Connect with us

Društvo

LOGOPEDI IMAJU POSLA “PREKO GLAVE”! Sve više djece sa smetnjama u razvoju govora

U Republici Srpskoj u školskoj 2022/2023. godini 209 učenika sa nalazom i mišljenjem stručne komisije imaju oštećenja u govorno-glasovnoj komunikaciji, a pretpostavlja se da je ovaj broj i veći, rečeno je Srni u Ministarstvu prosvjete i kulture Srpske.
Iz Ministarstva su dodali da određen broj djece koja imaju probleme u razvoju govora i jezika nije prošao procjenu stručne komisije, dok su neki u periodu opservacije ili imaju i druge smetnje koje su primarno navedene od škola.
U osnovnim školama u Srpskoj zaposleno je ukupno 14 logopeda, kao drugih stručnih saradnika, a Zakonom o osnovnom obrazovanju i vaspitanju nije propisana obaveza angažovanja logopeda u svakoj školi, dok stručne poslove obavljaju pedagog, psiholog, defektolog, odnosno specijalni edukator-rehabilitator, socijalni radnik i bibliotekar.

Svaka škola koja ima 24 odjeljenja može pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta sistematizovati radno mjesto psiholog, defektolog/logoped ili socijalni radnik, a u skladu sa svojim potrebama.

Iz Ministarstva prosvjete i kulture navode da mnoge vaspitno-obrazovne ustanove nemaju zaposlene stručne saradnike, zbog čega je zakonskim rješenjima definisano da škole za djecu sa smetnjama u razvoju i ustanova socijalne zaštite mogu biti resursni centri koji pružaju pomoć predškolskim ustanovama i osnovnim školama u radu sa djecom sa smetnjama u razvoju.

Logoped Jelena Salić rekla je Srni da brojni uzroci utiču na pojavu smetnji u govorno-jezičkom razvoju, a jedan je i izloženost djece novim tehnologijama kao što su televizor, mobilni telefon, tablet, kompjuter, crtani filmovi na stranim jezicima.

“Jedan od faktora je i sve veća zauzetost roditelja na poslu i nekvalitetno provođenje zajedničkog vremena sa djecom. Djeca brzo savladavaju nove tehnologije, lako nauče da dođu do njima zanimljivih sadržaja, ali je ta komunikacija jednosmjerna, bez interakcije i ne vodi ka razvoju”, istakla je Salićeva.

Ona je dodala da je učestalost govorno-jezičkih poremećaja u stalnom porastu, te da je u domaćem okruženju ta zastupljenost u populaciji veća od 50 odsto.

Prema njenim riječima, u predškolskom uzrastu najzastupljeniji su poremećaji izgovora glasova /više od 40 odsto/, specifični jezički poremećaji više od tri odsto, poremećaj autističnog spektra dva odsto, te poremećaj fluentnosti govora dva odsto.

“Kod mnoge djece se u predškolskom uzrastu ne utvrdi govorno-jezički poremećaj, ali se mogu naći simptomi ili stanja koja se u školskom uzrastu mogu dovesti u vezu sa potencijalnim uzrokom neuspješnosti u savladavanju vještina čitanja i pisanja kao i specifičnim smetnjama u učenju”, navela je Salićeva.

Govoreći o pružanju adekvatne pomoći i prevenciji, Salićeva je istakla da nedostatak očekivanih pokazatelja na određenom uzrastu može ukazati na pojavu smetnji i ograničenja u kasnijem razvoju što može dovesti i do smetnji u govoru i jeziku kao aspektu dječijeg razvoja.

“Ovim praćenjem trebaju biti obuhvaćena sva djeca, a naročito ona koja su rođena sa određenim neurološkim i drugim smetnjama, prijevremeno rođena djeca, blizanci. Na taj način djeci se obezbjeđuje pravovremena i adekvatna stimulacija, a roditeljima se ukazuje na načine na koje mogu podsticati dijete tokom igre i obavljanja svakodnevnih aktivnosti oko djeteta i sa djetetom”, rekla je Salićeva.

Ona smatra da je potrebno stvarati povoljno okruženje za rast djeteta koje će pružiti dovoljno aktivnosti, kretanja, igre, interakcije sa odraslima, a prvenstveno sa roditeljima i drugom djecom, kao i ograničiti vrijeme pred ekranima i pasivnim stimulacijama.

Salićeva je naglasila da roditelji trebaju potražiti savjet i stručnu pomoć ukoliko primijete bilo kakvo odstupanje u interakciji sa djetetom, reakcijama, komunikaciji ili verbalnom ekspresijom djeteta.

Društvo

HOĆE LI NAGLO ZAHLAĐENJE i snijeg negativno uticati na pčelarstvo?

Posljednje padavine i naglo zahlađenje negativno utiču na pčelarstvo i sigurno će smanjiti ovogodišnje medobranje.

Pčelar iz Poveliča kod Srpca Željko Ignjatić kaže da ne pamti da je bagrem ikada ovako rano počeo da cvjeta. Visoke dnevne temperature proteklih dana pojačale su unos polena, i do tri kilograma dnevno.

Međutim, naglo zahlađenje i pored odličnog početka sezone, ipak donosi neizvjesnost.

