Connect with us

Svijet

LOS ANĐELES IZGLEDA KAO RATNA ZONA: Bacane šok bombe, Tramp šalje i marince (VIDEO)

Američka vojska privremeno će rasporediti oko 700 marinaca u Los Anđeles dok ne stigne još vojnika Nacionalne garde, što označava još jednu eskalaciju u odgovoru predsjednika Donalda Trampa na ulične proteste.

Američki zvaničnik, koji je želio da ostane anoniman, rekao je da će bataljon marinaca biti poslat na privremenu dužnost dok na lice mjesta ne stigne još pripadnika Nacionalne garde.

BBC izvještava s mjesta napetog 45-minutnog sukoba između policije i demonstranata ispred federalne zgrade u Los Anđelesu. Policija je navodno ispalila šok bombe, stigla je Nacionalna garda, a demonstranti se povlače, prenosi Index.

U Los Anđelesu danima traju protesti koji su prvo izbili zbog racija i deportacija migranata. Protesti su postali nasilni, a predsjednik SAD-a Donald Tramp je bez saglasnosti države poslao Nacionalnu gardu u grad.

Trampova administracija je potvrdila da je dodatnih 2.000 pripadnika Nacionalne garde poslato u Los Anđeles.

“Po predsjednikovom naređenju, Ministarstvo odbrane mobiliše dodatnih 2.000 pripadnika Kalifornijske nacionalne garde koji će biti pozvani u federalnu službu kako bi podržali ICE i omogućili federalnim službenicima za sprovođenje zakona da bezbjedno obavljaju svoje dužnosti”, rekao je portparol Pentagona Šon Parnel.

Prve reakcije stižu nakon objave o povećanju broja pripadnika Nacionalne garde u Los Anđelesu. Gradonačelnica Karen Bas tvrdila je da se grad koristi kao “eksperiment”.

Šef policije Los Anđelesa Džim Makdonel rekao je da dovođenje federalne vojske u grad stvara zabunu usred tekućih protesta.

“Raspoređivanje federalnog vojnog osoblja bez direktne koordinacije stvara logističke izazove i rizikuje zabunu tokom kritičnih incidenata”, rekao je Makdonel, prenosi Telegraf.

Šta se dešavalo juče u Los Anđelesu?
Haotični snimci iz Los Anđelesa obišli su svijet. U Los Anđelesu, hiljade demonstranata su se sukobile s Nacionalnom gardom i policijom. Federalni agenti su takođe koristili šok bombe, suzavac i gumene metke. U direktnom prenosu, novinar australijske televizije takođe je pogođen gumenim metkom.

Autoput 101, glavni autoput u Los Anđelesu, je blokiran. U međuvremenu, svjedoci smo velikog sukoba između lokalnih vlasti i Bijele kuće.

Guverner Kalifornije, Gevin Njusom, optužio je Trampa za autoritarizam, nasilje i haos zbog odluke američkog predsjednika da suzbije proteste Nacionalnom gardom. Istog mišljenja je i gradonačelnica Karen Bas. Donald Tramp, s druge strane, optužuje Njusoma i Basovu da nisu u stanju da vode Kaliforniju, odnosno Los Anđeles, i da su imali sve vrijeme da suzbiju nasilne proteste koji traju već nekoliko dana.

“Ono što vidimo u Los Anđelesu je haos koji je izazvala administracija”, rekla je Bas na konferenciji za novinare, tvrdeći da je grad u strahu i panici.

“Predsjednik Tramp je s pravom intervenisao kako bi uspostavio zakon i red nakon nesposobnog vođstva Gevina Njusoma i njegovog odbijanja da zaustavi nasilne napade na američke snage reda”, odgovorila je Bijela kuća.

Policijska uprava Los Anđelesa (LAPD) zabranila je okupljanja u cijelom centru grada u nedjelju uveče po lokalnom vremenu. Nazivajući SAD “invazijom kriminalaca iz inostranstva”, američki predsjednik je borbu protiv ilegalne imigracije učinio prioritetom i znatno pojačao hapšenja i deportacije, prenosi Jutarnji.

Nakon optužbi da je policija sporo reagovala na nerede, šef policije Džim Makdonel rekao je da njihovo odjeljenje ne može da učestvuje u sprovođenju saveznih imigracionih zakona.

Generalni tužilac Kalifornije Rob Bonta i guverner Gevin Njusom tužili su Trampovu administraciju zbog raspoređivanja Nacionalne garde. U tužbi je imenovan i ministar odbrane Pit Hegset.

Sukob između Kalifornije i Vašingtona nastavljen je čitav dan. Portparolka Bijele kuće Karolina Livit tvrdila je da su neredi dokaz da SAD treba više ljudi i resursa za sprovođenje zakona o imigraciji.

“Amerika mora da zaustavi invaziju miliona nekontrolisanih ilegalnih migranata koju je pokrenuo Džo Bajden”, rekla je Livit, uz fotografiju maskiranog muškarca s meksičkom zastavom.

