bi ih zadržali – kazao je Šajić.

On dodaje da se u Srpskoj tek sporadično pojavljuju radnici iz inostranstva za razliku od FBiH, gdje rade državljani Bangladeša, Indije i Nepala.

– Razlika u platama i cijenama usluga je ogromna pa nije čudo što ljudi odlaze. Mi se jednostavno ne možemo boriti s tim uslovima – poručio je on.

Šajić ističe da je još jedna teška i neizvjesna sezona pred ugostiteljima.

– Već 15 godina se borimo sa vjetrenjačama – istakao je on.

Strategija
Dalibor Šajić istakao je da, iako Srpska nema more, može da razvija ozbiljnu turističku ponudu ako se turizmu pristupi strateški.

– Mogli bismo razmišljati kao ugostitelji iz regiona. Mogli bismo biti ozbiljna turistička destinacija ako se turizmu posveti više pažnje, jer svaka marka koja dođe iz inostranstva predstavlja čist prihod i snažan podsticaj za našu privredu – poručio je Šajić.

On je dodao da bi bilo korisno usvojiti ozbiljnu strategiju razvoja turizma koja bi obuhvatila sve potencijale, od banjskog preko raftinga do seoskog turizma.

Dvojica Albanaca iz Južne Mitrovice, uhapšena zbog pokušaja otmice 16-godišnje djevojčice srpske nacionalnosti u naselju Mali Zvečan, puštena su na slobodu.

U međuvremenu je i krivično djelo pokušaj otmice koje im je inicijalno stavljeno na teret preinačeno u napad, a dobili su i zabranu prilaska žrtvi, prenosi portal “Kossev”.

Po isteku 48-časovne mjere zadržavanja, dvojica Albanaca izvedena su pred sud koji nije uvažio zahtjev tužioca da im se odredi jednomjesečni pritvor već ih je pustio na slobodu i slučaj sada ide u redovnu proceduru. U petak, 10. oktobra, na putu od naselja Mali Zvečan ka centru sjeverne Mitrovice, dvojica Albanaca presreli su maloljetnu djevojčicu i, kako je sama ispričala, u više navrata pokušali da je privole da uđe u njihov automobil.

Djevojčica je sa majkom i trogodišnjim bratom krenula sa Malog Zvečana prema gradu, gdje žive, ali je u trenutku kada se odmakla od njih bila izložena napadu.

Otmicu djevojčice spriječio je prijatelj njenog oca koji je naišao tim putem i ona se sklonila kod njega u automobil.

Muškarci koji su napali djevojčicu i pokušali da je otmu udaljili su se tek kada je pozvana policija.

Policija je iste večeri potvrdila da je privela dvojicu osumnjičenih – A.P. /41/ i G.M. /36/ koji su, kako je navedeno, bili pod dejstvom alkohola. Oni su zadržani 48 časova i na teret im je stavljen pokušaj otmice u saizvršilaštvu.