– Što znači da će one to što su donijele da pokupe, odnosno da pojedu, da bi se prehranile tako da mi sa sigurnošću ne možemo reći da je ova godina krenula dobro i da će biti dobra, loša ili srednja dok ne podvučemo crtu na kraju sezone – naveo je Ignjatić.

RTRS

Nastavi čitati

Društvo

OVO SU neobični VASKRŠNJI OBIČAJI širom svijeta

Kod brojnih naroda ostalo je mnogo čudnih običaja za najradosniji hrišćanski praznik.

Kada kod nas spomenete Vaskrs, gotovo svakome će prve asocijacije biti porodično okupljanje, farbanje jaja, bogata trpeza, vaskršnje korpice i dekoracija i sl. Ali, mnogi narodi širom svijeta, praktikuju mnogo čudne običaje kada je u pitanju najradosniji hrišćanski praznik.

Francuzi se okupljaju na glavnom trgu u svom gradu i prave džinovski omlet od po nekoliko hiljada jaja! Najčešće se upotrijebi preko 4 hiljade jaja, a veliki broj ljudi se hrani ovim omletom.

U Finskoj na Vaskrs običaj je da se odrasli međusobno šibaju po leđima brezovim grančicama, a djeca svom snagom i svim sredstvima prave buku na ulicama kako bi najavila kraj posta.

Kod Holanđana postoji čudna tradicija da se dječacima simbolično “ispraši tur”, odnosno dobiju batine, jer se smatra da se tako iz njih “istjeruje” đavo. Ovaj običaj postoji i kod Škota, pa se kod njih ustalila i izreka “istučen kao za Vaskrs”.

Grci sa Krfa, moglo bi se reći, imaju jedan od najčudnijih običaja: naime, oni na Vaskrs bacaju lonce kroz prozor.

U Bugarskoj tradicija nalaže da najstarija žena u porodici prvim crveno obojenim jajetom prinese licu svakom djetetu u porodici, za zdravlje i sreću, a vjernici poslije liturgije lupaju šarena jaja o zid crkve.

Iako je zeka najpopularniji i najčešći simbom uskršnjim praznika, u Australiji je to – kengur! Tamošnji vjernici tada odlaze na obližnji potok ili rijeku da zahvate malo vode, koju čuvaju do vjenčanja, kad će se njom međusobno poprskati za sreću u braku.

U Norveškoj postoji, možda, najbizarnija tradicija: naime, na dan Vaskrsa kod nje se održao običaj rješavanja ubistava! Na njihovoj televiziji se na Veliku subotu emituju kriminalistički i detektivski filmovi, a časopisi objavljuju priče o misterioznim i neriješenim ubistvima.

U Americi ustalila se zanimljiva tradicija:”lov” na farbana jaja. Ukućani tada sakrivaju jaja u kući ili dvorištu, a djeca ih traže, vjerujući da ih je preko noći uskršnji zeka tu ostavio zajedno sa slatkišima i drugim poklonima.

U dalekoj Polineziji se za Vaskrs krste školjke! Razlog zašto se praktikuje ovo jeste taj što se vjeruje da su povezane s morskim duhovima. One se nakon utvrđenog obreda vraćaju u more.

Nastavi čitati

Društvo

MILAN PJEŠAČIO OD NJEMAČKE DO OSTROGA! Vjera, optimizam i UPORNOST oslonac u teškim trenucima

Milan Đundić je krenuo na neobično putovanje 3. marta, spremajući se da pređe više od 1.400 kilometara pješke, od Nemačke do manastira Ostrog.

Ovo hodočašće, koje je trajalo 35 dana, nije bilo samo fizičko putovanje, već i duhovno iskustvo koje je testiralo njegovu izdržljivost i vjeru. Jedan dio puta je čak prepješačio bosonog.

Na svom putu, Milan je prošao kroz pet različitih država – Nemačku, Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru. Umjesto da izabere brz i udoban način putovanja avionom ili automobilom, Milan je svesno dolučio da ide pješke do Ostroga, sa ciljem da se približi svojoj svetinji na jedinstven način, piše Blic.

– Svjesno sam odlučio da idem svojim nogama, uputio sam se na hodočašće ka našoj svetinji. Da li je bilo lako? Nije. Da li sam uspio? Jesam! Uz pomoć dobrih ljudi koje sam sreo i, naravno, uz božju pomoć – rekao je Milan u jednom od svojih videa.
Iako je nailazio na izazove, poput fizičkog umora i teških trenutaka, Milan je dobijao podršku od stanovnika mesta kroz koje je prolazio. Njegova odlučnost i optimizam bili su primjetni tokom cijelog putovanja, a on je isticao da mu je podrška ljudi koji su pratili njegovo putovanje bila od velikog značaja, posebno kada bi završio dan raširivši šator i ostavši sam u tišini.

– Na ovom putu sa mnom su bog, moj ranac i moj optimizam da ću uspeti i stići do najveće svetinje. Budite moja podrška, to će mi mnogo značiti, pogotovo kada uveče raširim šator, raspalim vatru i ostanem sam u tišini. Moraš da se privikneš na malo tuge u životu. Nećeš znati šta je prava sreća ako ne budeš imao sa čim da je uporediš – pisao je Milan tokom putovanja.

Tokom putovanja, Milan je dijelio svoje misli i osjećanja na društvenim mrežama, ističući da mu je vjera, optimizam i upornost bili oslonac u teškim trenucima.

Nastavi čitati

Aktuelno