Tramp je na društvenoj mreži Truth Social naveo da je njegova administracija donijela “odličnu” odluku kad je poslala Nacionalnu gardu u Kaliforniju. Gardijan piše da je Tramp nagovijestio i podršku za hapšenje guvernera, što je ranije tog dana rekao i Tom Homan.

Situacija je eskalirala kad je Tramp odlučio da privremeno rasporedi 700 marinaca dok ne stignu dodatne snage Nacionalne garde. Zvaničnik pod uslovom anonimnosti rekao je da će bataljon biti poslat na privremenu dužnost. Za sada se Tramp ne poziva na Zakon o pobuni, koji bi omogućio direktno učešće trupa u sprovođenju zakona.

Američki marinci su inače raspoređivani zbog velikih katastrofa poput uragana Katrina i 11. septembra, ali je rijetko da se koriste za policijske poslove unutar zemlje.

Kako je sve počelo?
U Los Anđelesu su izbili nasilni protesti. Ulice su se pretvorile u bojno polje između federalnih agenata i demonstranata. Počelo je kao lokalna intervencija ICE-a zbog sumnjivih dokumenata, a pretvorilo se u političku krizu.

Prije četiri dana, ICE agenti izvršili su racije na više lokacija – skladišta, gradilišta, pekare i prodavnice. Uhapšeno je 118 osoba, navodno s lažnim papirima. Trampova administracija to je nazvala sprovođenjem zakona, dok su lokalne zajednice to vidjele kao provokaciju i rasizam.

Protesti su odmah uslijedili. U Modnom distriktu, radnici i aktivisti pokušali su da blokiraju autobuse. Uslijedio je sukob sa federalnim snagama – suzavac, gumeni meci, šok bombe. Policija je proglasila okupljanje nezakonitim. Nasilje se potom proširilo na Paramaunt.

Demonstranti su palili automobile, razbijali izloge i blokirali ulice. Oko 400 ljudi učestvovalo je u protestima, prema kancelariji šerifa.

Donald Tramp je demonstrante nazvao “anarhistima i pljačkašima”, uz poruku: “Ako Njusom i Bas ne mogu da uspostave red, to će učiniti savezna vlada”.

Tramp je naredio mobilizaciju 2.000 pripadnika Nacionalne garde, koji su ušli u Los Anđeles. Sukobi su se intenzivirali – demonstranti vatrometom, policija suzavcem. Mnogo je povrijeđenih.

Guverner Kalifornije je optužio Trampa da želi “spektakl”. Protesti dodatno polarizuju demokratski Los Anđeles i Trampovu administraciju koja imigraciju vidi kao ključnu temu.

Ministar odbrane Pit Hegset rekao je da je Pentagon spreman da mobiliše i aktivne vojnike ako nasilje potraje. Marinci u kampu Pendlton su u “visokom stepenu pripravnosti”.

“Ima prostora za mirne proteste, ali nula tolerancije za napade na federalne agente. Nacionalna garda i marinci, ako treba, stoje uz ICE”, poručio je Hegset.

Ministarka unutrašnje bezbjednosti Kristi Noem izjavila je da će Nacionalna garda štititi zgrade i mirne učesnike protesta.

ICE je u petak uhapsio najmanje 44 osobe zbog kršenja imigracionih zakona.

Tramp je obećao rekordan broj deportacija i zatvaranje granice s Meksikom, s ciljem da ICE hapsi najmanje 3.000 migranata dnevno.

Svijet

MERKEL ŠOKIRALA NJEMAČKU: Odbacila čuveni DIJAMANT-POZDRAV!

Bivša njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je da je nakon povlačenja iz politike prestala da koristi svoj gest spojenih ruku u obliku dijamanta, koji je godinama bio njen lični zaštitni znak.

“Više to zapravo ne radim. Više mi ne odgovara”, rekla je Merkel na događaju magazina “Štern” u Berlinu.

Merkel je dodala da sve češće primećuje ljude koji pored nje prave isti gest.

“Uvek moram pažljivo da posmatram”, rekla je uz šalu da je “to praktično plagijat”.

Bivša kancelarka, koja se iz političkog života povukla prije četiri godine, rekla je da se sve više interesuje za istoriju i da uživa u putovanjima, poput posjeta Firenci.

Ona je navela i da je isprobala aplikacije zasnovane na vještačkoj inteligenciji, uključujući ChatGPT.

“Radoznala sam i ponekad pogledam”, rekla je ona i dodala da je iz svojih pokušaja naučila “kako da natera ChatGPT da joj kaže ono što želi da čuje”.

Nastavi čitati

Svijet

LAVROV O NIS-U “Ne može da dođe do nacionalizacije BEZ OBOSTRANE SAGLASNOSTI”

Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov izjavio je danas, 11. decembra, da se u međuvladinom sporazumu između Srbije i Rusije govori da ne može da dođe ni do kakve nacionalizacije NIS-a bez obostrane saglasnosti.

Dodao je da je rješenje možda u tome da se nađe način kako da dalje radi NIS, bez obzira na one mogućnosti koje imaju SAD da bi se to preduzeće kaznilo.

“Pod kojim uslovima može da se postigne saglasnost o nacionalizaciji ili o nekoj drugoj formi rješenja ovog problema? Možda se rješenje sastoji u tome da se nađe način kako da dalje radi NIS, bez obzira na one mogućnosti koje imaju SAD da bi se to preduzeće kaznilo. Ne znam, time se bavi ministar energetike i odgovarajući ekonomski operateri, kao i kompanije u vama komšijskim zemljama koje su sarađivale sa NIS-om”, rekoa je Lavrov na okruglom stolu za ambasadore u Moskvi, prenosi Sputnjik, i dodaje.

“Ali ne gajim nikakve sumnje da pravednost treba uvek da bude kriterijum. U suprotnom stvaramo precedente za mnoge druge zemlje, a to nikome nije potrebno”.

On je na pitanje ambasadora Srbije Momčila Babića o situaciji sa NIS-om rekao da su u toku pregovori o NIS-u.

“Znam da se srpsko rukovodstvo obratilo SAD, jer je upravo njihov zahtjev ispunjavalo preduzeće koje je stvoreno na osnovu međuvladinog dogovora između Rusije i Srbije, ali to je specifična karakteristika Amerikanaca”, istakao je Lavrov.

Dodao je da Amerikanci, nažalost, svojim postupcima, jednostranim sankcijama, zloupotrebom dolara podrivaju onu globalizaciju koju su decenijama gradili i svima preporučivali kao glavno blago čovječanstva.

“Ne odmah, to neće biti brzo, ali se dolazi do shvatanja da to nije blago čovječanstva, već konfiguracija svjetske ekonomije koja dozvoljava jednoj zemlji da diktira svim ostalima. A ozbiljne zemlje koje računaju na očuvanje svog suvereniteta će stvarati alternativne strukture i oslanjati se ne na mehanizme, koji se već dokazano koriste za diktat i pritisak, već na pouzdane platforme koje ne podliježu ideološkim razlozima”, poručio je Lavrov.

Lavrov je skrenuo pažnju na to da je taj proces vjerovatno od neke koristi autorima tih jednostranih, prinudnih mjera na neko vrijeme, ali u dugoročnom, istorijskom planu on ozbiljno podriva sav taj sistem koji su nazivali globalizacijom, a koji se sada pred našim očima ruši, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Svijet

RUSI ZAUZELI CENTAR GULJAJPOLJA, padaju mjesta oko Severska

Rusija je u proteklim danima postigla značajne uspjehe na dva ključna pravca. Na jugu, ruske snage ušle su u centralni dio Guljajpolja i prešle rijeku Gajčul u samom središtu grada, uspostavljajući nove položaje u urbanoj zoni.

Istovremeno, na sjeveru Donbasa, ruska vojska zauzela je gotovo cijeli Seversk: iako je službeno proglašeno oslobađanje čitavog grada, u realnosti je ostalo još nekoliko ulica koje ukrajinske snage i dalje kontrolišu. Pad Severska pokrenuo je domino-efekat – oko grada padaju i druga uporišta, a linije ukrajinske odbrane u širem rejonu Limana takođe pokazuju znakove raspada.

U Guljajpolju se borbe intenziviraju iz dana u dan. Ruski jurišni odredi sada vode ulične okršaje u zoni ulice Velika. Preuzeli su kontrolu i nad sjevernim dijelom grada. Ruska artiljerija žestoko tuče preostale ukrajinske položaje, a udare višecjevnih bacača raketa po površini ostatka grada gledamo na video snimcima sa ruskih dronova. Grad, koji je prije rata brojao oko 17.000 stanovnika, ima jedva desetak viših stambenih zgrada, te pretežno prizemne kuće – što znači da ne postoje uslovi za dugotrajnu odbranu u samom centru. Ukoliko ruske snage zadrže inicijativu, pad Guljajpolja do kraja mjeseca nije nerealan scenario.

Međutim, najveći potres za ukrajinsku stranu jeste u Seversku. Ruske kozačke jedinice objavile su zauzimanje grada, a iako na terenu još ima ukrajinskih džepova otpora, garnizon je bio praktično okružen i odsječen. Pad Svjato-Pokrovskog na jugu i ruski proboj sjeverno kod Platonovke doveli su do toga da ukrajinska odbrana kolabira u samo nekoliko dana – nakon skoro četiri godine tokom kojih Rusija nije mogla ni da priđe gradu. Sada se bilježi i raspad fronta uz tok Severskog Donca, a Rusi napreduju i jugozapadno, zauzimajući Pazeno i šireći kontrolu ka dubini odbrane OSU.

Sumirano, situacija za Ukrajinu djeluje izuzetno mračno: gradovi koji su godinama smatrani ključnim, dobro pripremljenim i utvrđenim tačkama sada padaju u roku od nekoliko sedmica. Iako je bojište prije opsade pažljivo oblikovao ruski Generalštab, brzina sloma odbrane ukazuje na dramatičan pad ukrajinskih rezervi, ljudstva i logističke podrške na čitavoj liniji fronta, procjenjuje TV Front.

Nastavi čitati

Aktuelno